  Sigurnost Linuxa KAKO
  Kevin Fenzi, kevin@scrye.com i Dave Wreski, dave@nic.com
  verzija 0.9.11, 1. svibnja 1998.

  Ovaj je dokument opcenit pregled sigurnosnih problema s kojima je
  suocen administrator Linux sustava. Pokriva opcenitu filozofiju
  sigurnosti i vise specificnih primjera boljeg osiguravanja vaseg Linux
  sustava od uljeza.  Spominju se i drugi izvori informacija i programa
  o sigurnosti.  NAPOMENA: ovo je beta verzija ovog dokumenta.
  Poboljsanja, konstruktivne kritike, dodatke i ispravke zahvalno
  prihvacamo. Posaljite svoje poruke i jednom i drugom autoru. Nemojte
  zaboraviti "Linux", "security" ili "HOWTO" u Subject: liniji svoje
  poruke kako bi izbjegli spam filtere i brzo dobili paznju autora.

  ______________________________________________________________________

  Sadrzaj


  1. Uvod

     1.1 Nove verzije ovog dokumenta
     1.2 Komentari
     1.3 Odricanje
     1.4 Informacije o autorskim pravima

  2. Pregled

     2.1 Sto ce nam sigurnost?
     2.2 Koliko je sigurno sigurno?
     2.3 Sto pokusavate zastititi?
     2.4 Razvijanje sigurnosne politike
     2.5 Nacini osiguravanja vaseg sustava
        2.5.1 Sigurnost racunala
        2.5.2 Sigurnost vase mreze
        2.5.3 Sigurnost pomocu opskurnosti
     2.6 Organizacija ovog dokumenta

  3. Fizicka sigurnost

     3.1 Racunalne brave
     3.2 BIOS sigurnost
     3.3 Sigurnost programa za dizanje
     3.4 xlock i vlock
     3.5 Otkrivanje fizickih provala

  4. Lokalna sigurnost

     4.1 Stvaranje novih racuna
     4.2 Sigurnost roota

  5. Sigurnost datoteka i datotecnog sustava

     5.1 Postavljanje umaska
     5.2 Dozvole datoteka
     5.3 Provjera cjelovitosti pomocu Tripwirea
     5.4 Trojanski konji

  6. Sigurnost lozinki i enkripcija

     6.1 PGP i kriptografija javnih kljuceva
     6.2 SSL, S-HTTP, HTTPS i S/MIME
     6.3 Linux x-kernel -- implementacija IPSEC-a
     6.4 SSH, stelnet
     6.5 PAM - Pluggable Authentication Modules
     6.6 Kriptografska IP enkapsulacija (CIPE)
     6.7 Kerberos
     6.8 Shadow lozinke
     6.9 Crack i John the Ripper
     6.10 CFS i TCFS
     6.11 X11, SVGA i sigurnost prikaza
        6.11.1 X11
        6.11.2 SVGA
        6.11.3 GGI

  7. Sigurnost kernela

     7.1 Opcije pri kompajliranju kernela
     7.2 Kernel uredaji

  8. Sigurnost mreze

     8.1 Sniferi paketa
     8.2 Usluge sustava i tcp_wrapperi
     8.3 Provjerite svoje DNS-ove
     8.4 identd
     8.5 SATAN, ISS i drugi mrezni skeneri
     8.6 sendmail, qmail i MTA-ovi
     8.7 Denial of Service (poricanje usluga) napadi
     8.8 Sigurnost NFS-a
     8.9 NIS (bivsi YP)
     8.10 Firewallovi

  9. Sigurnosne pripreme (prije nego se ukljucite u mrezu)

     9.1 Napravite potpun backup svoga stroja
     9.2 Izbor dobrog rasporeda backupa
     9.3 Backupirajte svoju RPM ili Debian bazu podataka datoteka
     9.4 Pracenje logova vaseg sustava
     9.5 Primjenite sve nove nadogradnje sustava

  10. Sto uciniti tokom i nakon provale

     10.1 Narusavanje sigurnosti upravo se odvija
     10.2 Narusavanje sigurnosti vec se dogodilo
        10.2.1 Zatvaranje rupe
        10.2.2 Procjenjivanje stete
        10.2.3 Backup, backup, backup!
        10.2.4 Pronalazenje uljeza

  11. Izvori informacija o sigurnosti

     11.1 FTP posluzitelji
     11.2 WWW stranice
     11.3 Mailing liste
     11.4 Knjige -- tiskani materijali za citanje

  12. Rjecnik

  13. Cesto postavljana pitanja

  14. Zakljucak

  15. Zahvale

  16. Hrvatski prijevod

  ______________________________________________________________________


  11..  UUvvoodd


  Ovaj dokument pokriva neke od glavnih problema sigurnosti koji utjecu
  na sigurnost Linuxa. Govori se o opcoj filozofiji i resursima na
  mrezi.

  S problemima sigurnosti preklapa se vise drugih KAKO dokumenata i,
  gdje je prikladno, na njih ste upuceni.

  Ovaj dokument NIJE svjez popis sigurnosnih rupa. Puno novih stalno se
  pojavljuje. Ovaj ce vam dokument reci gdje da potrazite svjeze
  informacije i izloziti neke opcenite metode sprecavanja takvih rupa.


  11..11..  NNoovvee vveerrzziijjee oovvoogg ddookkuummeennttaa


  Nove verzije ovog dokumenta redovito se salju u comp.os.linux.answers.
  Takoder se dodaju raznim anonimnim FTP serverima koji takve
  informacije arhiviraju, ukljucujuci
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/>.

  Ovaj bi dokument trebali moci naci i na Linux WWW stranici na
  <http://sunstie.unc.edu/mdw/linux.html>.

  Na kraju, najsvjezije verzije ovog dokumenta trebale bi biti dostupne
  u raznim formatima s  <http://scrye.com/~kevin/lsh/>.


  11..22..  KKoommeennttaarrii


  Sve komentare, greske, dodatne informacije i kritike svih vrsta
  saljite na kevin@scrye.com i dave@nic.com.

  NAPOMENA: molimo vas, poruku posaljite obojici. Provjerite da li je u
  Subject:-u poruke "Linux", "security" ili "HOWTO" da izbjegnete
  Kevinov spam filter.


  11..33..  OOddrriiccaannjjee


  Za sadrzaj ovih dokumenata ne prihvacamo nikakvu odgovornost. Ideje,
  primjere i drugi sadrzaj koristite na svoju odgovornost. Takoder, ovo
  je nedovrsena verzija, s mnogim mogucim netocnostima i greskama.

  Dosta primjera i opisa koriste Red Hat(TM)-ov sustav pakiranja i
  izgled sustava. Vas ne mora biti jednak.

  Opisani su samo programi koji se pod odredenim uvjetima mogu koristiti
  ili iskusati za osobne svrhe. Vecina programa dostupna je u
  potpunosti, s izvornim kodom, pod GNU-olikim uvjetima.


  11..44..  IInnffoorrmmaacciijjee oo aauuttoorrsskkiimm pprraavviimmaa


  Ovaj dokument je (C) 1998. Kevin Fenzi i Dave Wreski, a distribuira se
  pod slijedecim uvjetima:

  ·  KAKO dokumente moze se reproducirati i distribuirati u cjelosti ili
     djelomicno, na mediju fizickom ili elektronickom, dok je ova
     obavijest na svim primjercima. Komercijalna distribucija dopustena
     je i ohrabrena; medutim, autor bi o takvom distribuiranju zelio
     biti obavijesten.

  ·  Svi prijevodi, izvedeni ili sazeti radovi koji ukljucuju Linux KAKO
     dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete
     napraviti rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranicenja na
     njegovu distribuciju.  Iznimke ovim pravilima moguce su pod
     odredenim uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje
     danoj adresi.

  ·  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO
     koordinatora, na linux-howto@sunsite.unc.edu.


  22..  PPrreegglleedd


  Ovaj dokument pokusava objasniti neke postupke i cesto koristene
  programe koji vas Linux cine sigurnijim. Vazno je da prvo razjasnimo
  neke osnovne stvari, da steknete temeljna znanja iz sigurnosti prije
  nego pocnemo.


  22..11..  SSttoo ccee nnaamm ssiigguurrnnoosstt??


  U promijenjivom svijetu globalnih podatkovnih komunikacija, jeftinih
  veza na Internet i vrlo brzog razvoja softvera, sigurnost postaje sve
  vaznija.  Sigurnost je sada osnovna potreba jer je globalno
  racunalstvo po prirodi nesigurno. Na primjer, dok vasi podaci idu iz
  tocke A u tocku B na Internetu, mozda ce usput proci kroz nekoliko
  drugih tocaka, dajuci drugim korisnicima priliku da presrecu, i cak
  mijenjaju, vase podatke. Cak i drugi korisnici na vasem sustavu mogu
  zlocudno pretvarati vase podatke u nesto nezeljeno. Neodobreni pristup
  vasem sustavu mogu dobiti uljezi, takozvani ccrraacckkeerrii, koji zatim
  koriste svoje napredne vjestine u imitiranju vas, u kradi podataka od
  vas, ili cak onemogucavanju pristupa vasim vlastitim resursima. Ako se
  jos uvijek pitate koja je razlika izmedu hhaacckkeerraa i crackera,
  procitajte HHooww ttoo BBeeccoommee AA HHaacckkeerr (kako postati haker) Erica S.
  Raymonda na  <http://sagan.earthspace.net/~esr/faqs/hacker-
  howto.html>.


  22..22..  KKoolliikkoo jjee ssiigguurrnnoo ssiigguurrnnoo??


  Najprije, imajte na umu da nijedan racunalni sustav nikad ne moze biti
  "potpuno siguran". Sve sto mozete je otezati kompromitiranje vaseg
  sustava.  Za prosjecnog kucnog korisnika Linuxa, ne treba puno da
  obicni kreker ostane na lancu. Za velike Linux korisnike (banke,
  telekomunikacijske tvrtke, itd.)  potrebno je mnogo vise posla.

  Drugi faktor kojeg treba uzeti u obzir je da, sto je vas sustav
  sigurniji, sigurnost vam sve vise smeta. U tom balansiranju trebate
  naci tocku gdje je vas sustav moguce koristiti, ali je jos siguran za
  vase potrebe. Na primjer, mogli biste od svih koji se na vas sustav
  spajaju telefonskom vezom traziti da vas sustav nazove njih na njihov
  kucni broj. To jest sigurnije, ali ako netko nije kod kuce, tesko ce
  se logirati. Takoder biste mogli svoj Linux sustav ostaviti bez mreze
  ili veze na Internet, ali to vrlo otezava surfanje WWW-om.

  Ako ste sustav vece ili srednje velicine, trebali bi razviti
  "Sigurnosnu politiku" o tome koliko sigurnosti vas sustav zahtijeva i
  kojim se postupkom ona provjerava. Dobro poznati primjer sigurnosne
  politike mozete naci na <http://ds.internic.net/rfc/rfc2196.txt>.
  Nedavno je osvjezen i sadrzi izvrsnu podlogu za sigurnosnu politiku
  vase tvrtke.
  22..33..  SSttoo ppookkuussaavvaattee zzaassttiittiittii??


  Prije nego pokusate osigurati svoj sustav, trebate odluciti kolika je
  prijetnja protiv koje se morate zastititi, koje rizike biste ili ne
  biste trebali podnijeti i koliko ce na kraju vas sustav biti ranjiv.
  Proucite svoj sustav i saznajte sto i zasto stitite, koliko je to
  vrijedno i tko je odgovoran za vase podatke i drugo vlasnistvo.


  ·  Rizik je mogucnost da uljez uspije u pokusaju pristupa vasem
     racunalu. Moze li uljez citati, pisati datoteke, ili izvrsavati
     programe koji bi vam mogli nastetiti? Moze li vazne podatke
     obrisati? Sprijeciti vas ili vasu tvrku da obavite vazne poslove?
     Ne zaboravite, netko s pristupom vasem racunu ili sustavu takoder
     se moze predstavljati kao vi.  Zatim, jedan nesiguran racun na
     vasem sustavu moze dovesti do kompromitiranja cijele vase mreze.
     Jedan korisnik kojem je dopusteno logiranje preko rhosts datoteke,
     ili nesigurna usluga, kao sto je tftp, rizik je koji uljezu
     omogucava da "prode kroz vrata". Kada uljez jednom dobije
     korisnicki racun na vasem sustavu ili sustavu nekog drugog, moze ga
     koristiti za dobivanje pristupa drugom sustavu, ili drugom racunu.

