  Linux Meta-FAQ
  Michael K. Johnson, johnsonm@redhat.com
  verzija 4.7, 25. listopada 1997.

  Ovo je Linux Meta-FAQ. To su uglavnom vani izvori informacija.
  Pogledajte ih ako elite saznati vie o Linuxu ili imate problema i
  potrebna vam je pomo.
  ______________________________________________________________________

  Sadraj


  1. Uvod

  2. Nabavljanje Linuxa

     2.1 Linux FTP posluitelji
     2.2 Linux na fizikom mediju
     2.3 AFS
     2.4 Komercijalne mree
     2.5 Mailserveri i slino

  3. Distribucije Linuxa

  4. Linux mailing liste

  5. Dokumentacija raznih programa

  6. Jo dokumentacije

  7. Praenje najnovijih verzija

  8. Ovaj dokument

  9. Zakonska pitanja

  10. Hrvatski prijevod



  ______________________________________________________________________

  1.  Uvod



     to je Linux?
        Linux je nezavisna implementacija POSIX specifikacije
        operacijskih sustava, sa SYSV i BSD proirenjima, napisan posve
        ispoetka (u prijevodu, izgleda i ponaa se ba kao Unix). U
        sebi nema komercijalnog koda. Moe ga se slobodno distribuirati
        pod GNU GPL-om (General Public License -- opa javna licenca).

        Linux radi na IBM PC kompatibilnim raunalima s ISA ili EISA
        sabirnicom (kao i lokalnim sabirnicama VLB i PCI) i 386 ili
        boljim procesorom. Takoer podrava neke Amige i Atarije s MMU-
        om -- 68020 s eksternim MMU-om, 68030, 68040 ili 68060. Podrka
        za Digitalovu Alphu sada je stabilna. Distribucije Linuxa za
        Alphu nude Red Hat i Craftworks. Podrka za Sparc je stabilna, a
        na njemu radi Red Hat Linux. Podrka za PowerPC u razvoju je za
        vie platformi, ukljuujui Nubus i PCI Macintosh, Motorolu
        Powerstack, IBM 830 i 850 i druge. Podrka za ARM, StrongARM i
        MIPS u raznim je fazama razvoja, ali nemojte previe oekivati
        -- pratite comp.os.linux.announce.

        Ako elite vie tehnikih informacija o podrci za te platforme,
        pogledajte Linux INFO-SHEET, a za tonije hardverske potrebe
        Hardver KAKO.

        Linux kernel napisao je Linus Torvalds, torvalds@transmeta.com,
        i drugi dobrovoljci. Vei dio programa za Linux su Unix
        freeware, mnogi iz GNU projekta.


     Linux INFO-SHEET
        Detaljnije tehnike informacije o Linuxu, izvore informacija o
        raznim portovima, popis mogunosti, informacije o nabavljanju
        Linuxa, i mnogo vie...


     Linux HOWTO-i
        Slini FAQ-ima, ali, umjesto odgovaranja na uobiajena pitanja,
        objanjavaju kako obaviti uobiajene poslove, kao to je
        naruivanje Linux distribucije, namjetanje ispisa pod Linuxom,
        postavljanje jednostavnog UUCP-a, itd.  Pogledajte
        <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO/HOWTO-INDEX.html> ili
        <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/> za dovrene
        verzije svih HOWTO-a. Druga mjesta s svjeim HOWTO-ima su
        <ftp://ftp.cc.gatech.edu/> i  <ftp://tsx-11.mit.edu/>.

        Tu su i mnogi kratki dokumenti slobodnog sadraja -- mini-HOWTO-
        i. Oni govore o vrlo uskim temama, kao to je BogoMIPS ili ls u
        boji. Moete ih nai na
        <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/mini/> i
        <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO/HOWTO-INDEX.html>.

        Hrvatske prijevode HOWTO-a moete nai na
        <http://www.linux.hr/ldphr/> i  <http://meta.mioc.hr/>.


