  S DOS/Windowsa na Linux KAKO
  Guido Gonzato, guido@ibogfs.cineca.it
  verzija 1.3.0, 15. travnja 1998.

  Ovo je KAKO za sve (uskoro bive?) korisnike DOS-a i Windowsa koji su
  odluili prijei na Linux, besplatni klon Unixa. Pokuava pomoi ita
  telju u primjeni njegovog znanja DOS-a i Windowsa u Linux okruju, te
  razmjeni datoteka i resursa meu tim OS-evima.
  ______________________________________________________________________

  Sadraj























































  1. Uvod

     1.1 Je li Linux za vas?
     1.2 Da. Hou jo.
        1.2.1 Uvodni koncepti
        1.2.2 Upute
     1.3 Konvencije

  2. Za nestrpljive

  3. Datoteke i programi

     3.1 Datoteke: osnovne stvari
     3.2 Simbolike veze

  4. Dozvole i vlasnitvo

     4.1 Datoteke: prevoenje naredbi
        4.1.1 Primjeri
     4.2 Pokretanje programa: viezadanost i sesije
     4.3 Pokretanje programa na udaljenim raunalima

  5. Koritenje direktorija

     5.1 Direktoriji: osnovne stvari
     5.2 Dozvole direktorija
     5.3 Direktoriji: prevoenje naredbi
        5.3.1 Primjeri

  6. Diskete, tvrdi diskovi i slino

     6.1 Rad s ureajima na DOS nain
     6.2 Rad s ureajima na Unix nain
     6.3 Backup

  7. A to je s Windowsima?

  8. Prilagoavanje sustava

     8.1 Inicijalizacijske datoteke sustava
     8.2 Inicijalizacijske datoteke programa

  9. Malo programiranja

     9.1 Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima
     9.2 C za vas

  10. Ostalih 1%

     10.1 Koritenje tar-a i gzip-a
     10.2 Instaliranje aplikacija
     10.3 Trikovi bez kojih se ne moe
     10.4 Gdje nai aplikacije
     10.5 Nekoliko stvari koje niste mogli
     10.6 Uobiajene ekstenzije i povezani programi
     10.7 Pretvaranje datoteka

  11. Kraj, za sada

     11.1 Autorska prava
     11.2 Autor

  12. Hrvatski prijevod



  ______________________________________________________________________

  1.  Uvod



  1.1.  Je li Linux za vas?


  elite prijei s DOS/Windows na Linux? Dobar izbor: Linux je tehniki
  nadmoan DOS-u, Windowsima 95, ak i Windowsima NT. Ali panja: moda
  vam nee biti koristan ako niste prava vrsta korisnika. DOS i Windows
  uglavnom se koriste za igre i rad u uredu, a Linux je najbolji kod
  mrea, programiranja i znanstvenih prorauna. Nevjerojatno je moan,
  ali uenje koritenja te moi dugo traje. Dakle, ako vam treba veinom
  komercijalni softver, ili nemate volje za savladavanje novih naredbi i
  ideja, potraite neto drugo.

  Radi se na pojednostavljivanju Linuxa, ali ne oekujte djelotvornost
  bez itanja puno dokumentacije i barem nekoliko mjeseci koritenja.
  Linux rezultate ne daje odmah. Unato ovim upozorenjima, 100% sam
  siguran da, ako ste prava vrsta korisnika, Linux e postati vaa
  Nirvana, a DOS ili Windowse neete vie nikad eljeti koristiti.
  Naravno, Linux i DOS/Windows sretno mogu ivjeti zajedno na istom
  raunalu.

  to vam je potrebno za ovaj KAKO: pretpostavit u da


     znate osnovne naredbe i ideje DOS-a;

     Linux je, potencijalno s X Window Systemom, pravilno instaliran na
     vaem PC-u;

     vaa ljuska -- pandan COMMAND.COM-u -- je bash.

  Osim ako je drukije reeno, sve informacije u ovom dokumentu odnose
  se na loi stari DOS. O Windowsima ima neto tu i tamo jer su oni i
  Linux potpuno razliiti, za razliku od DOS-a, jadne imitacije Unixa.
  Takoer, ovo nije ni potpun uvod ni vodi u konfiguriranju!


  1.2.  Da. Hou jo.


  Linux i programi koji vam trebaju instalirani su na vaem PC-u.
  Napravili ste si account -- korisniki raun (ako niste, odmah
  napiite adduser) i Linux radi. Upravo ste napisali svoje ime i ifru,
  i gledate na zaslon mislei "A to sad?".

  Ne oajavajte. Gotovo ste spremni raditi iste stvari koje ste radili s
  DOS/Windowsima, te mnoge druge. Dok ste radili pod njima, obavljali
  ste neke od ovih poslova:


     pokretanje programa i stvaranje, kopiranje, pregledavanje,
     brisanje, ispisivanje, preimenovanje datoteka;

     CD, MD, RD, i DIR u direktorijima;

     formatiranje disketa i kopiranje datoteka s/na njih;

     prilagoavanje sustava;

     pisanje .BAT datoteka i programa u svom omiljenom jeziku;

     preostali 1%.

  Ovi se zadaci pod Linuxom mogu izvesti slino kao pod DOS-om. Pod DOS-
  om, obini korisnik od svih 100 koristi samo neke naredbe: isto
  donekle vrijedi za Linux.


  1.2.1.  Uvodni koncepti


  Najbolji nain za uenje je skakanje ravno u vodu. Svakako
  eksperimentirajte i igrajte se s Linuxom: nema mu se to dogoditi.
  Nekoliko napomena:


     najprije, kako ugasiti Linux. Ako ste u tekstualnom modu,
     pritisnite <CTRL>-<ALT>-<DEL>, priekajte da se sustav digne i
     ugasite PC. Ako radite pod X-om, prvo pritisnite
     <CTRL>-<ALT>-<BACKSPACE>, a zatim <CTRL>-<ALT>-<DEL>. Nikad nemojte
     izravno gasiti ili resetirati PC: tako moete otetiti datoteni
     sustav;

     za razliku od DOS-a, u Linux su ugraeni sigurnosni mehanizmi.
     Datoteke i direktoriji imaju dozvole; zato obini korisnik nekima
     ne moe pristupiti (pogledajte dio ``Dozvole i vlasnitvo''). DOS
     vam doputa da izbriete cijeli disk;

     posebni korisnik root, administrator sustava, ima potpunu vlast
     nad ivotom i smru raunala. Ako radite na svom PC-u, moete biti
     i root. No to je opasno: svaka greka moe ozbiljno otetiti ili
     unititi sustav kao i u DOS/Windowsima. Ne budite root kad to nije
     potrebno;

     Linux je toliko sloen jer je vrlo prilagodljiv: gotovo svaka
     mogunost i program mogu se prilagoditi preko jedne ili vie
     konfiguracijskih datoteka.  Sloenost je cijena koju plaate za
     mo;

     redirekcija i piping, sporedne mogunosti u DOS-u, vrlo su vane i
     puno monije pod Linuxom. Jednostavne naredbe mogu se povezati za
     sloene poslove. Toplo preporuam da ih nauite koristiti.