  ·  Obicno vam prijeti netko tko zeli neodobren pristup vasoj mrezi ili
     racunalu. Odlucite kome vjerujete dovoljno da ima pristup vasem
     racunalu, i koju bi on prijetnju mogao predstavljati.  Evo nekoliko
     vrsta uljeza. Korisno je misliti na razlicite osobine dok
     osiguravate svoje sustave.

     ZZnnaattiizzeelljjnnii
        Ovu vrstu uljeza zapravo zanima koju vrstu sustava i podataka
        imate.


     ZZllooccuuddnnii
        Ova vrsta uljeza zeli ili srusiti vase sustave, ili unakaziti
        vasu WWW stranicu, ili vam drukcije oduzeti vrijeme i novac za
        oporavak.


     UUlljjeezz kkoojjii ssee hhooccee iissttaaccii
        Ova vrsta uljeza pokusava preko vaseg sustava doci do
        popularnosti ili slave. Moze vas vazan sustav koristiti za
        razglasavanje svoje sposobnosti.


     KKoonnkkuurreenncciijjaa
        Ove uljeze zanima koje podatke imate na sustavu. Mozda misle da
        imate nesto sto bi im dobro doslo financijski ili drugacije.

  ·  Ranjivost opisuje koliko je dobro vase racunalo zasticeno od drugih
     mreza i mogucnost neodobrenog pristupa.  Sto je na kocki ako netko
     provali u vas sustav? Naravno da brige kucnog korisnika dinamickog
     PPP-a nisu jednake brigama tvrtke koja svoje racunalo spaja na
     Internet ili drugu vecu mrezu.  Koliko bi vam vremena trebalo da
     ponovo nabavite/napravite izgubljene podatke? Vrijeme ulozeno sada
     moze spasiti deset puta vise vremena poslije ako budete morali
     ponovno stvoriti podatke koje izgubite. Jeste li u zadnje vrijeme
     provjerili svoju strategiju backupa i svoje podatke?


  22..44..  RRaazzvviijjaannjjee ssiigguurrnnoossnnee ppoolliittiikkee


  Napravite jednostavnu, opcenitu politiku za svoj sustav, koju vasi
  korisnici mogu lako razumjeti i postovati. Ona treba zastititi podatke
  koje cuvate, kao i privatnost korisnika. Neke stvari koje biste mogli
  dodati je tko ima pristup sustavu (moze li moj prijatelj koristiti moj
  racun?), kome je dozvoljeno da na sustav instalira softver, tko
  posjeduje koje podatke, oporavljanje od katastrofe i prikladno
  koristenje sustava.

  Opce prihvacena sigurnosna politika pocinje frazom:

       Sto nije dozvoljeno zabranjeno je.


  To znaci da ako korisniku ne date pristup usluzi, on je ne smije
  koristiti dok pristup ne dobije. Provjerite da li to funkcionira na
  vasem obicnom korisnickom racunu -- reci "ma ne mogu shvatiti ovaj
  problem s dozvolama, idem jednostavno biti root" moze dovesti do vrlo
  ocitih sigurnosnih rupa, cak i dosad nepoznatih.


  22..55..  NNaacciinnii oossiigguurraavvaannjjaa vvaasseegg ssuussttaavvaa


  Ovaj dokument ce govoriti o raznim sredstvima osiguravanja stvari za
  koje ste toliko radili: vase lokalno racunalo, podatke, korisnike,
  mrezu, cak i vas ugled. Sto ce se dogoditi s vasim ugledom ako uljez
  obrise podatke nekog vaseg korisnika? Ili vam unakazi WWW stranice?
  Ili objavi poslovne planove vase tvrke za slijedeci kvartal? Ako
  planirate mreznu instalaciju, mnogo faktora treba uzeti u obzir prije
  dodavanja ijednog racunala.

  Cak i ako imate jednostavan PPP racun ili malen sustav, to ne znaci da
  uljeze ne zanimate. Veliki, istaknuti sustavi nisu jedine mete --
  mnogi uljezi jednostavno zele iskoristiti sto vise sustava bez obzira
  na njihovu velicinu. Takoder mogu koristiti sigurnosnu rupu u vasem
  sustavu za pristup drugim sustavima kojima ste spojeni.

  Uljezi imaju mnogo vremena i mogu izbjeci pogadanje nacina na koji ste
  osigurali sustav jednostavnim isprobavanjem svih mogucnosti. Ima jos
  nekoliko razloga zbog kojih bi se uljez mogao zanimati za vase sustave
  o kojima cemo govoriti poslije.


  22..55..11..  SSiigguurrnnoosstt rraaccuunnaallaa


  Mozda se najvise brige za sigurnost trosi na pojedina racunala. To
  obicno znaci provjeravanje sigurnosti vaseg sustava uz nadu da svi
  ostali na mrezi rade isto. Odabir dobrih lozinki, osiguravanje usluga
  lokalne mreze vaseg posluzitelja, pazljivo odrzavanje korisnickih
  racuna i nadogradnja programa s poznatim sigurnosnim rupama dio su
  odgovornosti lokalnog sigurnosnog administratora. Iako je to potpuno
  nuzno, postaje tezak zadatak ako vasa mreza racunala postane veca.


  22..55..22..  SSiigguurrnnoosstt vvaassee mmrreezzee


  Sigurnost mreze potrebna je koliko i sigurnost lokalnog racunala. Uz
  vas sustav, ili distribuiranu racunalnu mrezu, Internet, ili stotine,
  ako ne i tisuce racunala na istoj mrezi ne mozete racunati na
  sigurnost svakog od njih. Provjeravanje dozvola samo provjerenim
  korisnicima za koristenje vasih mreznih resursa, gradenje firewalla,
  koristenje jake enkripcije i provjere da nema izlozenih ili nesigurnih
  racunala na vasoj mrezi sve su dio duznosti mreznog sigurnosnog
  administratora.


  Ovaj ce dokument govoriti o nekim tehnikama za osiguravanje vaseg
  sustava u nadi da vam pokaze neke nacine sprecavanja pristupanja
  uljeza u ono sto pokusavate zastititi.


  22..55..33..  SSiigguurrnnoosstt ppoommooccuu ooppsskkuurrnnoossttii


  Jedna vrsta sigurnosti koju je potrebno raspraviti je "sigurnost preko
  opskurnosti". To se odnosi na stvari poput mijenjanja imena 'root' u
  'toor' kako bi se otezala provala u vas sustav kao root -- osjecaj
  sigurnosti je lazan i dovest ce do vrlo neugodnih posljedica. Budite
  sigurni da ce svaki napadac na sustav brzo progledati kroz takve
  prazne sigurnosne mjere.  To sto imate malen sustav ili niste
  istaknuti ne znaci da se uljezi nece zanimati za ono sto imate. U
  slijedecim dijelovima govorit cemo o onome sto stitite.


  22..66..  OOrrggaanniizzaacciijjaa oovvoogg ddookkuummeennttaa


  Ovaj dokument podijeljen je na vise dijelova. Oni pokrivaju razne
  vrste sigurnosnih problema. Prvi, o fizickoj sigurnosti, govori o
  zastiti vaseg racunala od fizickog petljanja. Drugi opisuje kako
  zastititi vas sustav od petljanja lokalnih korisnika. Treci, o
  datotekama i sigurnosti datotecnog sustava, pokazuje kako namjestiti
  datotecne sustave i dozvole na vasim datotekama. Slijedeci, o
  sigurnosti preko lozinki i enkripcije, govori o koristenju enkripcije
  za bolju sigurnost vaseg racunala i mreze. Sigurnost kernela govori o
  mogucnostima kernela koje biste trebali koristiti ili biti svjesni za
  sigurniji stroj. Sigurnost mreze opisuje kako bolje osigurati svoj
  Linux sustav od napada s mreze. Sigurnosne pripreme govori o
  pripremanju vaseg/ih racunala prije nego sto ih umrezite. Slijedeci
  dio govori sto poduzeti kada otkrijete provalu sustava u toku ili koja
  se nedavno dogodila. Zatim su nabrojeni drugi izvori informacija o
  sigurnosti, a na kraju su neka pitanja i odgovori i nekoliko zavrsnih
  rijeci.

  Dvije vazne stvari koje trebate shvatiti citajuci ovaj dokument su:

  ·  Budite svjesni svog sustava. Provjeravajte logove sustava kao sto
     je /var/log/messages i pazite na svoj sustav, i

  ·  Drugo, drzite svoj sustav svjezim instaliranjem trenutnih verzija
     softvera i nadogradnjama zbog sigurnosnih opasnosti. To ce vas
     sustav uciniti znatno sigurnijim.


  33..  FFiizziicckkaa ssiigguurrnnoosstt


  Prvi "sloj" sigurnosti kojeg trebate uzeti u obzir je fizicka
  sigurnost vasih racunalnih sustava. Tko ima izravan fizicki pristup
  vasem racunalu? Da li bi trebao? Mozete li zastititi svoje racunalo od
  njegova petljanja? Da li biste trebali?

  Koliko fizicke sigurnosti trebate za svoj sustav jako ovisi o vasoj
  situaciji i/ili financijama.

  Ako ste kucni korisnik, vjerovatno vam je ne treba puno (iako cete
  mozda htjeti zastititi svoje racunalo od djece ili neugodnih rodaka).
  Ako ste u laboratoriju, treba vam poprilicno vise, no korisnici na
  racunalima ipak moraju moci raditi. Mnogi od slijedecih dijelova bit
  ce od pomoci. Ako ste u uredu, trebat ce vam ili nece osiguravanje
  racunala dok ne radite ili dok ste na putu. U nekim tvrtkama
  ostavljanjem neosigurane konzole mozete zaraditi otkaz.
  Ocite metode fizicke sigurnosti kao sto su brave na vratima,
  kablovima, zakljucani kabineti i video kamere sve su dobra ideja, ali
  izvan dosega ovog dokumenta. :)


  33..11..  RRaaccuunnaallnnee bbrraavvee


  Mnoga moderna PC kucista imaju mogucnost "zakljucavanja". To je obicno
  brava na prednjem dijelu kucista u kojoj dobiveni kljuc mozete
  okrenuti u zakljucani ili nezakljucani polozaj. Brave na kucistima
  mogu pomoci u sprecavanju krade vaseg PC-a, ili otvaranja kucista i
  izravnog mijenjanja/krade vaseg hardvera. Nekad mogu sprijeciti i
  resetiranje vaseg racunala uz dizanje sustava s diskete ili drugog
  hardvera.

  Te brave rade razlicite stvari, ovisno o podrsci maticne ploce i
  konstrukciji kucista. Na mnogim PC-ima napravljene su tako da kuciste
  morate slomiti kako bi ga otvorili. Na drugima ne mozete ukljucivati
  nove tipkovnice i miseve. Za vise informacija provjerite upute svoje
  maticne ploce ili kucista. To ponekad moze biti vrlo korisna
  mogucnost, iako su brave obicno niske kvalitete i vrlo ih je lako
  otkljucati otpiracem.

  Neka kucista (najizrazenije Sparcovi i Macovi) imaju kuku otraga tako
  da, ako provucete kabel, napadac mora prerezati kabel ili slomiti
  kuciste da bi ga otvorio. Stavljanje sifre ili brave moze biti dobra
  odbrana od krade stroja.


  33..22..  BBIIOOSS ssiigguurrnnoosstt


  BIOS je najniza razina softvera koja konfigurira ili radi s vasim x86
  baziranim hardverom. LILO i druge metode dizanja Linuxa pristupaju
  BIOS-u kako bi odlucile kako dignuti vase Linux racunalo. Druge
  platforme na kojem Linux radi imaju slican softver (OpenFirmware na
  Macovima i novijim Sunovima, Sun boot prom, itd.). Preko BIOS-a mozete
  sprijeciti napadaca u resetiranju vaseg racunala i mijenjanju vaseg
  Linux sustava.

  Pod Linuxom/x86 mnogi PC BIOS-i daju vam mogucnost lozinke pri dizanju
  sustava. To ne znaci bas puno sigurnosti (BIOS se moze resetirati, ili
  maknuti ako netko moze do unutrasnjosti kucista), ali moze posluziti
  kao dobra obrana (to jest, potrajat ce i ostaviti tragove petljanja).

