  Konfiguriranje KAKO
  Guido Gonzato, guido@ibogfs.cineca.it
  verzija 1.2.2, 10. travnja 1998.

  Ovaj se KAKO trudi uiniti podeavanje vae nove Linux kante brim i
  lakim.  Tu ete nai nekoliko konfiguracija najuobiajenih aplikacija
  tako da raditi ponete uz udoban sustav.
  ______________________________________________________________________

  Sadraj


  1. Uvod

     1.1 emu ovaj KAKO
     1.2 to emo konfigurirati

  2. Ope sreivanje sustava

     2.1 Tipkovnica
     2.2 Kernel
     2.3 Ruenje sendmaila
     2.4 Brzina tvrdog diska
     2.5 Zip Drive na paralelnom portu
     2.6 Drajveri za ureaje
     2.7 Poruke pri logiranju
     2.8 Ime raunala
     2.9 Mi
     2.10 Toke montiranja
     2.11 lilo(8) i LOADLIN
        2.11.1 Naputak o sigurnosti
     2.12 Konfiguriranje tiskaa

  3. Konfiguracija programa

     3.1 bash(1)
     3.2 ls(1)
     3.3 less(1)
     3.4 emacs(1)
     3.5 joe(1)
     3.6 jed(1)
     3.7 efax(1)
     3.8 TeX i prijatelji
     3.9 PPP
     3.10 POP klijent
     3.11 X Window System
     3.12 Fortran
     3.13 Korisnike konfiguracije
     3.14 Nadogradnje

  4. Kraj

     4.1 Autorska prava
     4.2 Komentari
     4.3 Odricanje

  5. Hrvatski prijevod



  ______________________________________________________________________

  1.  Uvod



  1.1.  emu ovaj KAKO


  Instalirao sam Linux na mnogim raunalima i zamijetio da su dananje
  distribucije sjajne, ali im naalost nedostaju neke osnovne
  konfiguracije.  Veina e aplikacija raditi i bez njih, no neke nee.
  A u c.ol.setup stalno se pojavljuju jedna te ista pitanja.

  Kako bi to ispravio i kako bi olakao nove instalacije, napisao sam
  uini-to-a-onda-to popis koji sam poslije proirio u ovaj KAKO. Ovdje
  ete nai gomilu primjera konfiguracija za najee koritene
  aplikacije, programe i usluge, koje bi vam trebale utediti podosta
  vremena i posla.

  Nekoliko primjera u ovom KAKO-u poneto zavise o distribuciji. Imam
  pristup samo Red Hat i Caldera OpenLinux strojevima, pa me nemojte
  shvaati preozbiljno ako imate Slackware, Debian ili neto drugo. U
  svakom sluaju, itanje dokumentacije i KAKO-a uvijek se isplati, pa
  je najbolje da to i inite.


  1.2.  to emo konfigurirati


  Za PC postoji beskonano hardverskih konfiguracija, ali, po mom
  iskustvu, jedna je prilino esta: raunalo s velikim diskom
  podijeljenim na 3 particije (jedna za DOS/Windows, jedna za Linux i
  jedna za swap), zvunom karticom, modemom, CD-ROM pogonom, tiskaem i
  miem. I Zip Drive za paralelni port postaje sve uobiajeniji.

  To je hardver za kojeg pretpostavljam da ete ga konfigurirati, ali
  ove je upute lako prilagoditi i drugim konfiguracijama. Podrazumijevam
  da ste root dok editirate/sreujete/hakirate.

  A sada, momci, zavrnimo rukave.


  2.  Ope sreivanje sustava



  2.1.  Tipkovnica


  Najprije, kako konfigurirati tipkovnicu. Ako ste ovaj korak preskoili
  kod instalacije ili promijenili tipkovnicu, morate:

     odabrati odgovarajuu mapu iz /usr/lib/kbd/keytables. Na primjer,
     slovene.map je slovenska tipkovnica;

     editirati datoteku /etc/sysconfig/keyboard tako da izgleda ovako:

     ___________________________________________________________________
     KEYTABLE="/usr/lib/kbd/keytables/slovene.map"
     ___________________________________________________________________



     za postavljanje brzine ponavljanja i vrijeme ekanja dodajte ovaj
     red /etc/rc.d/rc.sysinit ili, ako imate Calderu, /etc/rc.d/rc.boot:

     ___________________________________________________________________

     /sbin/kbdrate -s -r 16 -d 500  # ili to god vam se svia
     ___________________________________________________________________

  Od slijedeeg dizanja sustava tipkovnica e raditi kako treba. Ako
  hoete izbjei resetiranje i samo uitati mapu tipkovnice, uite u
  direktorij /etc/rc.d/init.d i zadajte naredbu ./keytable start.


  2.2.  Kernel


  Po mom miljenju, slijedea stvar koju trebate napraviti je izgraditi
  kernel koji najbolje odgovara vaem sustavu. To je vrlo jednostavno,
  no, ako imate problema, pogledajte README u direktoriju /usr/src/linux
  ili Kernel HOWTO. Trikovi:


     paljivo razmislite o svojim potrebama. Odabiranje kernel
     konfiguracije, primjenjivanje zakrpi i kompajliranje jednom za
     svagda puno je djelotvornije nego ponovno konfiguriranje i
     kompajliranje svakog mjeseca; to posebno vrijedi ako je vaa kanta
     posluitelj. Nemojte zaboraviti ukljuiti podrku za sav hardver
     koji ete moda dodati u budunosti (dakle, SCSI, Zip, mrene
     kartice, itd.);

     ako imate Cyrix CPU, primjenite odgovarajue zakrpe za poboljanje
     performansi. Informacije na
     <http://www.linuxhq.com/patch/20-p0591.html>;

     korisnici prijenosnika eljet e popraviti itljivost svog LCD
     zaslona primjenom Noblink zakrpe. Najnovija verzija zove se
     noblink-X.X.tar.gz i moe se nai na
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/kernel/patches/console/>.
     Instalirajte paket i u svoj /etc/profile dodajte red