  1.2.2.  Upute


  Pod Linuxom upute moete dobiti na mnogo naina. Najvaniji su:


     itanje dokumentacije -- mislim ozbiljno. Iako KAKO koji itate
     moe posluiti kao uvod u Linux, ima nekoliko knjiga koje bi
     stvarno trebali proitati: Linux Installation and Getting Started
     Matta Welsha,  <http://sunsite.unc.edu/mdw/LDP/gs/gs.html>, Linux
     User Guide Larrya Greenfielda,
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/users-
     guide>, i Linux FAQ,  <http://meta.mioc.hr/Linux-FAQ.html>. Na vama
     je da proitate barem jednu;

     dokumentacija instaliranih paketa esto je u poddirektorijima
     /usr/doc;

     za upute o "internim naredbama" ljuske napiite help, ili, jo
     bolje, man bash ili info bash;

     za upute o nekoj naredbi napiite man naredba to e prikazati man
     (manual -- prirunik) stranicu za naredba. info naredba prikazuje,
     ako postoji, info stranicu za naredba. Info je hipertekstualni
     sustav dokumentacije, ne ba intuitivan. Na kraju, probajte apropos
     naredba ili whatis naredba. Kod svih njih rad moete prekinuti
     pomou <q>.


  1.3.  Konvencije


  U ovom dokumentu, primjeri esto slijede ovaj format: <...> je nuan
  argument, a [...] opcionalan.

  Na primjer:



       $ tar -tf <datoteka.tar> [> redir_datoteka ]




  datoteka.tar mora se navesti, ali redirekcija u redir_datoteka nije
  obavezna.

  RMP (Read Man Pages) upuuje vas na daljnje itanje man stranica. Ne
  mogu naglasiti koliko je vano itanje dokumentacije.

  Kada je prompt u primjeru naredbe #, naredbu moe izvriti samo root.


  2.  Za nestrpljive


  Hoete se istai? Pogledajte malo ovo:


       DOS                       Linux
       ------------------------  -------------------------
       ATTRIB (+-)atr datoteka   chmod <mod> datoteka       potpuno drukije
       BACKUP                    tar -Mcvf ureaj dir/      isto
       CD dir\                   cd dir/                    skoro ista sintaksa
       COPY datoteka1 datoteka2  cp datoteka1 datoteka2     isto
       DEL datoteka              rm datoteka                paljivo: nema undelete
       DELTREE dir               rm -R dir                  isto
       DIR                       ls                         ne ba jednaka sintaksa
       DIR datoteka /S           find . -name datoteka      potpuno drukije
       EDIT datoteka             vi datoteka                mislim da vam se nee
                                                            svidjeti
                                 jstar datoteka             slino DOS-ovom EDIT-u
       FORMAT                    fdformat, mount, umount    prilino razliita
                                                            sintaksa
       HELP naredba              man naredba, info naredba  filozofija je ista
       MD dir\                   mkdir dir/                 skoro ista sintaksa
       MOVE datoteka1 datoteka2  mv datoteka1 datoteka2     isto
       NUL                       /dev/null                  isto
       PRINT datoteka            lpr datoteka               isto
       PRN                       /dev/lp0, /dev/lp1         isto
       RD dir                    rmdir dir/                 skoro ista sintaksa
       REN datoteka1 datoteka2   mv datoteka1 datoteka2     ne radi za vie datoteka
       RESTORE                   tar -Mxpvf ureaj          drukija sintaksa
       TYPE datoteka             less datoteka              puno bolje
       WIN                       startx                     totalno drukije!




  Za neto vie od popisa naredbi proitajte slijedee dijelove.


  3.  Datoteke i programi



  3.1.  Datoteke: osnovne stvari


  Struktura direktorija i datoteka u Linuxu vrlo je slina onoj u
  DOS/Windowsima. Datoteke imaju imena po posebnim pravilima, nalaze se
  u direktorijima, neke su izvrne, a veina takvih ima programske
  prekidae (switch). Isto tako moete koristiti metaznakove,
  redirekciju i piping. Samo je nekoliko manjih razlika:


     pod DOS-om, imena imaju tzv. 8.3 oblik; na primjer NIJEDOVO.TXT.
     Linux moe i bolje. Ako je Linux instaliran na datotenom sustavu
     kao to je ext2 ili umsdos, moete koristiti dua imena (do 255
     znakova), s vie od jedne toke: Ovo_je.VRLO_dugo.ime_datoteke.
     Primjetite da sam koristio i velika i mala slova: ustvari...

     velika i mala slova u imenima datoteka i naredbi razliita su.
     Prema tome, IME_DATOTEKE.tar.gz i ime_datoteke.tar.gz dvije su
     razliite datoteke. ls je naredba, LS je greka;

     korisnici Windowsa 95, pazite se kod koritenja dugih imena pod
     Linuxom. Ako u imenu ima razmaka (nije preporuljivo, ali je
     mogue), morate ga okruiti navodnicima. Na primjer:



       $ # ova naredba stvorit e direktorij "Moje stare datoteke"
       $ mkdir "Moje stare datoteke"
       $ ls
       Moje stare datoteke    bin    tmp





  Neke znakove ne smijete koristiti: neki su ! * $ &.

     Nema odreenih ekstenzija kao to je .COM i .EXE za programe, ili
     .BAT za batch datoteke. Kada zadate naredbu ls -F, izvrne datoteke
     oznaava zvjezdica (*) na kraju imena. Na primjer:



       $ ls -F
       Ja_sam_direktorij/    cindy.jpg    cjpg*    pismo_Jurici    moja_1._skripta*
       staro~





  Datoteke cjpg* i moja_1._skripta su izvrne, odnosno programi. Pod
  DOS-om, backup datoteke zavravaju na .BAK, a pod Linuxom s tildom, ~.
  Zatim, datoteka ije ime poinje tokom skrivena je. Na primjer, dato
  teku .Ja.sam.skrivena.datoteka naredba ls nee pokazati;

     u DOS-u programski prekidai izgledaju kao /prekida, a u Linuxu
     -prekida ili --prekida. Na primjer: DIR /S postaje ls -R. Mnogi
     DOS programi, kao to je PKZIP ili ARJ, koriste Unix-olike
     prekidae.

  Sad moete preskoiti do dijela ``Datoteke: prevoenje naredbi'', ali,
  da sam na vaem mjestu, ja bih nastavio.


  3.2.  Simbolike veze


  Pod Unixom postoji vrsta datoteke kakve nema pod DOS-om: simbolika
  veza. To je neto poput pokazivaa na datoteku ili direktorij, a moe
  se koristiti umjesto datoteke ili direktorija na koji pokazuje; slino
  je preicama (shortcuts) iz Windowsa 95. Primjeri simbolikih veza su
  /usr/X11, koja pokazuje na /usr/X11R6; /dev/modem koji pokazuje na
  /dev/cua0 ili /dev/cua1.

  Simboliku ete vezu ovako napraviti:



       $ ln -s <datoteka_ili_direktorij> <ime_veze>




  Na primjer:



       $ ln -s /usr/doc/g77/DOC g77upute.txt




  Sada moete pozivati g77upute.txt umjesto /usr/doc/g77/DOC. Veze ovako
  izgledaju u ispisu direktorija:



       $ ls -F
       g77upute.txt@
       $ ls -l
       (razne stvari...)             g77upute.txt -> /usr/doc/g77/DOC





  4.  Dozvole i vlasnitvo


  DOS datoteke i direktoriji imaju ove atribute: A (arhiviran), H
  (skriven), R (samo za itanje) i S (sustav). Samo H i R imaju smisla
  pod Linuxom: skrivene datoteke poinju tokom, a za R atribut itajte
  dalje.