  Mnogi x86 BIOS-i omogucavaju i odredivanje raznih drugih dobrih
  sigurnosnih mjera. Provjerite prirucnik svog BIOS-a ili ga razgledajte
  prilikom slijedeceg dizanja. Neki primjeri: iskljucivanje dizanja s
  disketa i lozinke za pristup nekim opcijama BIOS-a.

  Na Linux/Sparc-u vas SPARC EEPROM moze se namjestiti da zahtijeva
  lozinku pri dizanju. To ce mozda usporiti napadaca.

  NAPOMENA: Ako imate posluzitelj i stavite lozinku pri dizanju, vas se
  stroj nece dizati samostalno. Nemojte zaboraviti da cete morati doci i
  dati lozinku cak i kod nestanka struje. ;(


  33..33..  SSiigguurrnnoosstt pprrooggrraammaa zzaa ddiizzaannjjee


  Razni programi za dizanje Linuxa takoder mogu imati lozinku. Ako
  koristite LILO, pogledajte opcije rreessttrriicctteedd i ppaasssswwoorrdd. ppaasssswwoorrdd vam
  trazi lozinku pri dizanju. rreessttrriicctteedd ce dopustiti dizanje sustava
  _o_s_i_m ako netko odredi opcije na LILO: promptu (kao sto je ssiinnggllee).
  Naravno, pri postavljanju svih tih lozinki trebat cete ih i popamtiti.
  :) Takoder nemojte zaboraviti da ce one samo usporiti odlucnog
  napadaca. To nece sprijeciti da netko digne sustav s diskete i montira
  vasu root particiju. Ako koristite sigurnost uz svoj program za
  dizanje sustava, mozete odmah i u BIOS-u svog racunala iskljuciti
  dizanje s diskete, kao i zastiti ga lozinkom.

  Ako netko ima informacije o sigurnosti drugih programa za dizanje,
  rado bismo ih culi (grub, silo, milo, linload, itd.).

  NAPOMENA: Ako imate posluzitelj i stavite lozinku pri dizanju, vas se
  stroj nece dizati samostalno. Nemojte zaboraviti da cete morati doci i
  dati lozinku cak i kod nestanka struje. ;(


  33..44..  xxlloocckk ii vvlloocckk


  Ako s vremena na vrijeme odlutate od svog stroja, lijepo je moci
  "zakljucati" svoju konzolu da nitko ne petlja po njoj ili gleda sto
  ste radili. Ovo mogu dva programa: xlock i vlock.

  xlock zakljucava X prikaz. Trebao bi doci sa svakom Linux
  distribucijom koja podrzava X. Za vise opcija provjerite njegovu man
  stranicu, ali opcenito mozete pokrenuti xlock iz bilo kojeg xterma na
  svojoj konzoli i on ce zakljucati prikaz i traziti lozinku za
  otkljucavanje.

  vlock je jednostavan mali program kojim zakljucavate neke ili sve
  virtualne konzole na svojem Linux stroju. Mozete zakljucati samo onu u
  kojoj radite ili sve. Ako zakljucate samo jednu, drugi mogu doci i
  koristiti konzolu, ali ne i vas vty dok ga ne otkljucate. vlock dolazi
  s Red Hat Linuxom, ali to ne mora vrijediti za vasu distribuciju.

  Naravno da ce zakljucavanje konzole sprijeciti petljanje drugih u vas
  posao, ali ne sprijecava resetiranje stroja ili prekid vaseg posla na
  neki drugi nacin. Takoder ne sprijecava pristup vasem racunalu s
  drugog racunala na mrezi i uzrokovanje problema.


  33..55..  OOttkkrriivvaannjjee ffiizziicckkiihh pprroovvaallaa


  Prva stvar na koju uvijek treba paziti je kad se vas stroj dignuo.
  Posto je Linux robustan i stabilan OS, stroj bi se trebao ponovo
  dizati kada ga VI spustite za nadogradnje OS-a, izmjenu hardvera ili
  nesto slicno. Ako se stroj dignuo bez vaseg sudjelovanja, trebalo bi
  se upaliti svjetlo za uzbunu. Mnogi nacini kompromitiranja vaseg
  racunala zahtijevaju da ga uljez resetira.

  Provjerite znakove petljanja na kucistu i podrucju racunala. Iako
  mnogi uljezi iz logova ciste tragove svoga prisustva, dobra je ideja
  provjeriti ih i potraziti bilo kakve nejasnosti.

  Neke stvari koje trebate provjeriti u logovima:

  ·  Kratki ili nepotpuni logovi.

  ·  Logovi s cudnim oznakama vremena.

  ·  Logovi s netocnim dozvolama ili vlasnistvom.

  ·  Znakovi ponovnog dizanja sustava ili ukljucivanja usluga.

  ·  Nedostajuci logovi.

  ·  su zapisi ili logini iz cudnih mjesta.

  O podacima iz logova sustava govorit cemo kasnije.


  44..  LLookkaallnnaa ssiigguurrnnoosstt


  Slijedeca stvar koju trebate pogledati je osigurnost vaseg sustava
  protiv napada lokalnih korisnika. Jesmo li mi to rekli _l_o_k_a_l_n_i_h
  korisnika? Da.

  Dobivanje pristupa lokalnom korisniku jedna je od prvih stvari koju
  uljezi u sustav pokusaju na svom putu do rootovog racuna. Uz
  nedostatke lokalne sigurnosti, zatim mogu "nadograditi" svoj obicni
  korisnicki pristup do administratora kroz razne bagove i jadno
  namjestene lokalne usluge. Ako svoju lokalnu sigurnost ucinite dobrom,
  uljez ce naici na jos jednu prepreku.

  Lokalni korisnici mogu uzrokovati dosta stete na vasem sustavu cak i
  (posebno) ako su stvarno oni za koje se predstavljaju. Davanje racuna
  ljudima koje ne poznajete ili za koje nemate kontaktnih informacija
  vrlo je losa ideja.


  44..11..  SSttvvaarraannjjee nnoovviihh rraaccuunnaa


  Korisnicke racune trebali biste davati zadovoljavajuci samo minimalne
  potrebe zadatka koji obavljaju. Ako svom desetgodisnjem sinu date
  racun, mozda cete htjeti da on ima pristup samo word procesoru ili
  programu za crtanje i ne moze brisati tude podatke.

  Nekoliko dobrih pravila procjenjivanja kod dopustanja pristupa drugih
  ljudi vasem Linux stroju:

  ·  Dajte im minimalne privilegije koje su im potrebne.

  ·  Budite svjesni kada/od kamo se logiraju, ili bi se trebali
     logirati.

  ·  Budite sigurni i zbrisite njihov racun kada im vise nije potreban.

  Mnogi racuni lokalnih korisnika koji se koriste u provalama sigurnosti
  nisu koristeni mjesecima ili godinama. Posto ih nitko ne koristi,
  idealno su sredstvo napada.


  44..22..  SSiigguurrnnoosstt rroooottaa


  Najtrazeniji racun na vasem racunalu je racun administratora. On ima
  vlast nad cijelim strojem, a mozda i nad drugim strojevima na mrezi.
  Sjetite se da bi rootov racun trebali koristiti samo za vrlo kratke,
  odredene zadatke, a uglavnom biti obicni korisnik. Biti root cijelo
  vrijeme vrlo vrlo vrlo je losa ideja.

  Nekoliko trikova da ne zabrljate svoj vlastiti stroj dok ste root:

  ·  Kada pokrecete neku slozenu naredbu, prvo je pokusajte pokrenuti u
     ne-destruktivnom nacinu... Posebno naredbe koje koriste
     nadopunjavanje: tj., ako hocete pokrenuti rm foo*.bak, umjesto toga
     prvo napisite ls foo*.bak i provjerite da li cete obrisati
     nezeljene datoteke. Koristenje naredbe echo umjesto destruktivnih
     naredbi takoder ponekad pomaze.

  ·  Neki ljudi misle da tu pomaze touch /-i. Tako ce vas naredbe poput
     rm -rf * pitati da li stvarno zelite obrisati sve te datoteke.
     (Zato sto vasa ljuska prvo nadopuni datoteku -i koju rm tretira kao
     opciju.)  To nece pomoci kod rm naredbi bez *. ;(

  ·  Postanite root samo za pojedine posebne zadatke. Ako ne znate kako
     nesto napraviti, vratite se u ljusku obicnog korisnika dok niste
     _s_i_g_u_r_n_i sto root treba obaviti.

  ·  Staza je vrlo vazna za root korisnika. Naredbena staza, odnosno
     PATH varijabla okruzja, odreduje mjesta na kojima ljuska trazi
     prorgame.  Pokusajte ograniciti stazu za root korisnika sto je vise
     moguce i nikad nemojte koristiti ., odnosno "trenutni direktorij",
     u svojem PATH-u.  Takoder nemojte u PATH-u imati direktorije u koje
     se moze pisati jer to omogucava napadacima mijenjanje ili
     smjestanje novih izvrsnih datoteka u vasu naredbenu stazu tako da
     postanu root slijedeci put kada vi pokrenete tu naredbu.

  ·  Nikad nemojte koristiti rlogin/rsh/rexec (takozvane rr--uuttiilliittiieess)
     alate kao root. Oni su podlozni mnogim napadima i vrlo opasni kada
     ih pokrece root. Nikad ne stvarajte .rhosts datoteku za roota.

  ·  Datoteka /etc/securetty sadrzi popis terminala s kojih se root moze
     logirati. Tu su predefinirane (na Red Hat Linuxu) samo virtualne
     konzole (vty-i). Budite vrlo pazljivi kod dodavanja bilo cega
     drugog ovoj datoteci. Trebali biste moci logirati se s daljine kao
     obicni korisnik, a zatim, ako trebate, su (po mogucnosti preko ssh-
     a ili drugog enkriptiranog kanala), tako da nema potrebe za
     mogucnoscu izravnog logiranja kao root.

  ·  Uvijek budite spori i odlucni dok ste root. Vasi postupci mogu
     utjecati na mnogo stvari. Razmislite prije tipkanja!

  ·  Ako svakako morate dopustiti nekome (po mogucnosti vrlo
     provjerenom) nadkorisnicki pristup na vasem racunalu, ima nekoliko
     alata koji vam mogu pomoci. sudo omogucava korisnicima da koriste
     svoju lozinku za pristup ogranicenom skupu naredbi kao root. Na
     primjer, to omogucava korisniku da izbacuje i montira pokretljive
     medije na vasem Linux stroju, ali nema drugih root privilegija.
     sudo ima i logove svih uspjesnih i neuspjesnih pokusaja pokretanja
     tako da mozete otkriti tko je za sto koristio koju naredbu. Zato
     sudo dobro radi cak i na mjestima gdje vise ljudi ima pristup rootu
     tako da se mogu vidjeti pocinjene promjene.  Iako se sudo moze
     koristiti za davanje odredenih privilegija odredenom korisniku za
     odredene zadatke, ima nekoliko nedostataka. Trebalo bi ga koristiti
     samo za ogranicen skup zadataka, kao sto ponovno pokretanje servera
     ili dodavanje novih korisnika. Svaki program koji nudi izlaz u
     ljusku dat ce korisniku pristup rootu. Na primjer, to vrijedi za
     vecinu editora. Takoder, nevin program poput /bin/cat moze se
     koristiti za prepisivanje datoteka tako da se pristup rootu moze
     zlocudno iskoristavati. sudo smatrajte sredstvom za vodenje racuna
     i ne ocekujte da zamijeni roota i uz to bude siguran.


  55..  SSiigguurrnnoosstt ddaattootteekkaa ii ddaattootteeccnnoogg ssuussttaavvaa


  Nekoliko minuta pripreme i planiranja prije ukljucivanja u mrezu moze
  pomoci u zastiti sustava i podataka koji su na njima pohranjeni.


  ·  Ne bi trebalo biti razloga za dopustanje pokretanja SUID/SGID
     programa iz korisnickih home direktorija. Za particije na koje mogu
     pisati drugi osim roota koristite nosuid opciju u /etc/fstab.
     Mozda cete iskoristiti i nodev i noexec na korisnickim home
     particijama, kao i na /var, koje zabranjuju izvrsavanje programa i
     stvaranje znakovnih ili blok uredaja, koji ionako ne bi trebali
     biti potrebni.