     ___________________________________________________________________

     /usr/local/bin/cursor bgreen  # ili neka druga boja
     ___________________________________________________________________



     opet za korisnike prijenosnika, ako kanite koristiti PCMCIA faks
     modem nemojte kompajlirati serijsku podrku kao modul; ukljuite je
     u kernel jer inae va PCMCIA modem nee raditi;

     nemojte zaboraviti, Linux nee vidjeti vau zvunu karticu ako ga
     pravilno ne konfigurirate. Lako je u veini sluajeva, ali
     ukljuite sve opcije (nemojte zaboraviti /dev/dsp i /dev/sound);

     ako dobijate one dosadne poruke od modprobea da ne moe pronai
     neke module, to znai da treba srediti /etc/conf.modules. Ako ne
     koristite module ipx i appletalk, dodajte ove retke:

     ___________________________________________________________________

     alias net-pf-4 off
     alias net-pf-5 off
     ___________________________________________________________________



     da utedite vrijeme pri slijedeem konfiguriranju i kompajliranju
     kernela, snimite konfiguraciju u datoteku i uvajte ju na sigurnom
     mjestu.




  2.3.  Ruenje sendmaila


  Na nekim sustavima sendmail srui stroj tokom dizanja. Brzo rjeenje:
  neka /etc/hosts sadri ovakav red

  ______________________________________________________________________

  127.0.0.1 localhost
  ______________________________________________________________________



  Pogledajte i dio ``Ime raunala''.


  2.4.  Brzina tvrdog diska


  Brzina vaeg tvrdog diska znaajno se moe poboljati paljivim
  koritenjem hdparm(8). Ako ga u vaoj distribuciji nema, nai ete ga
  na <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/hardware/>; traite
  datoteku hdparm-X.X.tar.gz.

  Nema univerzalnog recepta jer mnogi detalji ovise o tvrdom disku i HDD
  kontroleru. Poto riskirate prenje vlastitog datotenog sustava,
  paljivo proitajte man stranicu prije koritenja nekih opcija. U
  najjednostavnijem obliku, dodajte ovaj red datoteci
  /etc/rc.d/rc.sysinit:

  ______________________________________________________________________

  /sbin/hdparm -c1 /dev/hda  # koristimo prvi IDE pogon
  ______________________________________________________________________


  koji dodaje 32-bitnu I/O podrku EIDE-u. A to se tie opcije -m
  opcije, evo to mi je poslao Mark Lord, autor hdparma:

       (...) ako va sustav koristi komponente iz prolih nekoliko
       godina, sve e biti u redu. Ako su starije od toga, moda
       bude problema (manje vjerojatno). ipovi s puno greaka su
       CMD0646 i RZ1000, esto koriteni na 486 i (ranim) 586
       ploama prije 2-3 godine.



  2.5.  Zip Drive na paralelnom portu


  Za verziju Zip Drivea na paralelnom portu moete koristiti standardni
  drajver koji dolazi s novijim (2.x.x) kernelima. Za vrijeme
  konfiguracije kernela, provjerite da li je SCSI podrka i SCSI disk
  podrka ukljuena (bilo kao modul, bilo u kernelu). Zapamtite, izmeu
  tiskaa i Zip Drivea na istom portu moe biti konflikata.

  Zip diskovi prodaju se preformatirani na particiju /dev/sda4. Da Zip
  proradi, samo trebate zadati



       # chmod 666 /dev/sda4  # svatko moe pristupiti Zip Driveu
       # insmod ppa



  i Zip moete montirati kao obino (bolje zadnji red dodajte datoteci
  /etc/rc.d/rc.sysinit). Zipu moete pristupiti i preko mtoolsa ako ovaj
  red dodate /etc/mtools.conf:

  ______________________________________________________________________

  drive z: file="/dev/sda4" exclusive
  ______________________________________________________________________



  Postoji i bolji ppa drajver od standardnog: pogledajte
  <http://www.torque.net/~campbell>.


  2.6.  Drajveri za ureaje


  Ureaji u /dev (ili, jo bolje, simbolike veze do stvarnih ureaja)
  mogu vam nedostajati. Provjerite kojim ureajima odgovara va mi,
  modem i CD-ROM pogon, a onda uinite ovo:



       # cd /dev
       # ln -s /dev/cua0 mouse
       # ln -s /dev/cua1 modem
       # ln -s /dev/hdb cdrom




  i, ako hoete, na ove ureaje primjenite chmod 666 (ne na veze, nego
  stvarne ureaje!) da im moe pristupiti svaki korisnik. Naputak: na
  nekim prijenosnicima ureaj mia je /dev/psaux: pazite na to kod
  konfiguriranja X11.

  Uz to, moda ete eljeti omoguiti svima pristup disketama pomou
  chmod 666 /dev/fd*. To bi trebalo uzrokovati sigurnosne probleme, ali
  detalji mi nisu poznati. Komentari dobrodoli.


  2.7.  Poruke pri logiranju


  Ako elite promijeniti poruke pri logiranju, provjerite da li
  /etc/rc.d/rc.local prepisuje /etc/issue i /etc/motd. Ako to ini,
  pokrenite editor i na posao.


  2.8.  Ime raunala


  Zadati naredbu hostname novo_ime_raunala moda nee biti dovoljno.
  Kako bi izbjegli famozno ruenje sendmaila, slijedite ove korake:

     editirajte /etc/sysconfig/network i promijenite tamonji hostname
     (dakle, novo_ime.domena);

     isto tako editirajte /etc/HOSTNAME;

     dodajte svoju IP adresu i novo ime u /etc/hosts:




     ___________________________________________________________________

     10.56.142.1                     novo_ime.domena
     ___________________________________________________________________




  2.9.  Mi


  gpm je koristan za cut & paste operacije u tekstualnom modu i
  koritenje mia u nekim aplikacijama. Provjerite da li imate datoteku
  /etc/sysconfig/mouse i da li u njoj pie:

  ______________________________________________________________________

  MOUSETYPE="Microsoft"
  XEMU3=yes
  ______________________________________________________________________



  Takoer vam je potrebna datoteka /etc/rc.d/init.d/gpm. Naravno,
  provjerite da li ova konfiguracija odgovara vaem miu. Naputak: na
  nekim je prijenosnicima MOUSETYPE PS/2.