  Pod Unixom datoteka ima dozvole i vlasnika, koji pripada grupi.
  Pogledajte ovo:



       $ ls -l /bin/ls
       -rwxr-xr-x  1  root  bin  27281 Aug 15 1995 /bin/ls*



  Prvo polje sadri dozvole za datoteku /bin/ls, koja pripada rootu,
  grupi bin. Bez obzira na to, zapamtite to -rwxr-xr-x znai, s lijeva
  na desno:

  - je tip datoteke (-: obina, d: direktorij, l: veza, itd.); rwx su
  dozvole za vlasnika datoteke (itanje, pisanje, izvravanje); r-x su
  dozvole za grupu vlasnika datoteke (itanje, izvravanje); (neu
  objanjavati grupe, preivjet ete bez toga dok ste poetnik ;-) r-x
  su dozvole za sve ostale korisnike (itanje, izvravanje).

  I direktorij /bin ima dozvole: pogledajte dio ``Dozvole direktorija''
  za detalje. Zato ne moete obrisati datoteku /bin/ls osim ako ste
  root: za to nemate dozvole. Naredba za mijenjanje dozvola datoteka je:



       $ chmod <tkoXdozvola> <datoteka>




  gdje je tko u (korisnik, tj. vlasnik), g (grupa), o (drugi); X je +
  ili -; dozvola je r (itanje), w (pisanje), x (izvravanje). Evo
  estih primjera koritenja chmoda:



       $ chmod +x datoteka




  ovo postavlja dozvolu za izvravanje datoteke.




       $ chmod go-rw datoteka




  ovo oduzima dozvole za itanje i pisanje svima osim vlasniku.




       $ chmod ugo+rwx datoteka




  ovo svima daje dozvole za itanje, pisanje i izvravanje.




       $ chmod +s datoteka




  ovime dobivamo takozvanu setuid ili suid datoteku -- svatko ju moe
  izvriti s privilegijama njenog vlasnika. Najee su root suid dato
  teke; to obino vane datoteke sustava, kao to je X server.

  Krai nain za pisanje dozvola je brojkama: rwxr-xr-x moemo izraziti
  kao 755 (svako slovo odgovara bitu: --- je 0, --x je 1, -w- je 2, -wx
  je 3). Izgleda teko, ali shvatit ete uz malo prakse.

  root kao nadkorisnik moe mijenjati dozvole svake datoteke. RMP.


  4.1.  Datoteke: prevoenje naredbi


  Na lijevoj strani DOS naredbe; na desnoj Linux pandani.


                  ATTRIB      chmod
                  COPY        cp
                  DEL         rm
                  MOVE        mv
                  REN         mv
                  TYPE        more, less, cat
                  nul         /dev/null
                  prn, lpt1   /dev/lp0 ili /dev/lp1; lpr


  Operatori za redirekciju i piping: < > >> |

  Metaznakovi: * ?


  4.1.1.  Primjeri





       DOS                                     Linux
       --------------------------------------  ------------------------------
       C:\GUIDO>ATTRIB +R DATOTEKA.TXT         $ chmod 400 datoteka.txt
       C:\GUIDO>COPY JURICA.TXT JURICA.DOC     $ cp jurica.txt jurica.doc
       C:\GUIDO>COPY *.* SVE                   $ cat * > sve
       C:\GUIDO>COPY FRAKTALI.DOC PRN          $ lpr fraktali.doc
       C:\GUIDO>DEL PRIV                       $ rm priv
       C:\GUIDO>DEL *.BAK                      $ rm *~
       C:\GUIDO>MOVE DOKUMENT.TXT TMP\         $ mv dokument.txt tmp/
       C:\GUIDO>REN DOKUMENT.TXT DOKUMENT.ASC  $ mv dokument.txt dokument.asc
       C:\GUIDO>PRINT PISMO.TXT                $ lpr pismo.txt
       C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT                 $ more pismo.txt
       C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT                 $ less pismo.txt
       C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT > NUL           $ cat pismo.txt > /dev/null
               nema                            $ more *.txt *.asc
               nema                            $ cat dio*.txt | less




  Napomene:


     * je pametniji pod Linuxom: * odgovara svim datotekama osim
     skrivenima; .* odgovara svim skrivenim datotekama (ali i trenutnom
     direktoriju . i roditeljskom direktoriju ..: pazite na to!); *.*
     odgovara samo datotekama s . u sredini ili na kraju; p*r odgovara i
     "petar" i "papir"; *c* odgovara i "crv" i "svizac";

     kada koristite more, pritisnite razmaknicu za slijedeu stranicu,
     <q> za izlaz. less je intuitivniji i doputa koritenje strelica;

     UNDELETE ne postoji, pa paljivo razmislite prije brisanja
     datoteke;

     uz DOS-ove < > >>, Linux ima 2> za preusmjeravanje poruka o
     grekama (stderr); 2>&1 preusmjerava stderr na stdout, a 1>&2
     stdout na stderr;

     Linux ima jo jedan metaznak: []. Koritenje: [abc]* odgovara
     datotekama koje poinju s a, b i c; *[I-N1-3] odgovara datotekama
     koje zavravaju s I, J, K, L, M, N, 1, 2 i 3;

     lpr <datoteka> ispisuje datoteku u pozadini. Za provjeru stanja
     reda za ispis slui lpq; za brisanje datoteke iz reda za ispis
     lprm;

     ne postoji RENAME slian DOS-ovom; to jest, mv *.xxx *.yyy nee
     raditi. Moete pokuati ovom jednostavnom skriptom; pogledajte dio
     ``Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima'' za detalje.

     ___________________________________________________________________
     #!/bin/sh
     # ren: preimenuje vie datoteka po nekoliko pravila

     if [ $# -lt 3 ] ; then
       echo "koritenje: ren <uzorak> <zamjena> <datoteke...>"
       exit 1
     fi

     STARO=$1 ; NOVO=$2 ; shift ; shift

     for datoteka in $*
     do
       novo=`echo ${datoteka} | sed s/${STARO}/${NOVO}/g`
       mv ${datoteka} $novo
     done
     ___________________________________________________________________



  Paljivo: ne ponaa se kao DOS-ov RENAME jer koristi regularne izraze
  koje jo ne poznajete. Ukratko, ako elite jednostavno promijeniti
  ekstenzije datoteka, koristite ga ovako: ren "htm$" "html *htm. Ne
  zaboravite $.

     ako elite upozorenje kad bi datoteka trebala biti prepisana,
     koristite cp -i i mv -i.


  4.2.  Pokretanje programa: viezadanost i sesije


  Kako bi pokrenuli program, napiite njegovo ime kao i pod DOS-om. Ako
  je direktorij (dio ``Koritenje direktorija'') u kojem je program
  smjeten ukljuen u PATH, (dio ``Inicijalizacijske datoteke sustava'')
  program e se pokrenuti. Iznimka: za razliku od DOS-a, pod Linuxom
  program u trenutnom direktoriju nee se pokrenuti osim ako je taj
  direktorij u PATH-u. Rjeenje: ako je prog va program, napiite
  ./prog.

  Ovako izgleda tipina naredba:



       $ naredba [-s1 [-s2] ... [-sn]] [par1 [par2] ... [parn]] [< ulaz] [> izlaz]


  gdje su -s1, ..., -sn programski prekidai; par1, ..., parn programski
  parametri. U jednom redu moete pokrenuti vie programa:



       $ naredba1 ; naredba2 ; ... ; naredban




  To je sve o pokretanju programa, ali lako je nastaviti. Jedan od
  glavnih razloga za koritenje Linuxa je viezadanost. Vie programa
  (od sada, procesa) radi u isto vrijeme. Moete ih pokretati u pozadini
  i nastaviti rad bez prekida. Linux vam doputa i nekoliko sesija: kao
  da radite na vie raunala odjednom!


     Za prebacivanje izmeu sesija 1-6 na virtualnim konzolama,
     pritisnite <ALT>-<F1> ... <ALT>-<F6>.