  ·  Ako izvozite datotecne sustave preko NFS-a, konfigurirajte
     /etc/exports sa sto je vise moguce restriktivnim pristupom. To
     znaci nekoristenje metaznakova, nedopustanje pisanja na / i
     montiranje samo-za-citanje kad god je moguce.

  ·  Konfigurirajte korisnicki umask za stvaranje datoteka sto
     restriktivnije.  Uobicajene su vrijednosti 022, 033, te
     najogranicenija 077, a dodaju se u /etc/profile.

  ·  Umjesto predefiniranog unlimited stavite granice na zauzece
     datotecnog sustava. Ogranicenja po korisniku mozete mijenjati
     koristenjem resource-limits PAM modula i /etc/pam.d/limits.conf. Na
     primjer, ogranicenja za grupu korisnici mogla bi izgledati ovako:

     @korisnici     hard  core    0
     @korisnici     hard  nproc   50
     @korisnici     hard  rss     5000


     Ovo zabranjuje stvaranje core datoteka, ogranicava broj procesa na
     50 i koristenje memorije na 5 MB po korisniku.

  ·  Datoteke /var/log/wtmp i /var/run/utmp sadrze zapise o logiranju
     svih korisnika sustava. Cjelovitost ove datoteke mora se odrzati
     jer se ona preko nje mozete saznati kada i od kamo je korisnik (ili
     moguci uljez) usao na vas sustav. Ove datoteke takoder bi trebale
     imati dozvole 644, bez utjecaja na normalan rad sustava.

  ·  immutable bit moze se koristiti za sprecavanje slucajnog brisanja
     ili prepisivanja datoteke koja mora biti zasticena. Takoder
     sprecava simbolicko vezanje na tu datoteku, sto su koristili napadi
     brisanja /etc/passwd i /etc/shadow. Za vise informacija o immutable
     bitu pogledajte man stranicu chattr(1).

  ·  SUID i SGID datoteke na vasem sustavu moguc su sigurnosni rizik i
     pazljivo ih treba pratiti. Zbog toga sto ti programi daju posebne
     privilegije korisniku koji ih je pokrenuo, potrebno je osigurati da
     se nesigurni programi ne instaliraju. Omiljeni krekerski trik je
     iskoristiti SUID root programe, a zatim ostaviti SUID program kao
     straznji ulaz za slijedeci put, cak i ako je izvorna rupa
     zacepljena.  Nadite sve SUID/SGID programe na svom sustavu i
     pratite njihovo stanje, tako da ste svjesni bilo kakvih promjena
     koje bi mogle znaciti moguceg uljeza.  Koristite slijedecu naredbu
     za trazenje svih SUID/SGID programa na sustavu:

     root# find / -type f \( -perm -04000 -o -perm -02000 \)


     Slobodno pomocu chmod(1) maknite SUID ili SGID dozvole na sumnjivom
     programu, a zatim ih vratite ako bas bude potrebno.

  ·  Datoteke u koje svi mogu pisati, pogotovo datoteke sustava, mogu
     biti sigurnosna rupa ako kreker pristupi vasem sustavu i izmijeni
     ih. Takoder, direktoriji u koje svi mogu pisati opasni su jer
     omogucuju krekeru da po zelji dodaje ili brise datoteke. Za
     lociranje svih datoteka u koje svi mogu pisati koristite ovu
     naredbu:

     root# find / -perm -2 -print


     i provjerite zasto svi mogu pisati u njih. Tokom normalnog rada bit
     ce nekoliko takvih datoteka, ukljucujuci neke iz /dev i simbolicke
     veze.

  ·  Datoteke bez vlasnika takoder mogu pokazati da je uljez pristupio
     vasem sustavu. Datoteke koje nemaju vlasnika ili ne pripadaju grupi
     mozete naci naredbom:

     root# find / -nouser -o -nogroup -print


  ·  Trazenje .rhosts datoteka takoder bi trebalo biti dio vasih
     uobicajenih duznosti administratora jer one ne bi smjele biti
     dopustene na vasem sustavu. Zapamtite, kreker treba samo jedan
     nesiguran racun da mozda dobije pristup vasoj cijeloj mrezi. Sve
     .rhosts datoteke na sustavu mozete naci ovom naredbom:

     root# find /home -name .rhosts -print


  ·  Na kraju, prije mijenjanja dozvola na bilo kojoj datoteci sustava,
     budite sigurni da znate sto radite. Nikad ne mijenjajte dozvole
     datoteci jer to izgleda kao lak nacin za rjesavanje problema.
     Uvijek odlucite zasto datoteka ima takve dozvole prije nego sto ih
     promijenite.


  55..11..  PPoossttaavvlljjaannjjee uummaasskkaa


  Naredba umask moze se koristiti za mijenjanje predefiniranih dozvola
  stvorenih datoteka. To je oktalni komplement zeljenog moda datoteke.
  Ako se datoteke stvaraju bez ikakve brige o njihovim dozvolama,
  korisnik bi mogao nenamjerno dati dozvole za citanje ili pisanje
  nekome tko ih ne bi trebao imati. Tipicni umaskovi su 022, 027 i 077
  koji je najrestriktivniji. Obicno se umask postavlja u /etc/profile
  tako da vrijedi za sve korisnike sustava. Na primjer, mozda imate red
  koji izgleda ovako:

  # Postavlja predefinirani umask korisnika
  umask 033


  Provjerite da li je umask roota 077, sto ce iskljuciti dozvole za
  citanje, pisanje ili izvrsavanje drugim korisnicima, osim ako ih
  izricito ne promijenite preko chmod(1).

  Ako koristite Red Hat i njihov nacin stvaranja ID-ova korisnika i
  grupa (UUsseerr PPrriivvaattee GGrroouuppss -- osobne grupe korisnika), za umask je
  dovoljno koristiti 002, zahvaljujuci cinjenici da je svaki korisnik u
  svojoj grupi.


  55..22..  DDoozzvvoollee ddaattootteekkaa


  Vazno je osigurati da vase datoteke sustava nisu otvorene editiranju
  korisnika i grupa koji takvu administraciju ne trebaju obavljati.

  UNIX razdvaja kontrolu pristupa datotekama i direktorijima po tri
  osobine: vlasnik, grupa i ostali. Vlasnik moze biti samo jedan, grupa
  moze imati bilo koliko clanova, te svi ostali.

  Brzo objasnjenje UNIX dozvola:

     VVllaassnniissttvvoo::
        Koji korisnik/ci i grupa/e ima/ju kontrolu nad postavljanjem
        dozvola za datoteku i njenog roditelja.


     DDoozzvvoollee::
        Bitovi sposobni za namjestanje ili resetiranje koji omogucuju
        odredene vrste pristupa. Dozvole za direktorije mogu imati
        drukcije znacenje od jednakih dozvola datoteka.


     CCiittaannjjee::

     ·  sposobnost pregledavanja sadrzaja datoteke

     ·  sposobnost pregledavanja direktorija


     PPiissaannjjee::

     ·  sposobnost dodavanja podataka ili mijenjanja datoteke

     ·  sposobnost brisanja i micanja datoteka u direktoriju


     IIzzvvrrssaavvaannjjee::

     ·  sposobnost pokretanja izvrsne datoteke ili skripte ljuske

     ·  sposobnost trazenja u direktoriju, uz dozvolu za citanje


     SSaavvee TTeexxtt atribut: (za direktorije)
        Ljepljivi (ssttiicckkyy) bit kod direktorija takoder ima drukcije
        znacenje.  Ako je postavljen na direktoriju, korisnik smije
        brisati samo datoteke koje posjeduje ili za koje ima izricitu
        dozvolu za pisanje, cak i kada ima dozvolu za pisanje u
        direktorij. Ovo je napravljeno za direktorije poput /tmp u koje
        svi mogu pisati, ali gdje nije pozeljno da bilo koji korisnik po
        volji brise datoteke. Ljepljivi bit prikazuje se kao t u dugom
        ispisu direktorija.


     SSUUIIDD aattrriibbuutt:: ((zzaa ddaattootteekkee))
        Ovo opisuje sseett--uusseerr--iidd (postavi ID korisnika) dozvole datoteke.
        Kada je SUID mod pristupa ukljucen u dozvolama vlasnika i
        datoteka izvrsna, procesi koji ju pokrenu dobivaju pristup
        resursima sustava koje ima vlasnik datoteke. To je uzrok mnogih
        buffer overflow rupa.


     SSGGIIDD aattrriibbuutt:: ((zzaa ddaattootteekkee))
        Ako je postavljen u dozvolama grupe, taj bit kontrolira sseett--
        ggrroouupp--iidd stanje datoteke. Ponasa se kao i SUID, osim sto se
        odnosi na grupu. Da bi to imalo ucinka datoteka takoder mora
        biti izvrsna.


     SSGGIIDD aattrriibbuutt:: ((zzaa ddiirreekkttoorriijjee))
        Ako SGID bit ukljucite na direktoriju (preko chmod g+s
        direktorij), datoteke stvorene u tom direktoriju imat ce grupu
        koju ima direktorij.


     VVii vlasnik datoteke

     GGrruuppaa
        grupa kojoj pripadate

     SSvvii
        svi na sustavu, osim vlasnika i clanova grupe

  Primjer na datoteci:

          -rw-r--r--  1 kevin  korisnici     114 Aug 28  1997 .zlogin
          1. bit - direktorij?               (ne)
           2. bit - citanje za vlasnika?      (da, za kevina)
            3. bit - pisanje za vlasnika?      (da, za kevina)
             4. bit - izvrsavanje za vlasnika?  (ne)
              5. bit - citanje za grupu?         (da, za korisnici)
               6. bit - pisanje za grupu?         (ne)
                7. bit - izvrsavanje za grupu?     (ne)
                 8. bit - citanje za sve?           (da, za sve)
                  9. bit - pisanje za sve?           (ne)
                   10. bit - izvrsavanje za sve?      (ne)


  Evo primjera minimalnih polozaja dozvola koji su potrebni za opisane
  radnje.  Mozda cete htjeti dati vise dozvola, ali ovo pokazuje sto
  znace te minimalne dozvole:

    -r--------   Vlasniku dopusta citanje datoteke
    --w-------   Vlasniku dopusta mijenjanje i brisanje datoteke
    ---x------   Vlasnik moze izvrsiti ovaj program, ali ne skriptu
                 ljuske, kojoj jos treba dozvola za citanje
    ---s------   Izvrsit ce se uz UID vlasnika
    -------s--   Izvrsit ce se uz GID vlasnika
    -rw------T   Ne osvjezava se "vrijeme zadnje promjene". Obicno se
                 koristi za swap datoteke
    ---t------   Bez ucinka (bivsi ljepljivi bit).


  Primjer na direktoriju:

          drwxr-xr-x  1 kevin  korisnici     114 Aug 28  1997 .zlogin
          1. bit - direktorij?               (da, s puno datoteka)
           2. bit - citanje za vlasnika?      (da, za kevina)
            3. bit - pisanje za vlasnika?      (da, za kevina)
             4. bit - izvrsavanje za vlasnika?  (da, za kevina)
              5. bit - citanje za grupu?         (da, za korisnici)
               6. bit - pisanje za grupu?         (ne)
                7. bit - izvrsavanje za grupu?     (da, za korisnici)
                 8. bit - citanje za sve?           (da, za sve)
                  9. bit - pisanje za sve?           (ne)
                   10. bit - izvrsavanje za sve?      (ne, za sve)


  Evo primjera minimalnih polozaja dozvola koji su potrebni za opisane
  radnje.  Mozda cete htjeti dati vise dozvola, ali ovo pokazuje sto
  znace te minimalne dozvole:

    dr--------   Sadrzaj se moze pregledati, ali ne se atributi ne
                 mogu procitati
    d--x------   U direktorij se moze uci i koristiti u potpunim
                 stazama za izvrsavanje
    dr-x------   A sada atribute moze citati vlasnik
    d-wx------   Sad se datoteke mogu stvarati/brisati, cak i ako
                 direktorij nije trenutni
    d------x-t   Sprecava brisanje datoteka od strane drugih korisnika

                 s mogucnoscu pisanja. Koristi se za /tmp
    d---s--s--   Bez ucinka


  Konfiguracijske datoteke sustava (obicno u /etc obicno imaju dozvole
  640 (-rw-r-----) i posjeduje ih root. Ovisno o sigurnosnim potrebama
  vaseg sustava to mozete i promijeniti. Nikad ne ostavljajte dozvolu za
  pisanje grupe ili sviju na datoteci sustava. Neke konfiguracijske
  datoteke, kao sto je /etc/shadow, trebao bi moci citati samo root, a
  direktoriji u /etc trebali bi biti barem nedostupni ostalima.