     Linux Usenet grupe
        Nekoliko je Usenet grupa o Linuxu. Ako koristite Linux, pametno
        je pratiti barem comp.os.linux.announce.  Moderira ju Lars
        Wirzenius. Poslati poruku na nju moete e-mailom na linux-
        announce@news.ornl.gov.  Pitanja o comp.os.linux.announce
        aljite Larsu Wirzeniusu, wirzeniu@iki.fi.

        comp.os.linux.announce moderirana je grupa za najave o Linuxu
        (novi programi, zakrpe, itd.).

        comp.os.linux.answers moderirana je grupa u koju se alje Linux
        FAQ, HOWTO dokumenti i ostala dokumentacija.

        comp.os.linux.setup nemoderirana je grupa za pitanja i probleme
        u postavljanju Linux sustava.

        comp.os.linux.admin nemoderirana je grupa za rasprave o
        administraciji Linux sustava.

        comp.os.linux.development.system nemoderirana je grupa posebno
        za rasprave o razvoju Linux kernela. Aplikacije o kojima se
        ovdje raspravlja usko su vezane za kernel. Sva druga pitanja o
        razvoju vjerojatno su openita za Unix i treba ih slati u
        comp.unix grupe, osim ako su vrlo specifina za Linux, u kojem
        sluaju idu u comp.os.linux.development.apps.

        comp.os.linux.development.apps nemoderirana je grupa o razvoju
        aplikacija specifinih za Linux. Ne za rasprave o nabavljanju
        Linux aplikacija, niti raspravljanje o eljenim Linux
        aplikacijama.

        comp.os.linux.hardware slui za hardverske probleme specifine
        za Linux.

        comp.os.linux.networking slui za razvoj i postavljanje Linux
        mrea.

        comp.os.linux.x namijenjena je pitanjima o X-u specifinima za
        Linux.

        comp.os.linux.misc nemoderirana je grupa za bilo kakve rasprave
        o Linuxu koje ne spadaju nigdje drugdje.

        Inae, nemojte slati istu poruku u vie Linux grupa. Jedini
        izuzetak je povremeno slanje poruke u neku nemoderiranu grupu i
        comp.os.linux.announce.  Bit dijeljenja stare grupe
        comp.os.linux je smanjenje prometa. Tko ne slijedi ovo pravilo,
        bit e nemilosrdno flejman...

        U Hrvatskoj postoji grupa hr.comp.linux.


     Druge Usenet grupe
        Nemojte misliti da su sva vaa pitanja prikladna za Linux grupe
        samo zato to koristite Linux. Je li vae pitanje o
        programiranju u ljusci pod bilo kojim Unixom ili njegovim
        klonom? Pitajte u comp.unix.shell. Moda je o GNU Emacsu?
        Probajte u gnu.emacs.help. Ako ne znate gdje bi pitali, ali
        mislite da prava grupa postoji, u svojoj poruci pristojno
        pitajte ima li prikladnije grupe za vae pitanje. Grupe
        comp.unix.{questions,shell,programming,bsd,admin} i
        comp.windows.x.i386unix trebale bi biti korisne svakom korisniku
        Linuxa.


     WWW
        Greg Hankins, gregh@cc.gatech.edu, odrava poetnu WWW stranicu
        Linux projekta. URL je  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>.


     Linux Journal
        Prije par godina poelo je izdavanje asopisa Linux Journal.
        lanci u njemu namijenjeni su svim razinama znanja i svim
        korisnicima Linuxa.  Pretplata je 22 $ u SAD, 27 $ u Kanadi i
        Meksiku, te 32 $ drugdje u svijetu, plativo u amerikim
        dolarima. Pretplatu moete poslati na subs@ssc.com ili faksirati
        na 1-206-782-7191 (SAD), ili poslati potom na Linux Journal, PO
        Box 85867, Seattle, WA 98145-1867 USA. Ako ete broj svoje
        kreditne kartice poslati e-mailom, SSC ima PGP javni klju:
        finger info@ssc.com.


     Linux Software Map
        Informacije o besplatnom softveru za Linux moete nai u Linux
        Software Map, <http://www.execpc.com/~lsm/>.


  2.  Nabavljanje Linuxa



  2.1.  Linux FTP posluitelji


  Potpuniji popis Linux FTP posluitelja nalazi se u Linux INFO-SHEET na
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO/INFO-SHEET.html>. Ovo su najvaniji;
  za blie servere pogledajte INFO-SHEET (ima puno mirrora).

              tsx-11.mit.edu    18.86.0.44       /pub/linux
              sunsite.unc.edu   152.2.22.81      /pub/Linux
              ftp.kernel.org    206.184.214.34   /pub/linux


  To su glavne Linux arhive na koje se alje veina uploada. Ima puno
  mirrora; molim vas, koristite vama (mreno) najblii.