     Za pokretanje nove sesije u istoj VC bez naputanja trenutne,
     napiite su - <login>. Na primjer: su - root. Ovo je korisno kada
     obavljate zadatak koji moe obaviti samo root.

     Za kraj sesije napiite exit. Upozorit e vas ako ima
     zaustavljenih poslova (ut ete o tome poslije).

     Za pokretanje procesa u pozadini, dodajte ampersand (&) na kraju
     naredbe:



       $ imeprograma [-prekidai] [parametri] [< ulaz] [> izlaz] &
       [1] 123





  ljuska procese oznaava brojem posla ([1]; vidi dolje) i PID-om (Pro
  cess Identification -- identifikacijski broj procesa; u naem primjeru
  123).

     Za broj procesa napiite ps -ax. Ovo e ispisati popis procesa
     koji trenutno rade.

     Da bi ubili proces, napiite kill <PID>. Moda ete ga morati
     ubiti ako ne znate kako pravilno izai... Ako niste root, ne moete
     ubijati tue procese. Ponekad e proces ubiti jedino kill -SIGKILL
     <PID>.

     I ljuska vam omoguava zaustavljanje ili privremeno suspendiranje
     procesa, slanje procesa u pozadinu i u prednji plan. U tom
     kontekstu procese nazivamo poslovima.

     Za broj poslova napiite jobs. Tu su oznaeni brojem posla, a ne
     PID-om.

     Za zaustavljanje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<C>
     (nee uvijek raditi).

     Za suspendiranje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<Z>
     (isto).

     Za slanje suspendiranog procesa u pozadinu napiite bg <posao>
     (postaje posao).
     Za slanje posla u prednji plan, napiite fg <posao>. Za slanje
     posljednjeg procesa poslatog u pozadinu u prednji plan jednostavno
     napiite fg.

     Za ubijanje posla napiite kill <%posao>. <posao> moe biti 1, 2,
     3...

  Koritenjem ovih naredbi moete formatirati disketu, arhivirati hrpu
  datoteka, kompajlirati program i otpakirati arhivu skoro istovremeno,
  i jo uvijek imati prompt pred sobom. Probajte to na DOS-u! I probajte
  na Windowsima, samo da vidite razliku u brzini (naravno, ako se ne
  srue).


  4.3.  Pokretanje programa na udaljenim raunalima


  Kako bi pokrenuli program na udaljenom raunalu imena
  udaljeno.raunalo.edu, napiite:



       $ telnet udaljeno.raunalo.edu




  Nakon to se ulogirate, pokrenite svoj omiljeni program. Naravno, na
  tom raunalu morate imati korisniki raun.

  Ako imate X11, ak moete na udaljenom raunalu pokrenuti X
  aplikaciju, prikazanu na vaem X prikazu. Neka je
  udaljeno.raunalo.edu udaljeno X raunalo i moja.linux.kanta va Linux
  sustav. Kako bi s moja.linux.kanta pokrenuli X program koji se nalazi
  na udaljeno.raunalo.edu, uinite slijedee:


     pokrenite X11, xterm ili slian emulator terminala, a zatim
     napiite:



       $ xhost +udaljeno.raunalo.edu
       $ telnet udaljeno.raunalo.edu





     nakon to se logirate, napiite:



       udaljeno:$ DISPLAY=moja.linux.kanta:0.0
       udaljeno:$ imeprograma &





  (Umjesto DISPLAY... moda ete morati napisati: setenv DISPLAY
  moja.linux.kanta:0.0. Ovisi o ljusci.)

  Eto! Sada e se imeprograma pokrenuti na udaljeno.raunalo.edu i
  prikazati na vaem stroju. No nemojte ovo pokuavati preko modema --
  presporo je.
  5.  Koritenje direktorija



  5.1.  Direktoriji: osnovne stvari


  Vidjeli smo razlike izmeu datoteka pod DOS-om i Linuxom. to se tie
  direktorija, pod DOS-om root direktorij je \, a pod Linuxom /.  Tako
  se pod DOS-om ugnijeeni direktoriji razdvajaju \, a pod Linuxom /.
  Primjeri staza datoteka:


          Linux   /home/guido/dokumenti/geologija/srednja.nr 3bot 0>?0

  Kao i obino, .. je direktorij roditelj, a . trenutni direktorij.
  Sjetite se da vam sustav nee dopustiti cd, rd ili md gdje god elite.
  Svaki korisnik zapoinje rad u svom direktoriju zvanom home (dom) koji
  mu je dao administrator sustava; na primjer, na mojem PC-u moj je home
  direktorij /home/guido.


  5.2.  Dozvole direktorija


  I direktoriji imaju dozvole. Ono to smo vidjeli u dijelu ``Dozvole i
  vlasnitvo'' vrijedi i za direktorije (korisnik, grupa, ostali). Za
  direktorij rx znai da moete ui u njega, a w znai da u njemu moete
  izbrisati datoteku (naravno, prema dozvolama datoteke) ili sam
  direktorij.

  Na primjer, kako bi sprijeili njukanje drugih korisnika po
  /home/guido/tekst:



       $ chmod o-rwx /home/guido/tekst





  5.3.  Direktoriji: prevoenje naredbi



                          DIR       ls, find, du
                          CD        cd, pwd
                          MD        mkdir
                          RD        rmdir
                          DELTREE   rm -R
                          MOVE      mv



  5.3.1.  Primjeri










  DOS                                 Linux
  ----------------------------------  -----------------------
  C:\GUIDO>DIR                        $ ls
  C:\GUIDO>DIR DATOTEKA.TXT           $ ls datoteka.txt
  C:\GUIDO>DIR *.H *.C                $ ls *.h *.c
  C:\GUIDO>DIR/P                      $ ls | more
  C:\GUIDO>DIR/A                      $ ls -l
  C:\GUIDO>DIR *.TMP /S               $ find / -name "*.tmp"
  C:\GUIDO>CD                         $ pwd
          nema - pogledajte napomenu  $ cd
          isto                        $ cd ~
          isto                        $ cd ~/temp
  C:\GUIDO>CD \OSTALO                 $ cd /ostalo
  C:\GUIDO>CD ..\TEMP\SMEE           $ cd ../temp/smee
  C:\GUIDO>MD NOVIPROG                $ mkdir noviprogrami
  C:\GUIDO>MOVE PROGRAM ..            $ mv program ..
  C:\GUIDO>MD \PROGRAMI\TURBO         $ mkdir /programi/turbo
  C:\GUIDO>DELTREE TEMP\SMEE         $ rm -R temp/smee
  C:\GUIDO>RD NOVIPROG                $ rmdir noviprogrami
  C:\GUIDO>RD \PROGRAMI\TURBO         $ rmdir /programi/turbo




  Napomene:


     kad koristite rmdir, direktorij mora biti prazan. Za brisanje
     direktorija i njegovog sadraja koristite rm -R (na svoju
     odgovornost).

     znak ~ je kratica za ime vaeg home direktorija. Naredbe cd ili cd
     ~ odvest e vas u va home direktorij bez obzira na trenutni;
     naredba cd ~/tmp odvest e vas u /home/va_home/tmp.

     cd - vraa vas u direktorij iz kojeg ste posljednji put pokrenuli
     cd.


  6.  Diskete, tvrdi diskovi i slino


  S ureajima pod Linuxom moete raditi na dva naina: DOS nain i Unix
  nain.  Izaberite sami.


  6.1.  Rad s ureajima na DOS nain


  S veinom distribucija dolazi Mtools kolekciju, skup naredbi posve
  jednakih DOS pandanima, ali poinju s "m": mformat, mdir, mdel, mmd,
  itd. Mogu ak sauvati duga imena, ali ne i dozvole datoteka. Ako
  mtools konfigurirate ureivanjem datoteke /etc/mtools.conf (primjer je
  ve tamo), moete pristupiti i DOS/Windows particiji, CD-ROM-u i Zip
  driveu.