     SSUUIIDD sskkrriippttee lljjuusskkee
        SUID skripte ljuske ozbiljan su sigurnosni rizik i zato ih
        kernel nece kao takve izvrsavati. Ma koliko vi mislili da je ona
        sigurna, takvu skriptu mogu iskoristiti krekeri za dobivanje
        root pristupa.


  55..33..  PPrroovvjjeerraa ccjjeelloovviittoossttii ppoommooccuu TTrriippwwiirreeaa


  Jos jedan dobar nacin otkrivanja lokalnih (a i mreznih) napada na vas
  stroj je provjera cjelovitosti, kao sto je Tripwire. Tripwire
  izracunava niz checksumova za sve vase vazne programe i
  konfiguracijske datoteke i usporeduje ih s podacima o prijasnjim,
  dobro poznatim vrijednostima. Tako ce se pokazati sve promjene
  datoteka.

  Dobra je ideja instalirati Tripwire na disketu i zatim je fizicki
  zastititi od pisanja. Na taj nacin uljezi ne mogu petljati sa samim
  Tripwireom ili mijenjati podatke. Kad Tripwire jednom namjestite,
  dobro je pokretati ga kao dio vasih normalnih duznosti sigurnosnog
  administratora da vidite da li nesto promijenjeno.

  Cak mozete dodati crontab zapis koji svake noci pokrece Tripwire s
  diskete i salje vam rezultate. Nesto kao:

  # postavljamo adresu
  MAILTO=kevin
  # pokrecemo Tripwire
  15 05 * * * root /usr/local/adm/tcheck/tripwire


  poslat ce vam izvjestaj svakog jutra u 5:15.

  Tripwire je dar s neba za otkrivanje uljeza prije nego sto biste ih
  inace primjetili. Posto se na prosjecnom sustavu mijenja mnogo
  datoteka, morate pazljivo razlikovati aktivnost krekera i svoj
  vlastiti rad.


  55..44..  TTrroojjaannsskkii kkoonnjjii


  Trojanski konj dobio je ime po poznatoj prijevari iz Homerovog velikog
  knjizevnog djela. Ideja je u tome da napravite program ili izvrsnu
  datoteku koja izgleda sjajno i koju ce drugi ljudi nabaviti i
  pokrenuti kao root. Zatim mozete kompromitirati njihov sustav dok ne
  paze. Dok oni misle da program koji su upravo skinuli radi jedno (a to
  moze biti i istina), on takoder ponistava osiguranje.

  Pazite koje programe instalirate na svoje racunalo. Red Hat nudi MD5
  provjeru i PGP potpise, RPM datoteke tako da se mozete uvjeriti da
  instalirate pravu stvar. Druge distribucije imaju slicne metode. Nikad
  ne pokrecite program za kojeg nemate izvornog koda ili dobro poznatu
  izvrsnu datoteku kao root! Malo ce napadaca izvorni kod izloziti oku
  javnosti.

  Iako to moze biti dosta slozeno, provjerite da li izvorni kod programa
  nabavljate s izvornog mjesta distribucije. Ako cete ga pokretati kao
  root, provjerite sami ili netko kome vjerujete izvorni kod.


  66..  SSiigguurrnnoosstt lloozziinnkkii ii eennkkrriippcciijjaa


  Jedna od najvaznijih nacina osiguranja koji se koriste u danasnje
  vrijeme su lozinke. Vazno je da vi i svi vasi korisnici imate sigurne,
  nepogodive lozinke. Vecina novijih Linux distribucija dolaze s
  programom passwd koji ne dopusta lozinke koje je lako pogoditi.
  Provjerite da li je vas passwd svjez i da li ima takve mogucnosti.

  Dublje ulazenje u temu enkripcije izvan je dosega ovog dokumenta, ali
  potreban je barem uvod. Enkripcija je vrlo korisna, mozda cak i
  potrebna u ovakvom dobu. Postoji mnogo nacina enkriptiranja podataka,
  svaki sa svojim osobinama.

  Vecina Unixa (ni Linux nije iznimka) za enkriptiranje lozinki primarno
  koriste jednosmjerni algoritam enkriptiranja zvan DES (DData EEncryption
  SStandard -- standard enkripcije podataka). Takve enkriptirane lozinke
  pohranjuju se u (obicno) /etc/passwd ili (neuobicajenije) /etc/shadow.
  Kada se pokusate logirati, sto god upisete ponovo se enkriptira i
  usporeduje s zapisom u datoteci u kojoj su vase lozinke. Ako se slazu,
  to mora biti ista lozinka i ulaz vam je dopusten. Iako je DES
  dvosmjeran algoritam enkripcije (mozete enkriptirati i dekriptirati
  poruku ako imate prave kljuceve) varijanta koju vecina Unixa koristi
  jednosmjerna je. Dakle, ne bi trebalo biti moguce obrnuti smjer
  enkripcije i dobiti lozinku iz sadrzaja /etc/passwd (odnosno
  /etc/shadow).

  Napadi grubom silom kao sto je Crack ili John the Ripper (v. dolje)
  cesto pogode lozinke ako one nisu dovoljno slucajne. PAM moduli (v.
  dolje) omogucavaju koristenje razlicitog nacina enkripcije lozinki
  (MD5 ili slicno).

  O izabiranju dobre lozinke mozete procitati na
  <http://consult.cern.ch/writeup/security/security_3.html>.


  66..11..  PPGGPP ii kkrriippttooggrraaffiijjaa jjaavvnniihh kklljjuucceevvaa


  Kriptografija javnih kljuceva, koju koristi i PGP, koristi jedan kljuc
  za enkripciju i jedan za dekripciju. Tradicionalno, kriptografija
  koristi za enkripciju isti kljuc kao i za dekripciju. Taj "osobni
  kljuc" mora biti poznat obje strane i na neki nacin sigurno prenesen
  od jedne do druge.

  Kriptografija javnih kljuceva ponistava potrebu sigurnog prenosenja
  kljuca koji se koristi za enkripciju pomocu koristenja dva odvojena
  kljuca, javnog kljuca i osobnog kljuca. Javni kljuc svake osobe
  dostupan je svakome za enkripciju, no osobni kljuc ima samo ta osoba
  kako bi dekriptirala poruke sifrirane tocnim javnim kljucem.

  I kriptografija javnih i kriptografija osobnih kljuceva imaju svoje
  prednosti -- o tim razlikama govori se u RRSSAA CCrryyppttooggrraapphhyy FFAAQQ,
  navedenom na kraju ovog dijela.

  PGP (PPretty GGood PPrivacy -- prilicno dobra privatnost) na Linuxu je
  dobro podrzan. Verzije 2.6.2 i 5.0 dobro funkcioniraju. Za dobar uvod
  u PGP i kako ga koristiti pogledajte PPGGPP FFAAQQ,
  <http://www.pgp.com/service/export/faq/55faq.cgi>. Pazite da uzmete
  verziju koja odgovara vasoj zemlji, jer se prema ogranicenjima izvoza
  iz SAD-a jaka enkripcija smatra vojnim oruzjem i njeno prenosenje u
  elektronskom obliku izvan zemlje je zabranjeno.

  Tu je i vodic korak-po-korak u konfiguriranju PGP na Linuxu, koji se
  moze naci na
  <http://mercury.chem.pitt.edu/~angel/LinuxFocus/English/November1997/article7.html>.
  Napisan je za medunarodnu verziju PGP-a, ali lako se primjeni na
  verziju za SAD. Mozda ce vam trebati i zakrpa za neke od najnovijih
  Linux verzija koja se moze naci na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/apps/crypto>.

  Vise informacija o kriptografiji moze se naci u RRSSAA CCrryyppttooggrraapphhyy FFAAQQ
  na <http://www.rsa.com/rsalabs/newfaq/>. Tu cete naci informacije o
  stvarima kao sto je "Diffie-Hellman", "kriptografija javnih kljuceva",
  "digitalne potvrde", itd.


  66..22..  SSSSLL,, SS--HHTTTTPP,, HHTTTTPPSS ii SS//MMIIMMEE


  Korisnike cesto zanimaju razlike izmedu raznih sigurnosnih i
  enkripcijskih protokola, te njihovo koristenje. Iako ovo nije dokument
  o enkripciji, bilo bi dobro da razjasnimo sto je sto i gdje naci vise
  informacija.


     SSSSLL::
        (SSecure SSockets LLayer) metoda je enkripcije koju je razvio
        Netscape za sigurnost preko Interneta. Podrzava nekoliko
        razlicitih enkripcijskih protokola i omogucava autentifikaciju
        klijenta i posluzitelja. SSL radi na razini prijenosa stvarajuci
        sigurni kanal podataka i tako moze transparentno enkriptirati
        mnoge vrste podataka. To cete najcesce vidjeti pregledavajuci u
        Communicatoru siguran dokument sa sigurnog posluzitelja, a sluzi
        kao osnova sigurnih komunikacija pomocu Communicatora, kao i
        mnoge druge enkripcije podataka Netscape Communicationsa. Vise
        informacija moze se naci na
        <http://www.consensus.com/security/ssl-talk-faq.html>.
        Informacije o drugim Netscapeovim sigurnosnim implementacijama i
        dobra pocetna tocka za ove protokole nalazi se na
        <http://home.netscape.com/info/security-doc.html>.


     SS--HHTTTTPP::
        S-HTTP je jos jedan protokol koji omogucava sigurne usluge preko
        Interneta. Napravljen je da pruzi povjerljivost, provjerenost,
        cjelovitost i nezamjenjivost istovremeno podrzavajuci mehanizme
        za rad s vise kljuceva i kriptografske algoritme kroz
        pregovaranje opcija izmedu strana umijesanih u svaku
        transakciju. S-HTTP je ogranicen na poseban program koji ga
        implementira i svaku poruku posebno enkriptira. (iz RRSSAA
        CCrryyppttooggrraapphhyy FFAAQQ, str. 138)


     SS//MMIIMMEE
        - S/MIME, odnosno SSecure MMultipurpose IInternet MMail EExtension,
        enkripcijski je standard koji se koristi za enkriptiranje
        elektronske poste i drugih tipova poruka preko Interneta. To je
        otvoren standard kojeg razvija RSA, pa se nadamo da cemo ga
        uskoro vidjeti i na Linuxu. Vise informacija o S/MIME-u moze se
        naci na
        <http://home.netscape.com/assist/security/smime/overview.html>.


  66..33..  LLiinnuuxx xx--kkeerrnneell ---- iimmpplleemmeennttaacciijjaa IIPPSSEECC--aa


  Uz CIPE i druge oblike enkripcije podataka, za Linux postoji i
  implementacija IPSEC-a. IPSEC je rezultat napora IETF-a u stvaranju
  kriptografski sigurnih komunikacija na razini IP mreza, koji takoder
  pruza autentifikaciju, cjelovitost, kontrolu pristupa i povjerljivost.
  Informacije o IPSEC-u i Internet nacrtu mogu se naci na
  <http://www.ietf.org/html.charters/ipsec-charter.html>. Tamo su i veze
  na druge protokole koji rade s kljucevima, te IPSEC mailing lista i
  arhive.

  Linux implementacija koja se razvija na Sveucilistu Arizone koristi x-
  kernel, objektno bazirani okvir za implementiranje mreznih protokola,
  a moze se naci na  <http://www.cs.arizona.edu/xkernel/hpcc-
  blue/linux.html>.  Najjednostavnije receno, x-kernel je nacin
  prenosenja poruka na razini kernela, sto olaksava implementaciju.

  Kao i drugi oblici kriptografije, ne distribuira se zajedno s kernelom
  zbog ogranicenja u izvozu.


  66..44..  SSSSHH,, sstteellnneett


  SSH (SSecure SShhell -- sigurna ljuska) i stelnet su programi koji vam
  omogucavaju rad na udaljenim sustavima kroz enkriptiranu vezu.