  Na Calderi samo dodajte ovaj red u /etc/rc.d/rc.boot:

  ______________________________________________________________________

  /usr/bin/gpm
  ______________________________________________________________________




  2.10.  Toke montiranja


  Zgodno je imate toke montiranja za diskete i druge ureaje. Na
  primjer, moete napraviti slijedee:



       # cd /mnt
       # mkdir a: ; mkdir floppy ; mkdir cdrom ; mkdir win ; mkdir zip




  Ovime ete napraviti toke montiranja za MS-DOS diskete, ext2 diskete,
  CD-ROM, DOS particiju i Zip na paralelnom portu.

  Sada editirajte datoteku /etc/fstab i dodajte joj ovo:

  ______________________________________________________________________

  /dev/fd0        /mnt/a:         msdos           user,noauto 0 1
  /dev/fd0        /mnt/floppy     ext2            user,noauto 0 1
  /dev/cdrom      /mnt/cdrom      iso9660         ro,user,noauto 0 1
  /dev/sda4       /mnt/zip        vfat            user,noauto 0 1
  /dev/hda1       /mnt/win        vfat            user,noauto 0 1
  ______________________________________________________________________


  Oito, u prvom polju trebate napisati odgovarajui ureaj. Za pristup
  FAT32 particijama postoji zakrpa kernela na
  <http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html>.


  2.11.  lilo(8) i LOADLIN


  Mnogi korisnici koriste i Linux i DOS/Windows na istom raunalu, pa
  pri dizanju ele odabrati OS. Pretpostavimo da je /dev/hda1
  DOS/Windows, a /dev/hda2 Linux particija.

  Uinite slijedee:



       # fdisk
       Using /dev/hda as default device!

       Command (m for help): a
       Partition number (1-4): 2

       Command (m for help): w
       #




  Tako ste aktivirali Linux particiju; kod pokretanja LILO-ovog
  QuickInsta ovaj bi korak izveo activate, ali to na mom Red Hatu ne
  radi.

  Napiite jednostavan /etc/lilo.conf:

  ______________________________________________________________________

  boot = /dev/hda2
  compact
  delay = 50
  # message = /boot/poruka_kod_dizanja.txt  # odredite svoju
  root = current
  image = /boot/vmlinuz  # Linux se die po defaultu jer je prvi
    label = Linux
  other = /dev/hda1
    table = /dev/hda
    label = DOS
  ______________________________________________________________________



  Sad pokrenite /sbin/lilo i to je to. lilo je najbitniji dio vae
  instalacije, pa je vrlo poeljno da proitate njegovu dokumentaciju.

  Za uitavanje Linuxa iz DOS/Windowsa bez resetiranja, stavite
  LOADLIN.EXE u direktorij (na DOS particiji!) koji je u DOS-ovom PATH-
  u; zatim kopirajte svoj kernel u, recimo, C:\DOS\VMLINUZ.  Ova e .BAT
  datoteka uitati Linux:

  ______________________________________________________________________

  rem   linux.bat
  smartdrv /C
  loadlin c:\dos\vmlinuz root=/dev/hda2 r
  ______________________________________________________________________


  Ako koristite Windows 95, postavite svojstva ovog .BAT-a tako da se
  pokree u MS-DOS modu.


  2.11.1.  Naputak o sigurnosti


  Backup MBR-a prije instalacije Linuxa moe vam spasiti kou. Koristite
  restorrb (iz paketa FIPS) prije instalacije ili dignite Linux s rescue
  diskete i zadajte ovu naredbu:



       # dd if=/dev/hda of=MBR bs=512 count=1




  Zatim barem dvaput kopirajte datoteku MBR na diskete. Ako do
  katastrofe doe, moete vratiti svoj stari MBR zadavanjem:



       # dd if=/mnt/MBR of=/dev/hda bs=446 count=1




  ako je disketa s MBR montirana na /mnt. Moete i koristiti DOS sistem
  sku disketu i pokrenuti FDISK /mbr.


  2.12.  Konfiguriranje tiskaa


  Red Hat i Caldera imaju zgodan konfiguracijski alat, printtool; ako ih
  ne koristite, evo kako to napraviti runo.

  Pretpostavimo da imate ne-PostScript tiska kojeg elite koristiti za
  ispis istog teksta (na primjer, C programa) i PostScript datoteka
  kroz Ghostscript, koji je ve instaliran.

  Postavljanje tiskaa sastoji se od nekoliko koraka:

     saznajte na kojem je paralelnom portu va tiska: isprobajte



       # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp0
       # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp1




  i zapiite koji radi;

     napravite dva spool direktorija:



       # cd /var/spool/lpd
       # mkdir isto ; mkdir postscript




     ako tiska pokae "efekt stepenica" (veina inkjetova hoe), treba
     vam filter. Probajte ispisati dva reda pomou



       # echo "prvi red" > /dev/lp1 ; echo "drugi red" > /dev/lp1





  Ako rezultat izgleda ovako:



       prvi red
               drugi red




  onda snimite ovu skriptu kao /var/spool/lpd/isto/filter:

  ______________________________________________________________________

  #!/bin/sh
  # Ovaj filter sreuje "efekt stepenica"
  awk '{print $0, "\r"}'
  ______________________________________________________________________


  i uinite ga izvrnim pomou chmod 755 /var/spool/lpd/isto/filter.

     napravite filter za PostScript emulaciju. Snimite ovaj filter kao
     /var/spool/lpd/postscript/filter:

     ___________________________________________________________________

     #!/bin/sh

     UREAJ=djet500
     REZOLUCIJA=300x300
     VELIINA=a4
     SLATIEOF=

     nenscript -TUS -ZB -p- |
     if [ "$DEVICE" = "PostScript" ]; then
             cat -
     else
             gs -q -sDEVICE=$UREAJ -r$REZOLUCIJA -sPAPERSIZE=$VELIINA -dNOPAUSE -dSAFER -sOutputFile=- -
     fi

     if [ "$SLATIEOF" != "" ]; then
             printf "\004"
     fi
     ___________________________________________________________________



  (ovo je primjer za HP DeskJet. Prepravite ga tako da odgovara vaem
  tiskau).

     konano, ovo dodajte u /etc/printcap:



     ___________________________________________________________________

     # /etc/printcap
     lp|ps|PS|PostScript|djps::sd=/var/spool/lpd/postscript::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/postscript/filter::sh:
     isto::sd=/var/spool/lpd/isto::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/isto/filter::sh:
     ___________________________________________________________________



  Za sloenije ili egzotinije konfiguracije Printanje KAKO,
  <http://www.linux.hr/ldphr/Printanje.html>, eka na vas.