  Ali za formatiranje nove diskete mformat nije dovoljan. Prije toga
  morat ete kao root zadati ovu naredbu:



       # fdformat /dev/fd0H1440




  Napomena: ne moete pristupiti datotekama na disketi naredbom kao to
  je less a:file.txt! To je mana DOS naina montiranja diskova.


  6.2.  Rad s ureajima na Unix nain


  Unix s ureajima radi drukije nego DOS/Windows. Nema odvojenih
  diskova kao to je A: ili C:; disk, bio on disketa ili neto drugo,
  postaje dio lokalnog datotenog sustava operacijom montiranja. Kada
  ste gotovi s njime, prije nego to ga izvadite morate ga demontirati.

  Fiziko formatiranje diska jedna je stvar, a stvaranje datotenog
  sustava na njemu posve druga. DOS naredba FORMAT A: obavlja obje, ali
  pod Linuxom postoje odvojene naredbe. Za formatiranje diskete,
  pogledajte prethodni dio; a za stvaranje datotenog sustava:



       # mkfs -t ext2 -c /dev/fd0H1440




  Umjesto ext2 moete koristiti minix, vfat, dos ili druge formate. Kada
  je disk pripremljen, montirajte ga naredbom



       # mount -t ext2 /dev/fd0 /mnt




  odreujui toan datoteni sustav ako niste koristili ext2. Sada
  moete raditi s datotekama na disketi. Sve to ste radili s A: ili B:
  sada radite s /mnt. Primjeri:



       DOS                           Linux
       ----------------------------  -------------------------
       C:\GUIDO>DIR A:               $ ls /mnt
       C:\GUIDO>COPY A:*.*           $ cp /mnt/* .
       C:\GUIDO>COPY *.ZIP A:        $ cp *.zip /mnt
       C:\GUIDO>EDIT A:DATOTEKA.TXT  $ jstar /mnt/datoteka.txt
       C:\GUIDO>A:                   $ cd /mnt
       A:>_                          /mnt/$ _




  Kad ste gotovi, prije nego izvadite disketu morate ju demontirati
  naredbom



       # umount /mnt




  Oito, fdformat i mkfs morate koristiti samo na neformatiranim
  disketama, a ne prethodno koritenim. Ako koristite B: pogon,
  obraajte mu se s fd1H1440 i fd1 umjesto fd0H1440 i fd0 u gornjim
  primjerima.
  Naravno, to vrijedi za diskete, vrijedi i za druge ureaje; na
  primjer, moete montirati drugi tvrdi disk ili CD-ROM. CD-ROM
  montirate ovako:



       # mount -t iso9660 /dev/cdrom /mnt




  Ovo je "slubeni" nain za montiranje diskova, ali to se moe i
  jednostavnije. Poto je malo iritantno to morate biti root kako bi
  montirali disketu ili CD-ROM, njihovo montiranje se ovako moe
  dopustiti svakomu:


     uinite slijedee kao root:



       # mkdir /mnt/a: ; mkdir /mnt/a ; mkdir /mnt/cdrom
       # chmod 777 /mnt/a* /mnt/cd*
       # # osigurajmo dozvole CD-ROM ureaja
       # chmod 666 /dev/hdb ; chmod 666 /dev/fd*





     dodajte u /etc/fstab ove redove:

     ___________________________________________________________________

     /dev/cdrom      /mnt/cdrom  iso9660 ro,user,noauto          0       0
     /dev/fd0        /mnt/a:     msdos   user,noauto             0       0
     /dev/fd0        /mnt/a      ext2    user,noauto             0       0
     ___________________________________________________________________



  Ako sada elite montirati DOS disketu, ext2 disketu i CD-ROM:



       $ mount /mnt/a:
       $ mount /mnt/a
       $ mount /mnt/cdrom




  /mnt/a, /mnt/a: i /mnt/cdrom sada moe pristupiti svaki korisnik. Ako
  vas je briga, ovakvo doputanje montiranja diskova svakom ogromna je
  sigurnosna rupa.

  Jo dvije korisne naredbe su df, koji daje informacije o montiranim
  datotenim sustavima, te du imedirektorija koja ispisuje prostor na
  disku koji direktorij zauzima.


  6.3.  Backup


  Pomoi e vam nekoliko paketa, no najmanje to moete uiniti za
  backup na vie diskova je (kao root):
       # tar -M -cvf /dev/fd0H1440 direktorij_za_backup/




  Mora biti ubaena formatirana disketa, a jo nekoliko njih spremno.
  Kako bi vratili svoje stvari, ubacite prvu i napiite:



       # tar -M -xpvf /dev/fd0H1440





  7.  A to je s Windowsima?


  Pandan Windowsima je grafiko suelje X Window System, ili krae X11.
  Za razliku od Windowsa ili Maca, X11 nije napravljen za lako
  koritenje ili lijep izgled, nego samo za dodavanje grafikih
  mogunosti Unix radnim stanicama. Ovo su glavne razlike:


     Windows izgleda isto irom svijeta, a X11 ne: puno je
     prilagodljiviji.  Ukupni izgled X11-a daje kljuni dio zvan window
     manager. irok je izbor window managera: fvwm, spartanski, ali
     zgodan i djelotvoran s memorijom; fvwm2-95; Afterstep i mnogi
     drugi. Obino ga pokree datoteka .xinitrc;

     va WM moe se konfigurirati tako da prozor reagira kao u, eh,
     Windowsima: kliknete na njega i u prednjem je planu. Druga je
     mogunost da u prednji plan doe kada preko njega prijeete miem
     (fokus). Smjetaj prozora na zaslonu moe biti automatski ili
     interaktivan: ako se umjesto vaeg programa pojavi udan okvir,
     lijevim klikom odaberite gdje e se smjestiti;

     veina radnji moe se prilagoditi ureivanjem jedne ili vie
     konfiguracijskih datoteka. Proitajte dokumentaciju svog WM-a;
     konfiguracijska datoteka moe biti .fvwmrc, .fvwm2rc95, .steprc,
     itd. Primjer konfiguracijske datoteke obino se nalazi u
     /etc/X11/ime-window-managera/system.ime-window-managera;

     X11 aplikacije napisane su pomou posebnih librarya (widget sets);
     poto ih je nekoliko, aplikacije izgledaju razliito. Najosnovniji
     koriste Athena widgete (2D izgled; xdvi, xman, xcalc); drugi
     koriste Motif (netscape), a drugi pak Tcl/Tk, XForms, Qt, Gtk, itd.
     Neki -- ne svi -- od ovih librarya pruaju izgled i osjeaj
     Windowsa;

     dobro, ne posve. Osjeaj, naalost, moe biti nepotpun. Na
     primjer, ako odaberete red teksta miem i pritisnete <BACKSPACE>,
     oekujete da red nestane, ne? S aplikacijama na Atheni to ne radi,
     ali radi s Motifom, Qtom, Gtkom i Tcl/Tk-om;

     kako radi pomicanje i mijenjanje veliine prozora ovisi o window
     manageru i widget setu. Uputa: ako scrollbarovi ne rade kako
     oekujete, probajte ih micati sredinjom tipkom ili s obje tipke
     zajedno;

     aplikacije ne moraju imati ikonu, ali mogu ih imati mnogo. Veina
     window managera daje vam izbornik koji pozivate klikanjem na
     desktop (root prozor); naravno, menu se moe mijenjati. Za
     mijenjanje izgleda root prozora koristite xsetroot ili xloadimage;

     clipboard moe sadravati samo tekst i ponaa se udno. Kad
     izaberete tekst, on je ve kopiran u clipboard: pomaknite se i
     pritisnite srednju tipku za lijepljenje. xclipboard prua
     viestruke clipboard spremnike;

     drag & drop je mogu, a moete ga koristiti samo ako ga koritena
     aplikacija podrava.