  SSH je skup programa koji se koriste kao sigurna zamjena za rlogin,
  rsh i rcp. Za enkriptiranje izmedu dva racunala koristi kriptografiju
  javnih kljuceva, kao i za provjeru korisnika. Moze se koristiti za
  sigurno logiranje na udaljeno racunalo ili kopiranje podataka izmedu
  racunala ujedno sprecavajuci napade izmedu (sseessssiioonn hhiijjaacckkiinngg --
  otimanje sesije) i DNS ssppooooffiinngg (varanje). Sazimat ce vase veze i
  osiguravati X11 veze izmedu racunala. SSH-ove WWW stranice su
  <http://www.cs.hut.fi/ssh/>.

  SSH mozete koristiti i sa svoje Windows radne stanice na svoj Linux
  SSH posluzitelj. Ima nekoliko besplatnih Windows implementacija
  klijenta, ukljucujuci onu na
  <http://guardian.htu.tuwien.ac.at/therapy/ssh/>, kao i komercijalnu
  implementaciju DataFellowsa na  <http://www.datafellows.com>.

  SSLeay je besplatna implementacija Netscapeovog Secure Sockets Layer
  protokola, kao i nekoliko aplikacija, kao sto je Secure telnet, modul
  za Apache, nekoliko baza podataka, te nekoliko algoritama ukljucujuci
  DES, IDEA i Blowfish.

  Koristeci taj library napravljena je sigurna zamjena za telnet koja
  enkriptira telnet vezu. Za razliku od SSH-a, stelnet koristi SSL,
  SSecure SSockets LLayer, koji je razvio Netscape. Secure telnet i Secure
  FTP mozete naci pocevsi od SSSSLLeeaayy FFAAQQ, dostupnog na
  <http://www.psy.uq.oz.au/~ftp/Crypto/>.


  66..55..  PPAAMM -- PPlluuggggaabbllee AAuutthheennttiiccaattiioonn MMoodduulleess


  Novije verzije distribucije Red Hat Linux isporucuju se s jedinstvenom
  shemom autentifikacije zvanom "PAM". PAM vam omogucava mijenjanje
  metoda i potreba autentificiranja u letu te enkapsuliranje svih
  lokalnih autentifikacijskih metoda bez ponovnog kompajliranja ijednog
  programa.  Konfiguracija PAM-a je izvan dosega ovog dokumenta, ali
  potrudite se i pogledajte WWW stranice PAM-a za vise informacija.
  <http://www.kernel.org/pub/linux/libs/pam/index.html>

  Samo neke od stvari koje mozete s PAM-om:

  ·  Koristiti nesto sto nije DES za enkripciju svojih lozinki (sto ih
     cini tezim za probijanje grubom silom).

  ·  Postaviti ogranicenja koristenja za sve svoje korisnike tako da ne
     mogu izvoditi ddeenniiaall ooff sseerrvviiccee napade (broj procesa, kolicina
     memorije, itd.).

  ·  Ukljuciti shadow lozinke u letu.

  ·  Odredenim korisnicima dozvoliti da se logiraju samo u odredeno
     vrijeme s odredenog mjesta.

  Samo nekoliko sati nakon instaliranja i konfiguriranja svog sustava
  mozete sprijeciti mnoge napade prije nego sto se i dogode. Na primjer,
  koristite PAM za iskljucivanje koristenja .rhosts datoteka na sustavu
  u home direktorijima korisnika dodavanjem ovih redova
  /etc/pam.d/login:

  #
  # Korisnicima onemogucavamo rsh/rlogin/rexec
  #
  login auth required pam_rhosts_auth.so no_rhosts


  66..66..  KKrriippttooggrraaffsskkaa IIPP eennkkaappssuullaacciijjaa ((CCIIPPEE))


  Najvazniji cilj ovog softvera je pruziti mogucnost sigurne (od
  prisluskivanja, kao i analiza prometa, te ubacivanja krivotvorenih
  poruka) veze podmreza preko nesigurne paketne mreze kao sto je
  Internet.

  CIPE (CCryptographic IIPP EEncapsulation) podatke enkriptira na mreznoj
  razini. Paketi koji putuju izmedu racunala enkriptirani su.
  Enkripcija se izvodi blizu same podrske koja salje i prima pakete.

  To je razlicito od SSH-a koji podatke enkriptira na vezi, na razini
  socketa. Logicka veza izmedu programa na razlicitim racunalima
  enkriptirana je.

  CIPE se moze koristiti za ttuunnnneelllliinngg kako bi stvorili VViirrttuuaall PPrriivvaattee
  NNeettwwoorrkk (virtualnu privatnu mrezu). Enkripcija na niskom nivou ima
  prednost sto moze transparentno raditi izmedu dvije mreze spojene u
  VPN, bez ikakvog mijenjanja aplikacija.

  Sazeto iz dokumentacije CIPE-a:

  IPSEC standardi definiraju skup protokola koje se moze koristiti (medu
  ostalim) za izgradnju enkriptiranih VPM-ova. Medutim, IPSEC je
  relativno tezak i slozen skup protokola s mnogo opcija, potpune
  implementacije jos uvijek se rijetko koriste, a neka pitanja (kao sto
  je rad s kljucevima) jos nisu do kraja rijesena. CIPE koristi
  jednostavniji pristup u kojem se mnoge stvari (kao sto je izbor
  algoritma enkripcije) mogu promijeniti samo pri instalaciji.  To
  ogranicava prilagodljivost, ali omogucava jednostavnu (i zato
  djelotvornu, u kojoj je lako pronaci greske) implementaciju.

  Vise informacija moze se naci na
  <http://www.inka.de/~bigred/devel/cipe.html>.

  Kao i drugi oblici kriptografije, ne distribuira se s kernelom zbog
  ogranicenja u izvozu.
  66..77..  KKeerrbbeerrooss


  Kerberos je sustav autentifikacije koji je razvio Athena projekt na
  MIT-u.  Kada se korisnik logira, Kerberos ga autentificira (preko
  lozinke) i daje mu nacin dokazivanja identiteta drugim posluziteljima
  i racunalima razbacanim na mrezi.

  Ovu autentifikacija cesto koriste programi kao sto je rlogin kako bi
  korisniku omogucili logiranje na druga racunala bez lozinke (umjesto
  datoteke .rhosts). Autentifikaciju takoder koristi sustav poste kako
  bi se zajamcila isporuka poste pravoj osobi, kao i istinit identitet
  posiljatelja.

  Ukupni ucinak instaliranja Kerberosa i brojnim drugih programa koji s
  njime dolaze je gotovo potpuna eliminacija mogucnosti da korisnik
  prevari sustav da je netko drugi. Nazalost, instalacija Kerberosa vrlo
  je temeljita i zahtijeva promjene ili zamjene mnogih standardnih
  programa.

  Vise informacija o Kerberosu moze se naci na
  <http://www.veritas.com/common/f/97042301.htm>, a izvorni kod na
  <http://nii.isi.edu/info/kerberos/>.

  (iz SStteeiinn,, JJeennnniiffeerr GG..,, CClliiffffoorrdd NNeeuummaann,, aanndd JJeeffffrreeyy LL.. SScchhiilllleerr..
  ""KKeerrbbeerrooss:: AAnn AAuutthheennttiiccaattiioonn SSeerrvviiccee ffoorr OOppeenn NNeettwwoorrkk SSyysstteemmss.."" UUSSEENNIIXX
  CCoonnffeerreennccee PPrroocceeeeddiinnggss,, DDaallllaass,, TTeexxaass,, zziimmaa 11999988..)


  66..88..  SShhaaddooww lloozziinnkkee


  Shadow lozinke nacin su cuvanja vasih enkriptiranih lozinki
  nedostupnim obicnom korisniku. Obicno su te enkriptirane lozinke
  pohranjene u datoteci /etc/passwd gdje ih svi mogu procitati. Zatim
  mogu pokrenuti programe za pogadanje lozinke i pokusati ju saznati.
  Shadow lozinke te informacije pohranjuju u datoteku /etc/shadow koju
  mogu citati samo privilegirani korisnici. Da bi shadow lozinke
  funkcionirale, svi vasi programi kojima treba pristup informacijama o
  lozinci moraju se ponovo kompajlirati kako bi ih podrzavali. PAM (vec
  spomenut) vam takoder omogucava da samo ukljucite shadow modul i ne
  zahtijeva ponovno kompajliranje izvrsnih datoteka. Ako je to potrebno,
  za daljne informacije pogledajte SShhaaddooww PPaasssswwoorrdd HHOOWWTTOO. Dostupan je na
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO/Shadow-Password-HOWTO.html>.  Sada
  je relativno zastario i nije potreban distribucijama koje podrzavaju
  PAM.


  66..99..  CCrraacckk ii JJoohhnn tthhee RRiippppeerr


  Ako iz nekog razloga vas passwd program ne sili tesko pogodive
  lozinke, mozda cete htjeti pokrenuti program za razbijanje lozinki i
  provjeriti da li su lozinke vasih korisnika sigurne.

  Programi za razbijanje lozinki zasnovani su na jednostavnoj ideji.
  Isprobaju svaku rijec u rjecniku i zatim njihove varijacije. Svaku
  enkriptiraju i provjeravaju da li se slaze s vasom enkriptiranom
  lozinkom. Ako da, unutra su.

  Vise ih je u divljini... Dva najzapazenija su Crack i John the Ripper
  <http://www.false.com/security/john/index.html>. Zauzet ce vam dosta
  procesorskog vremena, ali bi vam trebali reci da li bi napadac mogao
  uci koristeci ih, ako ih pokrenete prije njega i obavijestite
  korisnike sa slabim lozinkama. Primjetite da bi napadac prije toga
  morao iskoristiti neku drugu rupu da bi dobio vasu passwd (Unixov
  /etc/passwd) datoteku, ali one su cesce nego sto mislite.


  66..1100..  CCFFSS ii TTCCFFSS


  CFS (Cryptographic File System -- kriptografski datotecni sustav) je
  metoda enkriptiranja cijelog datotecnog sustava koji korisnicima
  omogucava pohranjivanje enkriptiranih datoteka. Koristi NFS
  posluzitelj koji radi na lokalnom stroju. RPM-ovi se nalaze na
  <http://www.replay.com/redhat/>, a vise informacija o tome kako to sve
  radi na  <ftp://ftp.research.att.com/dist/mab/>.

  TCFS (Transparent Cryptographic File System -- transparentni...)
  poboljsava CFS, dodavajuci vise integracije s datotecnim sustavom,
  tako da je proziran korisnicima koji ga koriste. Vise informacija na
  <http://edu-gw.dia.unisa.it/tcfs/>.


  66..1111..  XX1111,, SSVVGGAA ii ssiigguurrnnoosstt pprriikkaazzaa


  66..1111..11..  XX1111


  Vazno je da osigurate svoj graficki prikaz kako bi sprijecili napadace
  u stvarima kao sto je: krada vasih lozinki dok ih tipkate bez da ste
  toga svjesni, citanje dokumenata ili informacija koje citate na svom
  ekranu ili cak koristenje rupe za pristup nadkorisnika. Pokretanje X
  aplikacija preko mreze takoder moze biti igranje s vatrom koje
  omogucuje njuskalima da gledaju cijelu vasu interakciju s udaljenim
  sustavom.

  X ima vise mehanizama za kontrolu pristupa. Najjednostavniji od njih
  zasniva se na imenu racunala. xhost mozete koristiti za odredivanje
  racunala kojima je dozvoljen pristup vasem prikazu. To uopce nije
  sigurno. Ako netko ima pristup vasem racunalu moze koristiti xhost +
  svoje racunalo i lako uci. Takoder, ako dopustate pristup
  neprovjerenom stroju, svatko moze gledati vas prikaz.

  Ako koristite xdm (XX DDisplay MManager) za logiranje, imate puno bolju
  metodu pristupa: MIT-MAGIC-COOKIE-1. Generira se 128-bitni kolacic i
  sprema u vasu .Xauthority datoteku. Ako zelite omoguciti pristup svom
  prikazu s drugog racunala, koristite naredbu xauth i informacije u
  vasoj .Xauthority datoteci kako bi se samo toj vezi dozvolio pristup.
  Procitajte X-na-daljinu mini-KAKO, dostupan na
  <http://meta.mioc.hr/X-na-daljinu.html>.

  Mozete koristiti i ssh (v. ssh, gore) za sigurne X veze. To ima
  prednost transparentnosti krajnjem korisniku, a znaci da mrezom kolaju
  samo enkriptirani podaci.