  Ako ste koristili printtool, budite svjesni da e GSDEVICE koji je
  printtool izabrao raditi, ali nee nuno biti najpogodniji za va
  tiska. Moete se malo igrati s datotekom postscript.cfg; na primjer,
  ja sam promijenio GSDEVICE iz cdj500 u djet500 i sada je tiskanje puno
  bre.


  3.  Konfiguracija programa


  Ovo su datoteke koje emo sreivati: /etc/profile, /etc/bashrc,
  .bashrc, .bash_profile, .inputrc, .less, .lessrc, .xinitrc, .fvwmrc,
  .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xdefaults, .jedrc, .abbrevs.sl, joerc, .emacs.
  Nemojte dodavati korisnike dok ne zavrite s konfiguracijom sustava;
  te ete datoteke staviti u /etc/skel.


  3.1.  bash(1)


  Ovo su glavne datoteke za prilagoavanje ponaanja basha:

    /etc/bashrc sadri aliase i funkcije za cijeli sustav;

    /etc/profile sadri okruje i programe koje treba pokrenuti za
     cijeli sustav;

    $HOME/.bashrc sadri korisnike aliase i funkcije;

    $HOME/.bash_profile sadri korisniko okruje i programe koje treba
     pokrenuti;

    $HOME/.inputrc sadri znaenja tipki i druge stvari.

  Ispod su prikazani primjeri ovih datoteka. Najprije, najvanija:
  /etc/profile. Koristi se za konfiguriranje mnogih mogunosti vae
  Linux kante, kao to ete vidjeti u slijedeim dijelovima.

















  ______________________________________________________________________

  # /etc/profile

  # Okruje i programi koje treba pokrenuti za cijeli sustav
  # Funkcije i aliasi idu u /etc/bashrc

  # Ova datoteka brine se o slijedeem:
  #
  #   o PATH
  #   o promptovi
  #   o nekoliko varijabli okruja
  #   o ls u boji
  #   o less
  #
  # Korisnici mogu ponititi ove opcije i/ili dodati druge u svojem
  # $HOME/.bash_profile

  # postavljamo pristojan PATH

  echo $PATH | grep X11R6 > /dev/null
  if [ $? = 1 ] ; then   # dodajemo direktorije PATH-u
    PATH="$PATH:/usr/X11R6/bin:$HOME/bin:."
  fi

  # obavjetavamo korisnika: login ili ne-login ljuska. Ako je login, prompt
  # je obojan u plavo; inae je u magenta!?. Prompt root-a je crven.

  KORISNIK=`whoami`
  if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
    BOJA=44
  else
    BOJA=45
  fi

  if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
    BOJA=41
  fi

  # umjesto ^[ stavite pravi escape znak. Za to vam treba:
  # emacs: ^Q ESC   vi: ^V ESC   joe: ` 0 2 7   jed: ` ESC
  # Maknite `;1' ako vam se ne sviaju podebljana slova.
  ESC=^[
  PS1='$ESC[$BOJA;37;1m$KORISNIK:$ESC[37;40;1m\w\$ '
  PS2="Nastavite> "

  # molim, bez izbacivanja corea

  ulimit -c 0

  # postavljamo umask

  if [ `id -gn` = `id -un` -a `id -u` -gt 14 ]; then
    umask 002
  else
    umask 022
  fi

  # nekoliko varijabli

  USER=`id -un`
  LOGNAME=$USER
  MAIL="/var/spool/mail/$USER"
  EDITOR=jed
  HOSTNAME=`/bin/hostname`
  HISTSIZE=1000
  HISTFILESIZE=1000
  export PATH PS1 PS2 USER LOGNAME MAIL EDITOR HOSTNAME HISTSIZE HISTFILESIZE

  # ukljuujemo ls u boji

  eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b`
  export LS_OPTIONS='-F -s -T 0 --color=tty'

  # podeavamo less

  LESS='-M-Q'
  LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"
  LESSOPEN="| lesspipe.sh %s"
  VISUAL=jed
  LESSCHARSET=latin1
  export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET

  for i in /etc/profile.d/*.sh ; do
    if [ -x $i ]; then
      . $i
    fi
  done
  ______________________________________________________________________



  Evo primjera /etc/bashrc:

  ______________________________________________________________________

  # /etc/bashrc

  # Funkcije i aliasi za cijeli sustav
  # Okruje ide u /etc/profile

  alias koji="type -path"
  alias d="ls"
  alias dir="d"
  ______________________________________________________________________



  Ovo je primjer .bashrc:























  ______________________________________________________________________

  # $HOME/.bashrc
  # izvodimo globalne definicije

  if [ -f /etc/bashrc ]; then
    . /etc/bashrc
  fi

  # ovo je potrebno za obavijest korisniku da nisu u login ljusci

  if [ "$DOBIJ_PS1" = "" ] ; then
    BOJA=45
  # umjesto ^[ stavite pravi escape znak
    ESC=^[
    PS1='$ESC[$BOJA;37m`whoami`:$ESC[37;40m\w\$ '
    export PS1
  fi

  # aliasi

  alias cp='cp -i'
  alias l=less
  alias lyx='lyx -width 900 -height 700'
  alias mv='mv -i'
  alias rm='rm -i'
  alias x=startx