  Trebali biste koristiti aplikacije koje koriste iste librarye jer time
  tedite memoriju, no to je teko ostvariti u praksi.

  Projekt K Desktop Environment nastoji izgled i ponaanje X11 uiniti
  potpunim poput Windowsa; zasad je u ranoj beta fazi, ali, vjerujte mi,
  odlian je. Pogledajte  <http://www.kde.org>.


  8.  Prilagoavanje sustava



  8.1.  Inicijalizacijske datoteke sustava


  Dvije vane datoteke pod DOS-om su AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS, koje se
  pri dizanju sustava koriste za inicijalizaciju, postavljanje nekih
  varijabli okruja kao to je PATH i FILES, i, moda, pokretanje
  programa ili batch datoteke. Pod Linuxom ima puno inicijalizacijskih
  datoteka. Neke bolje ne dirajte ako ne znate to radite. Uglavnom, evo
  najvanijih:


                     Datoteke       Napomene
                     /etc/inittab   zasad ne dirajte!
                     /etc/rc.d/*    isto


  Ako elite samo postaviti $PATH i druge varijable okruja, ili elite
  promijeniti poruke pri loginu, automatski pokrenuti program nakon
  njega, pogledajte ove datoteke:

    /etc/issue: poruka prije logina

    /etc/motd: poruka poslije logina

    /etc/profile: $PATH i druge varijable, itd.

    /etc/bashrc: aliasi i funkcije, itd.

    /home/va_home/.bashrc: vai aliasi i funkcije

    /home/va_home/.bash_profile: ili

    /home/va_home/.profile: okruje i pokretanje vaih programa

  Ako ova datoteka postoji (skrivena je), naredbe u njoj izvrit e se
  nakon logina.

  Primjer -- pogledajte ovaj .bash_profile:








  ______________________________________________________________________

  # ja sam komentar
  echo Okruje:
  printenv | less # pandan naredbi SET pod DOS-om
  alias d='ls -l' # lako je shvatiti to je alias
  alias up='cd ..'
  echo "Podsjeam te da je staza "$PATH
  echo "Danas je `date`"      # koristimo izlaz naredbe `date`
  echo "Lijepo se provedi, "$LOGNAME
  # a ovo je "funkcija ljuske"
  ctgz() # Ispisuje sadraj .tar.gz arhive.
  {
    for datoteka in $*
    do
      gzip -dc ${datoteka} | tar tf -
    done
  }
  # kraj .profile-a
  ______________________________________________________________________



  Pogodili ste -- $PATH i $LOGNAME su varijable okruja. Ima ih jo
  puno; na primjer, RMP za aplikacije kao to je less ili bash.


  8.2.  Inicijalizacijske datoteke programa


  Pod Linuxom je skoro sve prilagodljivo vaim potrebama. Veina
  programa ima jednu ili vie inicijalizacijskih datoteka s kojima se
  moete igrati, obino .imeprogramarc u vaem home direktoriju. Prve
  koje ete eljeti mijenjati su:

    .inputrc: koristi ju bash za definiranje tipkovnice;

    .xinitrc: koristi ju startx za inicijalizaciju X Window Systema;

    .fvwmrc: koristi ju window manager fvwm;

    .joerc: koristi ju editor joe;

    .jedrc: koristi ju editor jed;

    .pinerc: koristi ju ita pote pine;

    .Xdefault: koristi ju mnogi X programi.

  Za sve ove i one koje ete poslije sresti, RMP. Na kraju, provjerite
  Konfiguriranje KAKO na <http://meta.mioc.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>.


  9.  Malo programiranja



  9.1.  Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima


  Ako ste koristili .BAT datoteke za preice do dugih naredbi (ja jesam,
  puno), to moete odgovarajuim alias redovima (pogledajte gornji
  primjer) u profile ili .profile. Ali ako su vam .BAT-ovi bili
  sloeniji, onda ete oboavati jezik ljuske: moan je kao QBasic, ako
  ne i vie.  Ima varijable, strukture kao while, for, case, if...
  then... else i puno drugih mogunosti: dobra je alternativa "pravom"
  programskom jeziku.

  Za pisanje skripte -- ekvivalenta .BAT datoteci pod DOS-om -- samo
  trebate napisati standardnu ASCII datoteku koja sadri instrukcije,
  snimiti ju, a onda uiniti izvrnom naredbom chmod +x <skripta>. Ako
  ju hoete izvriti, samo napiite njeno ime.

  Malo upozorenje. Editor sustava zove se vi i po mom iskustvu vrlo je
  teak za veinu novih korisnika. Neu vam objanjavati kako ga
  upotrebljavati, jer ga ne volim i ne koristim. Rei u samo ovo:


     za ubacivanje teksta pritisnite <i>, a onda upiite tekst;

     za brisanje znakova pritisnite <ESC>, pa <x>;

     za izlaz bez snimanja pritisnite <ESC>, pa :q!;

     za snimanje i izlaz pritisnite <ESC>, pa :wq.

  Dobar editor za poetnika je joe: ako ga pokrenete kao jstar, dobit
  ete iste tipke kao u DOS-ovom editoru. jed u WordStar ili IDE modu
  jo je bolji. Pogledajte dio ``Gdje nai aplikacije'' za informacije
  gdje ih nabaviti.

  Pisanje skripti u bashu tako je golema tema da zahtijeva knjigu samo
  za sebe i neu dublje u nju ulaziti. Samo vam dajem primjer skripte iz
  koje moete vidjeti neka osnovna pravila:

  ______________________________________________________________________

  #!/bin/sh
  # primjer.sh
  # ja sam komentar
  # ne mijenjajte prvi red, on mora biti tamo
  echo "Ovaj sustav je: `uname -a`" # koritenje izlaza naredbe
  echo "Moje ime je $0" # ugraene varijable
  echo "Dali ste mi ovih $# parametara: "$*
  echo "Prvi parametar je: "$1
  echo -n "Kako se zovete? " ; read vae_ime
  echo pogledajte razliku: "zdravo, $vae_ime" # citiranje s "
  echo pogledajte razliku: 'zdravo, $vae_ime' # citiranje s '
  DIROVI=0 ; DATOTEKE=0
  for datoteka in `ls .` ; do
    if [ -d ${datoteka} ] ; then # ako je datoteka direktorij
      DIROVI=`expr $DIROVI + 1`  # DIROVI = DIROVI + 1
    elif [ -f ${datoteka} ] ; then
      DATOTEKE=`expr $DATOTEKE + 1`
    fi
    case ${datoteka} in
      *.gif|*jpg) echo "${datoteka}: grafika datoteka" ;;
      *.txt|*.tex) echo "${datoteka}: tekstualna datoteka" ;;
      *.c|*.f|*.for) echo "${datoteka}: datoteka s izvornim kodom" ;;
      *) echo "${datoteka}: openita datoteka" ;;
    esac
  done
  echo "ima ${DIROVI} direktorija i ${DATOTEKE} datoteka"
  ls | grep "ZxY--!!!WKW"
  if [ $? != 0 ] ; then # izlazni kod zadnje naredbe
    echo "ZxY--!!!WKW nije naen"
  fi
  echo "dosta... napiite 'man bash' ako hoete jo informacija"
  ______________________________________________________________________



  9.2.  C za vas


  Pod Unixom jezik sustava je C, svidjelo se to vama ili ne. Tu je i
  hrpa drugih jezika (Java, FORTRAN, Pascal, LISP, BASIC, Perl, AWK...).