  2.2.  Linux na fizikom mediju


  Linux nekoliko komercijalnih proizvoaa distribuira na fizikim
  medijima, uglavnom CD-ROM-ovima. Proitajte Distribucije KAKO koji se
  redovito alje na comp.os.linux.announce, a moe se nai na
  <http://meta.mioc.hr/Distribucije-KAKO.html>.


  2.3.  AFS


  Linux moete dobiti AFS-om montiranjem project.linux sa sipb.mit.edu.


  2.4.  Komercijalne mree


  CompuServe ima neke Linux arhive.


  2.5.  Mailserveri i slino


  Sunsite nudi ftp-mail -- poaljite poruku na ftpmail@sunsite.unc.edu.


  3.  Distribucije Linuxa


  Autor Linuxa distribuira samo kernel. Drugi su sastavili
  "distribucije" koje mu dodaju pomone alate i aplikacije kako bi
  dobili potpun, funkcionalan sustav.

  Ima nekoliko distribucija Linuxa koje moete nai na raznim mjestima.
  sunsite mnoge distribucije prenosi na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/distributions/>. Najee preporuane
  besplatne distribucije su Red Hat,  <http://www.redhat.com>, i Debian,
  <http://www.debian.org>.  Moete ih besplatno skinuti preko Interneta,
  a prodaju se i na CD-ROM-u.

  Postoje i druge distribucije Linuxa. Veina komercijalnih distributera
  oglaava u Linux Journalu.


  4.  Linux mailing liste


  Uglavnom se koriste za rasprave meu onima koji dodaju nove mogunosti
  i onima koji testiraju nestabilne verzije. Adrese proitajte u FAQ-u.
  Poaljite poruku na majordomo@vger.rutgers.edu s rjeju help u tijelu
  poruke, pa ete dobiti objanjenje pretplaivanja na mnoge Linux
  mailing liste koje se tamo nalaze. Ovu poruku snimite zato to
  objanjava i otkazivanje pretplate. Ako aljete iritantne poruke na
  listu alei se kako se ne moete skinuti s nje (jer niste slijedili
  upute i snimili poruku koja objanjava kako otkazati pretplatu), vrlo
  ete vjerojatno biti flejmani zbog troenja mrenih kapaciteta i
  novca.


  5.  Dokumentacija raznih programa


  Mnogi programi dolaze s nekakvom dokumentacijom, esto u datoteci
  README ili slino. Vrlo je pametno brino ju proitati. Dosadno je
  gledati (i odgovarati na) pitanja na koje je odgovoreno u
  dokumentaciji.  Veina programa imaju i "man stranice"; man stranicu
  programa koji se zove ime_programa dobit ete naredbom man
  ime_programa. A za pomo u koritenju mana napiite man man.

  Veina distributera ostalu dokumentaciju o programu stavlja u
  direktorij /usr/doc; na pitanje kako doi do te dokumentacije trebala
  bi odgovoriti vaa distribucija.


  6.  Jo dokumentacije


  Linux Documentation Project radi na puno dokumentacije. Ve je izdano
  vie od 3 000 stranica dokumentacije, a jo je 2 000 stranica man
  stranica, i to nije sve. LDP-ove dokumente pogledajte na
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>.


  7.  Praenje najnovijih verzija


  Vana nova izdanja, programe i portove obino se najavljuje u
  comp.os.linux.announce.


  8.  Ovaj dokument


  Najsvjeija verzija ovog dokumenta uvijek bi se trebala moi nai na
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO/META-FAQ.html>.


  9.  Zakonska pitanja


  Registrirane znakove posjeduju njihovi vlasnici. Zadovoljstvo nije
  zajameno. Ovaj je dokument bez jamstava. U sluaju zabrane ne
  vrijedi.

  Sadraj ovog dokumenta u javnom je vlasnitvu, ali, ako ga citirate,
  budite ljubazni i navedite izvor.

  Prvu verziju napisao je Lars Wirzenius, wirzeniu@iki.fi; sad ga
  odrava Michael K. Johnson, johnsonm@redhat.com.  Ako imate pitanja,
  poaljite e-mail.


  10.  Hrvatski prijevod


  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://meta.mioc.hr/Meta-FAQ.html>. Odrava ga Matej Vela,
  mvela@public.srce.hr, kao dio META projekta. Sve su primjedbe,
  prijedlozi i prilozi dobrodoli.