  Za vise informacija o sigurnosti u X-u pogledajte man stranicu
  Xauthority.  Najsigurnije je koristiti xdm za logiranje na svoju
  konzolu, a zatim ssh za pokretanje X programa s udaljenih racunala.


  66..1111..22..  SSVVGGAA


  SVGAlib programi obicno su SUID-root kako bi mogli pristupiti
  grafickoj kartici vaseg Linux sustava. To ih cini vrlo opasnima. Ako
  se sruse, obicno morate ponovo dignuti racunalo da bi dobili koristivu
  konzolu. Provjerite da su SVGA programi koje imate autenticni i da im
  se moze barem ponesto vjerovati. Jos bolje, nemojte ih uopce imati.
  66..1111..33..  GGGGII


  Linux GGI (GGeneric GGraphics IInterface -- projekt opceg grafickog
  sucelja) projekt pokusava rjesiti nekoliko problema grafickih sucelja
  na Linuxu. GGI ce malen dio video koda pomaknuti u kernel, a zatim
  kontrolirati pristup grafickom sustavu. To znaci da ce GGI moci bilo
  kada dovesti vasu konzolu u dobro stanje. Takoder ce omoguciti sigurne
  kljuceve za upozorenje da na vasoj konzoli ne rade trojanski konji
  koji se predstavljaju kao login.  <http://synergy.caltech.edu/~ggi/>


  77..  SSiigguurrnnoosstt kkeerrnneellaa


  Ovo je opis konfiguracijskih opcija kernela koje se odnose na
  sigurnost i objasnjene njihove funkcije i koristenja.

  Zbog toga sto kernel kontrolira mrezni rad vaseg racunala, vazno je da
  je on vrlo siguran te da mu se ne moze nastetiti. Kako bi sprijecili
  neke od najnovijih mreznih napada, trebali biste pokusati odrzati
  verziju svog kernela svjezom. Nove kernele mozete naci na
  <ftp://ftp.kernel.org/>.


  77..11..  OOppcciijjee pprrii kkoommppaajjlliirraannjjuu kkeerrnneellaa


     IIPP:: DDrroopp ssoouurrccee rroouutteedd ffrraammeess ((CCOONNFFIIGG__IIPP__NNOOSSRR))
        Ova bi opcija trebala biti ukljucena. Source routed okviri u
        paketu sadrze cijeli put do svog odredista. To znaci da ruteri
        kroz koje paket prolazi ne moraju pregledati paket, pa ga samo
        proslijeduju. To moze dovesti do ulaska podataka u sustav koji
        mozda iskoristavaju sigurnosnu rupu.


     IIPP:: FFiirreewwaalllliinngg ((CCOONNFFIIGG__IIPP__FFIIRREEWWAALLLL))
        Ova je opcija potrebna samo ako cete konfigurirati svoj stroj
        kao firewall, koristiti masquerading ili zelite zastititi svoju
        radnu stanicu koja se povezuje modemom od necijeg ulazenja kroz
        PPP sucelje.


     IIPP:: ffoorrwwaarrddiinngg//ggaatteewwaayyiinngg ((CCOONNFFIIGG__IIPP__FFOORRWWAARRDD))
        Ako ukljucite IP forwarding (prosljedivanje), vas Linux sustav u
        biti postaje ruter. Ako je vas stroj na mrezi, mozete
        proslijedivati podatke s jedne mreze na drugu, i mozda
        potkopavati firewall koji je postavljen da to sprijeci. Normalni
        dial-up korisnici ovo ce iskljuciti, a ostali bi se korisnici
        trebali usredotociti na sigurnosne implikacije.  Racunala koja
        su firewalli ovo trebaju ukljuceno, zajedno sa softverom za
        firewall.

        IP prosljedivanje mozete dinamicki ukljucivati naredbom:

        root#  echo 1 > /proc/sys/net/ipv4/ip_forward


        te iskljucivati naredbom:

        root#  echo 0 > /proc/sys/net/ipv4/ip_forward


        Ta datoteka (i mnoge druge datoteke u /proc) uvijek ce izgledati
        duge 0 znakova, ali to zapravo nije istina. Ovo je nova opcija
        kernela, pa provjerite da li koristite verziju 2.0.33 ili
        noviju.


     IIPP:: ffiirreewwaallll ppaacckkeett llooggggiinngg ((CCOONNFFIIGG__IIPP__FFIIRREEWWAALLLL__VVEERRBBOOSSEE))
        Ova opcija pruza informacije o paketima koje je vas firewall
        primio, kao sto je posiljatelj, primatelj, port, itd.


     IIPP:: aallwwaayyss ddeeffrraaggmmeenntt ((CCOONNFFIIGG__IIPP__AALLWWAAYYSS__DDEEFFRRAAGG))
        Inace je ova opcija iskljucena, ali ako postavljate firewall ili
        masquerading, trebat cete ju ukljuciti. Kada se podaci salju od
        jednog do drugog racunala, nisu uvijek poslani u jednom paketu,
        nego fragmentirani u vise komada. Problem s time je sto se broj
        porta pohranjuje samo u prvom fragmentu. To znaci da netko moze
        ubaciti informacije u ostale pakete za vasu vezu, koje tamo ne
        bi smjele biti.


     IIPP:: ssyynn ccooookkiieess ((CCOONNFFIIGG__SSYYNN__CCOOOOKKIIEESS))
        SYN napad je DoS (DDenial oof SService -- poricanje usluge) napad
        koji zauzima sve resurse vaseg racunala, zbog cega ga vi morate
        ponovo dignuti. Nema razloga da ovo u normalnoj situaciji ne
        ukljucite.


     PPaacckkeett SSiiggnnaattuurreess ((CCOONNFFIIGG__NNCCPPFFSS__PPAACCKKEETT__SSIIGGNNIINNGG))
        Ovo je opcija iz 2.1 serije kernela koja ce za vecu sigurnost
        potpisivati NCP pakete. Obicno je mozete ugasiti, ali tu je ako
        vam je potrebna.


     IIPP:: FFiirreewwaallll ppaacckkeett nneettlliinnkk ddeevviiccee ((CCOONNFFIIGG__IIPP__FFIIRREEWWAALLLL__NNEETTLLIINNKK))
        Ovo je stvarno zgodna opcija koja vam omogucava analizu prvih
        128 bajtova paketa iz programa u korisnickom prostoru, kako bi
        odlucili da li cete primiti ili odbaciti paket na osnovu njegove
        valjanosti.


  77..22..  KKeerrnneell uurreeddaajjii


  Na Linuxu ce vam u osiguranju pomoci i nekoliko blok i znakovnih
  uredaja.

  Kroz dva uredaja /dev/random i /dev/urandom kernel stalno daje
  slucajne podatke.

  I /dev/random i /dev/urandom bi trebali biti dovoljno sigurni za
  koristenje u generiranju PGP kljuceva, SSH izazova i drugim primjenama
  gdje su potrebni sigurni, slucajni brojevi. Napadaci ne bi smjeli moci
  predvidjeti slijedeci broj na temelju bilo kojeg pocetnog niza brojeva
  iz tih izvora. Ulozeno je mnogo napora u osiguravanju da su brojevi
  koje dobijete odatle slucajni u svakom smislu rijeci slucajni.

  Jedina je razlika sto /dev/random-u ponestane brojeva i pa morate
  cekati da ih se vise nakupi. No, na nekim sustavima, moze dugo cekati
  na novi ulaz korisnickih podataka u sustav. Zato prije koristenja
  /dev/random morate biti pazljivi. (Mozda je najbolje rjesenje reci
  korisniku da udara po tipkovnici dok mu ne kazete "U redu, dosta je"
  dok generirate osjetljive kljuceve.)

  /dev/random pruza vrlo kvalitetnu entropiju, generiranu mjerenjem
  vremena izmedu interruptova i slicno. Ako nema dovoljno komada
  slucajnih podataka, blokira se.

  /dev/urandom je slican, ali kada je zaliha entropije mala, dat ce vam
  kriptografski jaku izmjenu onoga sto ima. To nije sigurno, ali je
  dovoljno vecini aplikacija.

  Mozda cete citati iz tih uredaja koristeci nesto kao:

  root#  head -c 6 /dev/urandom | uuencode -


  To ce na konzoli ispisati sest slucajnih znakova prikladnih za
  generiranje lozinke.

  Za opis algoritma pogledajte /usr/src/linux/drivers/char/random.c.

  Hvala Theodoreu Y. Ts'ou, Jonu Lewisu i drugima s Linux-kernel mailing
  liste sto su mi (Daveu) pomogli s ovim.


  88..  SSiigguurrnnoosstt mmrreezzee


  Sigurnost mreze postaje sve vise vazna jer ljudi na njoj provode sve
  vise vremena. Kompromitiranje sigurnosti mreze cesto je puno lakse
  nego kompromitiranje lokalne ili fizicke sigurnosti, te puno cesce.

  Ima vise dobrih alata koji ce vam pomoci u osiguravanju mreze, a sve
  vise ih se isporucuje s Linux distribucijama.


  88..11..  SSnniiffeerrii ppaakkeettaa


  Jedan od najcescih nacina na koji uljez dobiva pristup vise racunala
  na vasoj mrezi je pokretanjem snifera paketa na vec osvojenom
  racunalu. Taj "snifer" samo na Ethernet portu slusa stvari kao sto je
  "Password", "Login" i "su" u toku paketa i zatim promet koji slijedi
  zapisuje. Na taj nacin napadac dobiva lozinke za sustave u koje nije
  ni pokusao provaliti. Lozinke u cistom tekstu osobito su ranjive na
  takav napad.

  PRIMJER: racunalo A je kompromitirano. Napadac instalira snifer.
  Snifer zapazi administratora koji se logira u racunalo B s racunala C.
  Dobiva osobnu lozinku administratora dok se logira na B. Zatim
  administrator pokrece su da bi rijesio neki problem. Sada napadac ima
  lozinku za racunalo B. Napon toga administrator nekome dopusta da se s
  njegovog racuna logira na racunalo Z na nekoj drugoj mrezi. Sada
  napadac ima login/lozinku za racunalo Z.

  U danasnja vremena napadac vise ne mora ni kompromitirati racunalo da
  bi to izveo, moze jednostavno donijeti i laptop ili PC u zgradu i
  prikvaciti se na vasu mrezu.

  Koristenje ssh ili drugih metoda enkriptiranja lozinki onemogucava
  ovaj napad. Stvari kao sto je APOP za POP racune takoder ga
  sprecavaju. (Obicni POP logini vrlo su ranjivi na njega, kao i sve
  ostalo sto preko veze salje citljive lozinke.)


  88..22..  UUsslluuggee ssuussttaavvaa ii ttccpp__wwrraappppeerrii


  Cim svoj Linux sustav stavite na _b_i_l_o _k_o_j_u mrezu, prvo morate
  pogledati koje usluge trebate ponuditi. Usluge koje ne morate nuditi
  treba iskljuciti tako da se brinete o jednoj stvari manje, a napadaci
  imaju manje mjesta za iskoristavanje rupa.

  Pod Linuxom ima vise nacina za iskljucivanje usluga. Mozete pogledati
  svoju /etc/inetd.conf datoteku i vidjeti koje usluge nudi inetd.
  Iskljucite one nepotrebne komentiranjem (stavite # na pocetku reda), a
  zatim svom inetd procesu posaljite SIGHUP.

  Takoder mozete obrisati (ili zakomentirati) usluge u svojoj
  /etc/services datoteci. To znaci da lokalni klijenti takoder nece moci
  naci uslugu (tj., ako maknete FTP i pokusate FTP-ati drugo racunalo sa
  svoga, dobit cete poruku "usluga nepoznata"). Obicno nema potrebe
  brisati usluge jer time ne dobivate nikakvo dodatno osiguranje. Ako
  lokalni korisnik zeli koristiti FTP cak i ako ste ga zakomentirali,
  mogu samo reci svom klijentu da koristi standardni FTP port i raditi
  potpuno normalno.

  Neke od usluga koje cete zeljeti ostaviti su:

  ·  FTP

  ·  telnet

  ·  mail, kao sto je POP3 ili IMAP

  ·  identd

  ·  time (vrijeme)

  Ako znate da odredeni paket uopce necete koristiti, mozete ga i u
  potpunosti obrisati. rpm -e na distribuciji Red Hat obrisat ce cijeli
  paket. Na Debianu dpkg vjerojatno obavlja isti posao.