  # Par korisnih funkcija

  inst() # Instalira .tar.gz arhivu u trenutni direktorij.
  { gzip -dc $1 | tar xvf - }

  cz() # Prikazuje sadraj .zip arhive.
  { unzip -l $* }

  ctgz() # Prikazuje sadraj .tar.gz arhive.
  {
    for datoteka in $* ; do
      gzip -dc ${datoteka} | tar tf -
    done
  }

  tgz() # Stvara .tgz arhivu kao zip.
  {
    ime=$1 ; tar -cvf $1 ; shift
    tar -rf ${ime} $*
    gzip -S .tgz ${ime}
  }
  ______________________________________________________________________



  Evo primjera .bash_profile:












  ______________________________________________________________________

  # $HOME/.bash_profile

  # Korisniko okruje i programi koje koje treba pokrenuti
  # Ova datoteka sadri opcije korisnika koje imaju prednost nad onima iz
  # /etc/profile

  # Uzmi aliase i fukncije
  if [ -f ~/.bashrc ]; then
    DOBIJ_PS1="NO"  # ne mijenjamo boju prompta
    . ~/.bashrc
  fi

  # postavljamo par "normalnih" direktorija
  export CDPATH="$CDPATH:$HOME:$HOME/tekst:$HOME/tekst/geologija"

  # sreujemo rxvt 2.45 backspace
  if [ "$COLORTERM" != "" ] ; then
    stty erase ^?
    ESC=^[  # umjesto ^] stavite pravi escape znak
    echo -n "$ESC[36l"
  fi
  ______________________________________________________________________



  Ovo je primjer .inputrc:

  ______________________________________________________________________

  # $HOME/.inputrc

  # znaenja tipki

  "\e[1~": beginning-of-line # poetak reda
  "\e[3~": delete-char               # brisanje znaka lijevo od kursora
  "\e[4~": end-of-line               # kraj reda
  # (F1 .. F5) su "\e[[A" ... "\e[[E"
  "\e[[A": "info \C-m"

  set bell-style visible          # molim, bez zvuka
  set meta-flag On                # omoguava 8-bitni ulaz (naglaeni znakovi/hrvatska slova)
  set convert-meta Off            # ne skida 8-bitne znakove
  set output-meta On              # tono prikazuje 8-bitne znakove
  set horizontal-scroll-mode On   # pomie duge komandne linije
  set show-all-if-ambiguous On    # nakon to je pritisnut <TAB>
  ______________________________________________________________________



  Takoer je potrebno slijedee da tipke Backspace i Delete rade u redu
  u xtermu i drugim X11 aplikacijama:

     stavite ovo u svoj .xinitrc:

     ___________________________________________________________________

     usermodmap=$HOME/.Xmodmap
     xmodmap $usermodmap
     ___________________________________________________________________



     stavite ovo u svoj .Xmodmap:

     ___________________________________________________________________

     keycode 22 = BackSpace
     keycode 107 = Delete
     ___________________________________________________________________


  to sreuje konzolu. Za xterm:

     stavite ovo u svoj .Xdefaults:

     ___________________________________________________________________

     xterm*VT100.Translations: #ponitavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
             <Key>Delete:        string(0x1b) string("[3~")\n\
             <Key>Home:          string(0x1b) string("[1~")\n\
             <Key>End:           string(0x1b) string("[4~")\n\
             Ctrl<Key>Prior:     string(0x1b) string("[40~")\n\
             Ctrl<Key>Next:      string(0x1b) string("[41~")

     nxterm*VT100.Translations: #ponitavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
             <Key>Delete:        string(0x1b) string("[3~")\n\
             <Key>Home:          string(0x1b) string("[1~")\n\
             <Key>End:           string(0x1b) string("[4~")\n\
             Ctrl<Key>Prior:     string(0x1b) string("[40~")\n\
             Ctrl<Key>Next:      string(0x1b) string("[41~")
     ___________________________________________________________________



  rxvt je malo sloeniji jer na njegovo ponaanje utjeu neke opcije za
  vrijeme kompajliranja. Pogledajte gornji .bash_profile.

  Vie informacija u man stranicama za bash(1) i readline(3).

  Ne oekujte da svaka aplikacija radi kako treba! Na primjer, ako
  pokrenete joe u xtermu, neke tipke nee raditi; isto vrijedi i za
  verzije rxvta starije od 2.21.


  3.2.  ls(1)


  ls sadraj direktorija moe prikazivati uz boje kojima su osvijetljeni
  razliiti tipovi datoteka. Da bi osbosobili tu mogunost, dodajte ovo
  /etc/profile:

  ______________________________________________________________________

  eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b`
  export LS_OPCIJE='-F -T 0 --color=tty'
  ______________________________________________________________________



  (Ako nemate datoteku /etc/DIR_COLORS, izbriite prvi red.) To
  postavlja varijablu okruja LS_COLORS koja sadri popis boja iz
  /etc/DIR_COLORS. Napomena: ne pitajte me zato, ali to ne radi u rxvtu
  starijem od verzije 2.21; umjesto njega koristite neku verziju xterma.
  Izgleda da rxvt ima greku koja ga sprijeava u tonom naslijeivanju
  okruja pod odreenim okolnostima.