  Ako znate C, evo nekoliko uputa za one razmaene Turbo C++-om ili
  nekim njegovim DOS roakom. Linuxov C kompajler zove se gcc i
  nedostaju mu svi ukrasi uobiajenih IDE pandana: nema IDE-a, izravnih
  uputa, integriranog debuggera, itd. To je samo grubi kompajler
  komandne linije, vrlo moan i djelotvoran. Za kompajliranje
  standardnog hello.c napiite:



       $ gcc hello.c




  to e dati izvrnu datoteku a.out. Ako hoete drugo ime, napiite



       $ gcc -o zdravo hello.c




  Za vezanje librarya na program, dodajte prekida -l<imelibrarya>. Na
  primjer, za vezanje s matematikim libraryem:



       $ gcc -o matematika matematika.c -lm




  -l<imelibrarya> kae gccu da vee library /usr/lib/<imelibrarya>, pa
  -lm vee /usr/lib/libm.a.

  Zasad je sve u redu. Ali kad se va program sastoji od vie datoteka,
  koristit ete alat make. Prepostavimo da ste napisali parser izraza:
  njegova se datoteka zove parser.c i ukljuuje dva zaglavlja, parser.h
  i xy.h. A onda elite koristiti funkcije iz parser.c u drugom
  programu, recimo kalk.c, koji takoer ukljuuje parser.h. Kakva zbrka!
  Kako ete kompajlirati kalk.c?

  Napisat ete takozvani makefile, koji kompajleru pokazuje
  meuovisnosti izvornih i objektnih kodova. U naem primjeru:















  ______________________________________________________________________

  # Ovo je makefile za kompajliranje kalk.c
  # Pritisnite <TAB> gdje je oznaeno!

  kalk: kalk.o parser.o
  <TAB>gcc -o kalk kalk.o parser.o -lm
  # kalk ovisi o dvije objektne datoteke: kalk.o i parser.o

  kalk.o: kalk.c parser.h
  <TAB>gcc -c kalk.c
  # kalk.o ovisi o dvije izvorne datoteke

  parser.o: parser.c parser.h xy.h
  <TAB>gcc -c parser.c
  # parser.o ovisi o tri izvorne datoteke

  # kraj makefilea
  ______________________________________________________________________



  Ovu datoteku snimite kao Makefile i napiite make za kompajliranje
  programa; moete ju snimiti i kao kalk.mak i napisati make -f
  kalk.mak. Naravno, RMP. Neto uputa o C funkcijama pokrivaju man
  stranice 3. dijela; na primjer,



       $ man 3 printf




  Za otklanjanje greaka koristite gdb. info gdb za njegovo koritenje.

  Librarya ima puno; najvanije su ncurses, za efekte u tekstualnom modu
  i svgalib za grafiku. Ako ste dovoljno hrabri za programiranje u X11,
  postoje libraryi kao to je ve spomenuti XForms, Qt, Gtk i mnoge
  drugi, kojima pisanje X11 programa postaje lako. Pogledajte
  <http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html>.

  Mnogi editori mogu imitirati IDE; na primjer, emacs i jed imaju
  sintaktiko osvjetljavanje, automatsko uvlaenje itd. Moete nabaviti
  i paket rhide s <ftp://sunsite.unc.edu:/pub/Linux/devel/debuggers/>.
  To je klon Borlandovog IDE-a i vjerojatno e vam se svidjeti.


  10.  Ostalih 1%


  Zapravo vie od 1%...


  10.1.  Koritenje tar-a i gzip-a


  Pod Unixom postoje iroko koritene aplikacije za arhiviranje i
  saimanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP
  ali bez kompresije. Za novu arhivu:



       $ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]


  Za dearhiviranje datoteka:



       $ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]




  Za ispis sadraja arhive:



       $ tar -tf <ime_arhive.tar> | less




  Datoteke moete saeti pomou compressa, koji je zastario i ne bi ga
  vie trebalo koristiti, ili gzipa:



       $ compress <datoteka>
       $ gzip <datoteka>




  to e proizvesti saetu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz
  (gzip). Ovi programi mogu saeti samo jednu datoteku odjednom. Za
  dekompresiju:



       $ compress -d <datoteka.Z>
       $ gzip -d <datoteka.gz>




  RMP.

  Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati. Datoteke s
  ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a onda saete gzipom)
  este su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod DOS-om. Ovako ete
  ispisati sadraj .tar.gz arhive:



       $ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less





  10.2.  Instaliranje aplikacija


  Najprije: instaliranje paketa rootov je posao. Veina se Linux
  aplikacija distribuira u .tar.gz arhivama, koje obino sadre
  direktorij imepaketa s datotekama i/ili poddirektorijima. Najbolje je
  ove pakete instalirati iz /usr/local naredbom



  # tar -zxf <arhiva.tar.gz>




  te zatim proitati datoteku README ili INSTALL. U mnogim sluajevima,
  paket se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati kako bi
  dobili izvrne datoteke; esto e biti dovoljno napisati samo make pa
  make install. Oito, potreban vam je gcc ili g++ kompajler.

  Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackware-ovim .tgz
  arhivama. A druge pak arhive sadre datoteke ali ne i poddirektorij.
  Prije instalacije uvijek pogledajte sadraj arhive.

  Distribucije Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i
  .rpm. Drugi postaje sve popularniji; za instalaciju .rpm paketa
  napiite



       # rpm -i paket.rpm





  10.3.  Trikovi bez kojih se ne moe



     Dopuna naredbi:
        pritisak na <TAB> kod zadavanja naredbe dopunit e njeno ime
        umjesto vas. Na primjer: morate napisati gcc ovo_je_dugo_ime.c
        -- bit e dovoljno i gcc ovo<TAB>. (Ako druge datoteke poinju
        istim znakovima, napiite dovoljno znakova da se rijei svaka
        dvojba.)


     Pogled unatrag:
        pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) pokazat e zadnjih
        nekoliko stranica zaslona, ovisno o koliini video memorije.


     Reset zaslona:
        ako more ili cat prikae binarnu datoteku, zaslon e zavriti
        pun smea. Da to sredite, naslijepo napiite reset ili ovaj niz
        znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER.


     Lijepljenje teksta:
        za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravi
        tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku
        (ili obje zajedno ako va mi ima dvije tipke) za lijepljenje.
        Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti
        njegovom sporou.


     Koritenje mia:
        ako ste instalirali gpm, program za mia na konzoli, moete
        kliknuti i vui kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani
        tekst zalijepiti. Radi i meu razliitim VC-ima.


     Poruke kernela:
        kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da
        vidite to vam kernel ima rei, kao i poruke pri dizanju
        sustava. Zgodna je i naredba dmesg.


  10.4.  Gdje nai aplikacije


  Ako se pitate koje e aplikacije zamijeniti vae stare DOS/Windows
  programe, preporuam vam posjet glavnim zbirkama Linux softvera:
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux>, <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux> i
  <ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux>. Jo jedno izvrsno mjesto je Linux
  Applications and Utilities Page na
  <http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml>.