  Calderin ls nema boja, ali ima ekvivalent color-ls. Ovo dodajte
  /etc/bashrc:


  ______________________________________________________________________

  alias ls="color-ls $LS_OPCIJE"
  ______________________________________________________________________




  3.3.  less(1)


  S ovim izvrsnim alatom moete pregledavati ne samo obine tekstualne
  datoteke, nego i saete gzip-om, tar i zip arhive, man stranice i to
  god imate. Njegova konfiguracija sastoji se od nekoliko koraka:

    za koritenje sa strelicama, stavite ovu obinu ASCII datoteku
     .lesskey u svoj home direktorij:

     ___________________________________________________________________

     ^[[A   back-line
     ^[[B   forw-line
     ^[[C   right-scroll
     ^[[D   left-scroll
     ^[OA   back-line
     ^[OB   forw-line
     ^[OC   right-scroll
     ^[OD   left-scroll
     ^[[6~  forw-scroll
     ^[[5~  back-scroll
     ^[[1~  goto-line
     ^[[4~  goto-end
     ^[[7~  goto-line
     ^[[8~  goto-end
     ___________________________________________________________________



  a zatim pokrenite naredbu lesskey. Tako ete dobiti binarnu datoteku
  .less koja sadri znaenja tipki.

     ovu datoteku snimite kao /usr/local/bin/lesspipe.sh:
























     ___________________________________________________________________

     #!/bin/sh
     # Ovo je preprocesor za 'less'. Koristi se kada je ova varijabla okruja
     # postavljena: LESSOPEN="|lesspipe.sh %s"

     lesspipe() {
       case "$1" in
       *.tar) tar tf $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo sadraj .tar i .tgz
       *.tgz|*.tar.gz|*.tar.Z|*.tar.z) tar ztf $1 2>/dev/null ;;
       *.Z|*.z|*.gz) gzip -dc $1  2>/dev/null ;; # Tono prikazujemo saete datoteke
       *.zip) unzip -l $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo arhive
       *.arj) unarj -l $1 2>/dev/null ;;
       *.rpm) rpm -q -p -i -l $1 2>/dev/null ;;
       *.cpio) cpio --list -F $1 2>/dev/null ;;
       *.1|*.2|*.3|*.4|*.5|*.6|*.7|*.8|*.9|*.n|*.man) DATOTEKA=`file -L $1`
         DATOTEKA=`echo $DATOTEKA | cut -d ' ' -f 2`
         if [ "$DATOTEKA" = "troff" ]; then
           groff -s -p -t -e -Tascii -mandoc $1
         fi ;;
       *) file $1 | grep text > /dev/null ;
         if [ $? = 1 ] ; then # to nije tekst
           strings $1
         fi ;;
       esac
     }

     lesspipe $1
     ___________________________________________________________________


  i nemojte ju zaboraviti uiniti izvrnom pomou chmod 755 lesspipe.sh.

     stavite ove redove u /etc/profile:

     ___________________________________________________________________

     LESS="-M-Q"                     # dug prompt, tiho
     LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"       # mijenja red na vrhu
     LESSOPEN="| lesspipe.sh %s"     # filter
     VISUAL=jed                      # editor -- stavite svoj omiljeni
     LESSCHARSET=latin1              # ako je potrebno prikazuje naglaene znakove/hrvatska slova
     export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET
     ___________________________________________________________________



  Verijabla LESSCHARSET zavisi o injenici da ja ivim u Italiji i
  koristim ISO 8859/1. Vi iz Amerike, Japana, Rusije bolje ga nemojte
  postavljati. (A nama iz Hrvatske sasvim odgovara. -- prim. prev.)


  3.4.  emacs(1)


  Ne kooristim emacs, pa vam mogu dati samo jedan savjet. Neke
  distribucije emacsa ne dolaze podeene za boje i sintaktiko
  osvijetljavanje. Dodajte ovo u svoj .emacs:

  ______________________________________________________________________

  (global-font-lock-mode t)
  (setq font-lock-maximum-decoration t)
  ______________________________________________________________________


  To radi samo u X11. Ostavljam vama da pregledate cijelu dokumentaciju
  emacsa kako bi ga prilagodili svojim potrebama -- moda e vam trebati
  mjeseci...


  3.5.  joe(1)


  Neki ljudi kau da joe radi s bojama pod X11, ali ne na konzoli.
  Takoer, neke posebne tipke ne rade. Koliko znam, nitko nije naao
  rjeenje za tu neugodnost; uo sam prijedloge o igranju s
  /etc/termcap.

  Ako iskusite takav problem, brzo i prljavo (i runo) rjeenje je ovo:



       $ export TERM=vt100
       $ joe mojadatoteka
          (editirajte svoju datoteku)
       $ export TERM=linux





  3.6.  jed(1)


  Ovo je moj omiljeni editor: radi ono to mi treba, lake ga je
  konfigurirati od emacsa, a, po mom miljenju, druge editore emulira
  puno bolje. Mnogi korisnici s mog sveuilita ele da jed emulira EDT,
  VMS-ov editor.

  jedove konfiguracijske datoteke su .jedrc i /usr/lib/jed/lib/*; prvu
  moete kopirati iz jed.rc u tom direktoriju.


     kako bi natjerali jed da dobro koristi posebne tipke, napiite
     datoteku /usr/lib/jed/lib/defaults.sl iji je jedini red:

     ___________________________________________________________________

     () = evalMfile("linux");
     ___________________________________________________________________



     editirajte /usr/lib/jed/lib/linux.sl; maknite komentar iz reda
     Info_Directory = "/usr/info"; i dodajte /bin/mail nakon UCB_mailer
     =;

     natjerati jed da emulira EDT (ili druge editore) vrlo je izravno:
     samo editirajte par redova u .jedrc. Ako elite koristiti + na
     numerikoj tipkovnici za brisanje rijei umjesto jednog znaka,
     dodajte ovo u .jedrc:

     ___________________________________________________________________

     unsetkey("\eOl");
     unsetkey("\eOP\eOl");
     setkey("edt_wdel", "\eOl");
     setkey("edt_uwdel", "\eOP\eOl");
     ___________________________________________________________________


  nakon reda () = evalMfile("edt");.

    natjerati xjed da koristi numeriku tipkovnicu za emulaciju EDT-a
     moete ubacivanjem slijedeeg u .Xmodmap:

     ___________________________________________________________________

     keycode 77  = KP_F1
     keycode 112 = KP_F2
     keycode 63  = KP_F3
     keycode 82  = KP_F4
     keycode 86  = KP_Separator
     ___________________________________________________________________



  Takoer provjerite da va /etc/X11/XF86Config sadri ove retke:

  ______________________________________________________________________

  #    ServerNumLock  # mora se zakomentirati
      XkbDisable
  ______________________________________________________________________



  Ovo vrijedi za XFree86 3.2. Ako ne koristite standardnu ameriku tip
  kovnicu, XkbDisable donosi samo neke male probleme. Saznat ete sami.

     prilagoavanje boja za xjed obavlja se dodavanjem redova poput
     ovog u .Xdefaults:

     ___________________________________________________________________

     xjed*Geometry: 80x32+150+50
     xjed*font: 10x20
     xjed*background: midnight blue
     ___________________________________________________________________



     mogunost kraenja neprocjenjivo tedi vrijeme. Snimite datoteku
     poput ove kao $HOME/.abbrevs.sl:

     ___________________________________________________________________

     create_abbrev_table ("Global", "");
     define_abbrev ("Global", "GG", "Guido Gonzato");
     create_abbrev_table ("TeX", "\\A-Za-z0-9");
     define_abbrev ("TeX", "\\beq", "\\begin{equation}");
     define_abbrev ("TeX", "\\eeq", "\\end{equation}");
     % i tako dalje...
     ___________________________________________________________________


  i ukljuite ju pomou <ESC> x abbrev_mode. Ako hoete kraenje po
  defaultu, dodajte ovakve naredbe u svoj .jedrc:









  ______________________________________________________________________

  define text_mode_hook ()
  {
    set_abbrev_mode (1);
  }
  %
  define fortran_hook ()
  {
    set_abbrev_mode (1);
    use_abbrev_table ("Fortran");
  }
  % i tako dalje...
  ______________________________________________________________________




  3.7.  efax(1)


  Ovo je vjerojatno najprikladniji paket za jednostavno slanje/primanje
  fakseva. Morat ete prilagoditi skriptu /usr/bin/fax; lak posao, ali
  nekoliko stvari uzrokuje glavobolje:


     DIALPREFIX: najvjerojatnije jednostavno stavljanje "T" ili "P"
     nee raditi u mnogim zemljama. Umjesto toga stavite "ATDT" ili
     "ATDP";

     INIT i RESET: ovi nizovi sadre inicijalizatore "-i" i "-k"
     potrebne efaxu. Ako elite dodati AT naredbu, dodajte ju
     odgovarajuem nizu izostavljajui AT i navodei "-i" ili "-k" prije
     ostatka. Na primjer: da bi dodali "ATX3" naredbu INIT-u, dodajte mu
     "-iX3".


  3.8.  TeX i prijatelji


  Pretpostavit u da imate teTeX distribuciju. Samo par stvari:

     za prilagoavanje uzorka prelamanja rijei vaem jeziku,
     editirajte datoteku
     /usr/lib/texmf/texmf/tex/generic/config/language.dat, a zatim
     pokrenite:



       # texconfig init ; texconfig hyphen





     ako dodate LaTeX paket, nakon dodavanja datoteka u
     /usr/lib/texmf/texmf/tex/latex pokrenite naredbu texhash da teTeX
     prepozna novi paket;

     za prilagoavanje dvipsa editirajte
     /usr/lib/texmf/texmf/config/config.ps. Budite svjesni da polja o
     predodreenoj rezoluciji utjeu i na ponaanje xdvia; ako naiete
     na neugodne pokuaje stvaranja fontova svaki put kada ga pokrenete,
     stavite red


     ___________________________________________________________________

     XDvi*mfmode:
     ___________________________________________________________________


  u .Xdefault. Trebalo bi pomoi.


  3.9.  PPP


  Uzet u zdravo za gotovo da va kernel ima PPP i TCP/IP podrku, da je
  ukljuen loopback i da ve imate dobro instaliran pppd paket i suid-an
  na roota. Oito, va ISP mora podravati PPP.

  Sada PPP moete natjerati da radi na dva naina: a) runa
  konfiguracija i b) konfiguracijski program koji se automatski za to
  brine. to god odabrali, neka vam ove informacije budu pri ruci:

    broj telefona vaeg ISP-a;

    imenski posluitelj vaeg ISP-a;

    mail i news posluitelj vaeg ISP-a;

    domena vaeg ISP-a;

    vae korisniko ime i lozinka.

  Runa konfiguracija je muan posao. Morate editirati datoteke i pisati
  skripte; nema previe posla, ali lako je pogrijeiti i poetnici se
  esto boje. Tu je PPP HOWTO. Moete koristiti i alate koji pitaju za
  gornje informacije i obave sav posao umjesto vas.

  Svakako ete bolje proi ako naete prijatelja koji je ve spojen i
  skinete neki od ovih zgodnih alata:

     EzPPP je napisan u X11, a homepage mu je
     <http://www.serv.net/~cameron/ezppp/index.html>. Vrlo lak za
     uporabu, skoro intuitivan;

     za veze na konzoli isprobajte alate s
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/serial/ppp/>. Jedan
     od najboljih je pppsetup-X.X.tar.gz.

     najjednostavniji konfiguracijski alat za sada je zasigurno wvdial.
     Dajte mu broj vaeg ISP-a, svoje korisniko ime, lozinku, i stvar
     radi. Iz datoteke README: Stranica (za sad nedotjerana) za wvdial
     nalazi se na <http://www.worldvisions.ca/wvdial>.  Vrlo dobar alat.


  3.10.  POP klijent


  Za skidanje pote s POP posluitelja koristite POP klijent poput
  fetchpopa ili fetchmaila. Drugi je napredniji i vjerojatno jedina
  mogunost ako se POP posluitelj vaeg ISP-a ne zna nositi s naredbom
  LAST.  Dostupni su na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/mail/pop>.

  Za konfiguriranje tih klijenata:

     fetchpop:
        Kada ga prvi put pokrenete, pitat e vas o nekim informacijama.
        Odgovorite na pitanja i spremni ste za rad.
     fetchmail:
        Prilagodite ovaj primjer .fetchmailrc-a:

        ________________________________________________________________

        # $HOME/.fetchmailrc
        poll mojstroj.mojisp.com with protocol pop3;
          user jura there with password _Luu%do is jura here
        ________________________________________________________________



     Dozvole ovoj datoteci morate postaviti naredbom chmod 600
     .fetchmailrc jer e inae fetchmail s pravom odbiti pokrenuti se.
     Primjer je vrlo jednostavan i pretpostavlja da va sendmail radi;
     postoji beskonano mnogo mogunosti konfiguracije. Pogledajte
     <http://www.ccil.org/~esr/fetchmail>.