  10.5.  Nekoliko stvari koje niste mogli


  Linux moe strano puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane,
  sloene ili nemogue. Evo kratkog popisa koji e vam dovesti slinu u
  usta:


    at omoguava pokretanje programa u odreeno vrijeme;

    awk je jednostavan, ali moan jezik za rad s datotekama s podacima
     (i ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod vaa datoteka od vie
     polja,



       $ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod





  ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod ije drugo polje
  sadri "abc".

     cron je koristan za redovito obavljanje zadataka, u odreeni dan i
     vrijeme. man 5 crontab.

     file <imedatoteke> rei e vam sto je <imedatoteke> (ASCII tekst,
     izvrna, arhiva, itd.);

    find (pogledajte dio ``Direktoriji: prevoenje naredbi'') je jedna
     od najmonijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nalaenje
     datoteka koje odgovaraju nekim osobinama i obavljanje poslova na
     njima. Openito se koristi ovako:



       $ find <direktorij> <izraz>




  gdje <izraz> opisuje kriterije za traenje i radnje. Primjeri:



       $ find . -type l -exec ls -l {} \;




  nalazi sve datoteke koje su simbolike veze i prikazuje na to one
  pokazuju.




       $ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;




  nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i brie ih, pitajui vas za
  doputenje.




       $ find . -perm +111




  nalazi sve datoteke ije su dozvole 111 (izvrne).




       $ find . -user root




  nalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima jo mnogo
  mogunosti -- RMP.

     grep nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,



       $ grep -l "geologija" *.tex




  e ispisati datoteke *.tex koje sadre rije "geologija".  Varijanta
  zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP;

     regularni izrazi su sloen, ali prokleto moan nain za operacije
     traenja teksta. Na primjer, ^a[^a-m]X{4,}txt$< odgovara redu koji
     poinje s a, kojeg slijedi bilo koji znak izmeu a i m, kojeg
     slijedi 4 ili vie X, a zavrava na "txt". Koristite ih u naprednim
     editorima, lessu i mnogim drugim aplikacijama. man grep e vam dati
     uvod.

     script <imetranskripta> sadraj ekrana ispisuje u imetranskripta
     dok ne zadate naredbu exit. Korisno za otklanjanje greaka;

     sudo korisnicima omoguava izvoenje nekih rootovih poslova
     (dakle, formatiranje i montiranje disketa; RMP);

     uname -a daje informacije o vaem sustavu;

     Ove naredbe esto zgodno poslue: bc, cal, chsh, cmp, cut, fmt,
     head, hexdump, nl, passwd, printf, sort, split, strings, tac, tail,
     tee, touch, uniq, w, wall, wc, whereis, write, xargs, znew. RMP.

  10.6.  Uobiajene ekstenzije i povezani programi


  Susrest ete se s puno ekstenzija. Iskljuujui egzotinije (fontovi,
  itd.), evo tko-je-tko popisa:


     1 ... 8: man stranice. U nevjerojatnom sluaju da ga nemate,
     nabavite man.

     arj: arhiva stvorena pomou arj.

     dvi: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za prikaz,
     dvips za pretvaranje u PostScript .ps datoteku.

     gz: arhiva stvorena pomou gzip.

     info: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.

     lsm: Linux Software Map datoteka. To je obina ASCII datoteka koja
     opisuje paket.

     ps: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i,
     potencijalno, ghostview ili gv.

     rpm: Red Hat paket. Moete ga instalirati na bilo kojem sustavu
     koristei rpm.

     taz, tar.Z: arhiva stvorena pomou tar i saeta compressom.

     tgz, tar.gz: arhiva stvorena pomou tar i saeta gzipom.

     tex: tekstualna datoteka za TeX, moan sustav izdavatva. Nabavite
     paket tex ukljuen u mnogim distribucijama; no pazite se NTeX-a,
     koji ima pokvarene fontove i dolazi s nekim verzijama Slackwarea.

     texi: texinfo datoteka, iz koje moe nastati i TeX i info datoteka
     (pogledajte info). Nabavite texinfo.

     xbm, xpm, xwd: grafika datoteka. Nabavite xpaint.

     Z: arhiva stvorena s compress.


  10.7.  Pretvaranje datoteka


  Ako elite razmjenjivati tekstualne datoteke izmeu DOS/Windowsa i
  Linuxa, pazite se problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red
  zavrava s CR/LF, a pod Linuxom s LF. Ako pokuate ureivati DOS
  tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki e redak vjerojatno zavravati
  udnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod DOS-om e izgledati
  kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko e alata, dos2unix i
  unix2dos, pretvoriti datoteke.

  Ako vae datoteke sadre naglaene znakove, napravite ih u Windowsima
  (pomou Writea ili Notepada), a ne obinom DOS-u; inae e zavriti
  potpuno zeznute.

  Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obini tekst sloeno je,
  ali mogue. Trebat e vam jedan od alata s CTAN servera; jedan od njih
  je ftp.tex.ac.uk. Uzmite paket word2x iz direktorija
  ftp.tex.ac.uk/pub/tex/tools/, ili pogledajte pakete u direktoriju
  ftp.tex.ac.uk/pub/tex/support/. Isprobao sam samo word2x i radi
  prilino dobro.

  11.  Kraj, za sada


  estitam! Naeli ste malo Unixa i spremni ste poeti raditi. Nemojte
  zaboraviti da je vae znanje sustava jo uvijek ogranieno i da je
  potrebno jo prakse s Linuxom za udoban rad. Ali ako je sve to ste
  htjeli hrpa aplikacija i poetak rada s njima, ovo je dovoljno.

  Siguran sam da ete uivati u Linuxu i nastaviti uiti vie o njemu --
  svi to rade. Kladio bih se da se nikad neete vratiti DOS/Windowsima!
  Nadam se da sam bio razumljiv i dobro usluio svoja 3 ili 4 itatelja.


  11.1.  Autorska prava


  Ako nije drukije izraeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
  posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moe se reproducirati i
  distribuirati u cjelosti ili djelomino, na mediju fizikom ili
  elektronikom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
  distribucija doputena je i ohrabrena; meutim, autor bi o takvom
  distribuiranju elio biti obavijeten.

  Svi prijevodi, izvedeni ili saeti radovi koji ukljuuju Linux KAKO
  dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
  rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranienja na njegovu
  distribuciju.  Iznimke ovim pravilima mogue su pod odreenim
  uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.

  Ukratko, elimo ohrabriti irenje ovih informacija kroz to je vie
  mogue kanala. Meutim, elimo zadrati autorska prava na KAKO
  dokumente i htjeli bi biti obavijeteni o bilo kakvim namjerama
  redistribuiranja KAKO-a.

  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
  na linux-howto@sunsite.unc.edu.


  11.2.  Autor


  S DOS/Windowsa na Linux napisao je Guido Gonzato,
  guido@ibogfs.cineca.it. Puno hvala Mattu Welshu, autoru Linux
  Installation and Getting Started, Ianu Jacksonu, autoru Linux esto
  postavljana pitanja uz odgovore, Giuseppeu Zanettiju, autoru Linux,
  svima koji su mi poslali prijedloge, te posebno Linusu Torvaldsu i
  GNU-u koji su nam dali Linux.

  Ovaj dokument je "kakav je". Uloeno puno truda da bude to toniji,
  ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem
  sluaju autor nije odgovoran za bilo kakve tete proizale iz
  koritenja ovog djela.

  Primjedbe su dobrodole. Slobodno mi se obratite zahtjevima,
  prijedlozima, flejmovima, itd.

  Uivajte u Linuxu i ivotu,

  Guido   =8-)


  12.  Hrvatski prijevod


  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://meta.mioc.hr/DOS-Win-na-Linux-KAKO.html>. Odrava ga Matej
  Vela, mvela@public.srce.hr, kao dio META projekta. Sve su primjedbe,
  prijedlozi i prilozi dobrodoli.
































