  3.11.  X Window System


  Nakon to ste natjerali X da proradi (prava grafika kartica itd.),
  postoji beskonano mnogo mogunosti konfiguracije; ovisno o window
  manageru koji koristite. U svakom sluaju, sve se svodi na ureivanje
  jedne ili vie ASCII datoteka u vaem home direktoriju. A to se tie
  window managera:

     fvwm:
        kopirajte datoteku /etc/X11/fvwm/system.fvwmrc u svoj home
        direktorij kao .fvwmrc, pregledajte ju i ponite
        eksperimentirati. Taj je system.fvwmrc po mom miljenju malice
        prejednostavan i nepravedan prema fvwmu.


     fvwm95-2:
        koprajte datoteku /etc/X11/fvwm95-2/fvwm2rc95 u svoj home
        direktorij kao .fvwm2rc95 i onda ju editirajte. Primjer je
        prilino dobar.


     TheNextLevel:
        njega je malo tee konfigurirati. Kopirajte
        /etc/X11/TheNextLevel/.* u svoj home direktorij, paljivo ih
        pregledajte, a onda pokuajte prilagoditi. Najvanija je
        .fvwm2rc.defines.

  Takoer provjerite svoj .xinitrc. Na primjer:


















  ______________________________________________________________________

  #!/bin/sh

  # $HOME/.xinitrc

  # popravimo neke tipke

  usermodmap=$HOME/.Xmodmap
  xmodmap $usermodmap

  xset s noblank  # ugasimo screen saver
  xset s 300 2    # screen saver poinje nakon 5 min
  xsetroot -solid "medium blue" &

  # rxvt tedi puno memorije, ali verzije starije od 2.21 imaju greke koje
  # utjeu tipke i nasljeivanje okruja. Nadogradite ili koristite xterm.

  xterm -ls -bg black -fg white -sb -sl 500 -j -ls -fn 10x20 -fb 10x20bold -title "xterm u boji" -geometry 80x25+150+0 &

  exec fvwm95-2
  ______________________________________________________________________




  3.12.  Fortran


  Po mom iskustvu, ako trebate Fortran dobra alternativa g77 je Fotran-
  u-C prevoditelj f2c i njegovo suelje yaf77.

  yaf77.X.X.tgz nalazi se na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/lang/fortran/>.


  3.13.  Korisnike konfiguracije


  Dobra je ideja novim korisnicima prepustiti nekoliko gotovih
  konfiguracijskih datoteka kad ponu s radom. U /etc/skel stavite ove
  datoteke: .bashrc, .bash_profile, .bash_logout, .inputrc, .less,
  .xinitrc, .fvwmrc, .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xdefaults, .jedrc,
  abbrevs.sl, .joerc, .emacs.

  Primjetite da se .pinerc ne moe potpuno prilagoditi; provjerite barem
  da su polja user-domain, smtp-server i nntp-server pravilno
  postavljena.


  3.14.  Nadogradnje


  Ako nadograujete raunalo, ne zaboravite na nekoliko dodatnih
  datoteka.  Neke od njih su: /etc/X11/XF86Config, /usr/bin/fax...


  4.  Kraj



  4.1.  Autorska prava


  Ako nije drukije izraeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
  posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moe se reproducirati i
  distribuirati u cjelosti ili djelomino, na mediju fizikom ili
  elektronikom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
  distribucija doputena je i ohrabrena; meutim, autor bi o takvom
  distribuiranju elio biti obavijesten.

  Svi prijevodi, izvedeni ili saeti radovi koji ukljuuju Linux KAKO
  dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
  rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranienja na njegovu
  distribuciju.  Iznimke ovim pravilima mogue su pod odreenim
  uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.

  Ukratko, elimo ohrabriti irenje ovih informacija kroz to je vie
  mogue kanala. Meutim, elimo zadrati autorska prava na KAKO
  dokumente i htjeli bi biti obavijeteni o bilo kakvim namjerama
  redistribuiranja KAKO-a.

  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
  na linux-howto@sunsite.unc.edu.


  4.2.  Komentari


  ak i vie od drugih KAKO-a, ovome trebaju i dobrodoli su vai
  prijedlozi, kritike i doprinosi. Odgovori nisu samo dobroli: nuni
  su. Ako mislite da neto nedostaje ili je pogreno, molim vas,
  poaljite mi poruku. Ako imate distribuciju koja nije Red Hat ili
  Calderai vae su konfiguracijske datoteke drukije ili u drugom
  direktoriju, recite mi i ukljuit u vae informacije.  Cilj mi je
  uiniti ivot s Linuxom to lakim.

  Linux ima golem broj paketa, pa je nemogue govoriti o svakom od njih.
  Svoje zahtjeve/prijedloge ograniite na "najrazumnije" programe --
  preputam to vaem zdravom razumu.


  4.3.  Odricanje


  Konfiguriranje KAKO napisao je Guido Gonzato, guido@ibogfs.cineca.it.
  Puno hvala drugim autorima KAKO-a i piscima/odravateljima man
  stranica, ije sam djelo besramno pokrao.

  Ovaj dokument je "kakav je". Uloeno puno truda da bude to toniji,
  ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem
  sluaju autor nije odgovoran za bilo kakve tete proizale iz
  koritenja ovog djela.

  Nadam se da e vam ovo djelo biti korisno -- meni je, kad god
  instaliram novi Linux...

  Uivajte,

  Guido   =8-)


  5.  Hrvatski prijevod


  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://meta.mioc.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>. Odrava ga Matej Vela,
  mvela@public.srce.hr, kao dio META projekta. Sve su primjedbe,
  prijedlozi i prilozi dobrodoli.