  Zatim, stvarno cete zeljeti iskljuciti rsh/rlogin/rcp programe, kao i
  pokretanje logina (koristi ga rlogin), shella (koristi ga rcp) i execa
  (koristi ga rsh) u /etc/inetd.conf. Ti su protokoli iznimno nesigurni
  i bili su uzrok mnogih rupa.

  Trebate provjeriti svoj /etc/rc.d/rcB.d, gdje je B run level vaseg
  sustava da vidite da li se u tom direktoriju pokrecu posluzitelji koji
  nisu potrebni. Datoteke u /etc/rc.d/rcB.d zapravo su simbolicke veze
  na direktorij /etc/rc.d/init.d. Ako preimenujete datoteku u
  direktoriju init.d, prestat ce vrijediti sve simbolicke veze iz
  /etc/rc.d/rcB.d. Ako zelite iskljuciti uslugu samo za odredeni run
  level, odgovarajucoj datoteci u ime stavite malo s umjesto velikog S,
  kao sto je S45dhcpd.

  Ako imate rc datoteke u BSD stilu, programe koji vam nisu potrebni
  potrazite u /etc/rc*.

  Vecina distribucija Linuxa isporucuje se s tcp_wrapperi, koji
  "zamataju" sve vase TCP usluge. inetd poziva tcp_wrapper (tcpd)
  umjesto pravog posluzitelja. Zatim tcpd provjerava racunalo koje
  zahtijeva uslugu i poziva pravi posluzitelj ili odbija pristup tome
  racunalu. tcpd vam omogucava ogranicavanje pristupa vasim TCP
  uslugama. Trebali biste napraviti /etc/hosts.allow i dodati samo ona
  racunala kojima je potreban pristup uslugama vaseg stroja.

  Ako ste kucni korisnik s modemskom vezom, predlazemo vam odbijanje
  pristupa svima. tcpd takoder logira neuspjesne pokusaje pristupa
  uslugama, tako da saznate kad ste pod napadom. Ako dodate nove usluge,
  konfigurirajte ih tako da za TCP koriste tcp_wrapper. Na primjer,
  obicni korisnik s modemskom vezom moze sprijeciti spajanje drugih na
  njegov stroj zadrzavajuci pritom mogucnost skidanja poste i
  uspostavljanja veza na Internet. Ako to zelite, mozete dodati ove
  redove svojem /etc/hosts.allow:

  ALL: 127

  I, naravno, /etc/hosts.deny bi ovako izgledao:

  ALL: ALL


  sto ce sprijeciti vanjska spajanja na vase racunalo, ali ostaviti
  mogucnost unutarnjeg povezivanja na posluzitelje na Internetu.


  88..33..  PPrroovvjjeerriittee ssvvoojjee DDNNSS--oovvee


  Odrzavanje DNS informacija o svim strojevima na vasoj mrezi svjezim
  moze pomoci u povecavanju sigurnosti. U slucaju povezivanja
  neodobrenog stroja na vasu mrezu lako cete ga prepoznati po nedostatku
  DNS zapisa. Mnoge se usluge mogu konfigurirati da ne prihvacaju veze s
  racunala koje nemaju valjane DNS zapise.


  88..44..  iiddeennttdd


  identd je malen program koji obicno pokrece inetd. On vodi racuna o
  tome koji korisnik koristi koju TCP uslugu, a zatim to prijavljuje
  onima koji to traze.

  Mnogi ljudi ne razumiju korisnost identda, pa ga iskljucuju ili
  blokiraju sve vanjske zahtijeve za njega. identd nije tu da pomogne
  udaljenim racunalima. Nema nacina na koji mozete saznati da li su
  podaci koje ste dobili od udaljenog identda tocni ili ne. U identd
  zahtjevima nema autentifikacije.

  Zasto bi ga onda pokrenuli? Jer pomaze _v_a_m_a i jos je jedna ispomoc u
  pracenju. Ako vas identd nije kompromitiran, onda znate da udaljenim
  racunalima govori korisnicko ime ili UID ljudi koji koriste TCP
  usluge. Ako se administrator udaljenog stroja obrati vama i kaze da je
  taj i taj korisnik pokusavao upasti na njihov stroj, lako mozete
  poduzeti mjere protiv tog korisnika. Ako nemate identd, morat cete
  proci kroz puno puno logova, saznati tko je bio logiran u to vrijeme,
  te opcenito izgubiti puno vise vremena za pronalazenje korisnika.

  identd koji se isporucuje s vecinom distribucija konfigurabilniji je
  nego sto mnogi misle. Za odredene korisnike ga mozete ugasiti (mogu
  napraviti datoteku .noidentd), mozete biljeziti sve identd zahtjeve
  (preporucam), cak ga mozete natjerati da vrati UID umjesto korisnickog
  imena, ili cak NO-USER.


  88..55..  SSAATTAANN,, IISSSS ii ddrruuggii mmrreezznnii sskkeenneerrii


  Postoji vise raznih softverskih paketa za skeniranje strojeva i mreza
  na osnovu portova i usluga. SATAN i ISS dva su poznatija. Oni se
  povezu s ciljnim racunalom (ili svim takvim na mrezi) na svim mogucim
  portovima, pokusavajuci saznati koje se tamo nude usluge. Na osnovu
  tih informacija mozete naci racunalo ranjivo na odredenu rupu na
  posluzitelju.

  SATAN (SSecurity AAdministrator's TTool for AAnalyzing NNetworks -- alat
  sigurnosnog administratora za analizu mreza) je port skener s WWW
  suceljem. Moze se konfigurirati za laganu, srednju ili temeljitu
  provjeru na racunalu ili mrezi racunala. Pametno je nabaviti SATAN i
  skenirati svoje racunalo ili mrezu i popraviti pronadene probleme.
  Budite sigurni da ste SATAN dobili sa sunsitea ili uglednog FTP ili
  WWW posluzitelja. Preko mreze se distribuirala trojanska kopija SATAN-
  a.  <http://www.trouble.org/~zen/satan/satan.html>
  ISS (IInternet SSecurity SScanner) je jos jedan port skener.  Brzi je od
  SATAN-a i zbog toga bolji za vece mreze. Medutim, SATAN pruza vise
  detalja.

  Abacus-Sentry je komercijalni port skener s www.psionic.com.
  Pogledajte njegovu WWW stranicu za vise informacija:
  <http://www.psionic.com>.


     OOttkkrriivvaannjjee ppoorrtt sskkeenneerraa
        Postoje neki alati koji ce vas uzbuniti tokom testiranja SATAN-
        om, ISS-om ili drugim programima za skeniranje. No, slobodno
        koristenje tcp_wrappera i redovito provjeravanje logova dat ce
        isti rezultat. Cak i pri najslabijoj jacini SATAN ostavlja
        tragove u log datotekama na standardnom Red Hat sustavu.


  88..66..  sseennddmmaaiill,, qqmmaaiill ii MMTTAA--oovvii


  Jedna od najvaznijih usluga koju mozete ponuditi je posluzitelj poste.
  Nazalost, to je i jedna od najranjivijih, zbog broja zadataka koje
  obavlja i privilegija koje obicno treba.

  Ako koristite sendmail, vrlo je vazno odrzavati verziju svjezom.
  sendmail ima dugu, dugu povijest sigurnosnih rupa. Uvijek budite
  sigurni da imate najnoviju verziju.  <http://www.sendmail.org/>

  Ako vam je dosta nadogradivanja sendmaila svaki tjedan, mozete se
  prebaciti na qmail. qmail je ispocetka oblikovan s paznjom na
  sigurnost. Brz je, stabilan i siguran.  <http://www.qmail.org>


  88..77..  DDeenniiaall ooff SSeerrvviiccee ((ppoorriiccaannjjee uusslluuggaa)) nnaappaaddii


  Kod Denial of Service napada napadac pokusava neki resurs zauzeti
  toliko da on nije u stanju odgovarati na dobre zahtjeve, odnosno
  uskratiti dobrim korisnicima pristup vasem stroju.

  Broj takvih napada u zadnjih je nekoliko godina vrlo porastao. Neki od
  najpopularnijih i najnovijih navedeni su dolje. Medutim, novi se
  stalno pojavljuju, pa je ovo samo nekoliko primjera. Za svjezije
  informacije citajte Linux liste o sigurnosti i bugtraq listu i arhive.


     SSYYNN ffllooooddiinngg
        SYN flooding (SYN "poplava") je mrezni DoS napad. Iskoristava
        "kruzenje" u nacinu na koji se stvaraju TCP veze. Noviji Linux
        kerneli (2.0.30 i vise) imaju nekoliko konfigurabilnih opcija za
        sprecavanje SYN flood napada koji ljudima onemogucavaju pristup
        vasem racunalu ili uslugama.  Za pravilnu zastitu u kernelu
        pogledajte dio o sigurnosti kernela.


     PPeennttiiuumm FF0000FF ggrreesskkaa
        Nedavno je otkriveno da niz asembliranih naredbi poslan pravom
        Intel Pentium procesuru resetira racunalo. To vrijedi za svaki
        stroj s Pentium procesorom (ne klonovima, niti Pentiumom Pro ili
        PII), bez obzira na koji operacijski sustav koristi. Linux
        kernel 2.0.32 i bolji sadrze zaobilaznicu za ovu gresku koja
        sprecava rusenje racunala. Kernel 2.0.33 ima bolju verziju
        rjesenja i preporuca se prije 2.0.32. Ako radite na Pentiumu,
        odmah se nadogradite!


     PPiinngg ffllooooddiinngg
        Ping flooding je jednostavan DoS napad grubom silom. Napadac
        vasem racunalu salje "poplavu" ICMP paketa. Ako to rade s
        racunala s boljom propusnoscu mreze od vaseg, vase nece moci
        poslati nista na mrezu. Varijacija ovog napada, zvana ssmmuurrffiinngg
        vasem stroju salje ICMP pakete s povratnom adresom _v_a_s_e_g stroja,
        tako ih je teze otkriti. Vise informacija o smurf napadu mozete
        naci na  <http://www.quadrunner.com/~chuegen/smurf.txt>.

        Ako ikada budete pod ping flood napadom, koristite alat kao sto
        je tcpdump kako bi otkrili odakle paketi dolaze (ili se cini da
        dolaze), a zatim s tim informacijama kontaktirajte svog ISP-a.
        Ping floodovi najlakse se zaustavljaju na razini rutera ili
        koristenjem firewalla.


     PPiinngg oo'' DDeeaatthh
        Ping o' Death napad rezultat je dolazecih IICCMMPP EECCHHOO RREEQQUUEESSTT
        paketa vecih od onog sto moze podnijeti kernel struktura za
        pohranjivanje tih podataka. Zbog toga sto slanje jednog velikog
        (65 510 bajtova) ping paketa mnogim sustavima uzrokuje njihovo
        rusenje ovaj je problem ubrzo rjesen i vise se o njemu ne treba
        brinuti.


     TTeeaarrddrroopp//NNeeww TTeeaarr
        Jedan od najnovijih napada koji iskoristava gresku u kodu za IP
        fragmentaciju na Linuxu i Windowsima. Rjesen je u verziji
        kernela 2.0.33 i ne zahtijeva odabiranje bilo koje opcije pri
        kompajliranju kernela. Cini se da Linux nije ranjiv na newtear
        napad.

  Vecinu koda koji iskoristava rupe i detaljnije informacije kako rade
  mozete naci na  <http://www.rootshell.com> koristenjem pretrazivanja.


  88..88..  SSiigguurrnnoosstt NNFFSS--aa


  NFS (NNetwork FFile SSystem -- mrezni datotecni sustav) je vrlo
  rasprostranjen protokol za dijeljenje datoteka. Omogucava
  posluziteljima na kojima radi nfsd i mountd da "izvoze" cijele
  datotecne sustave drugim strojevima koji imaju podrsku za NFS u svojim
  kernelima (ili drukciju podrsku ako to nisu Linuxi). mountd vodi
  racune o montiranim datotecnim sustavima u /etc/mtab i moze ih
  pokazati preko naredbe showmount.

  Mnogi sustavi koriste NFS za posluzivanje home direktorija
  korisnicima, tako da nije vazno s kojeg se stroja u tom dijelu
  logiraju jer ce uvijek imati svoje datoteke.

  U izvozenju datotecnih sustava moguc je manji stupanj "sigurnosti".
  Mozete natjerati nfsd da mapira vanjskog root korisnika (UID=0) na
  nobody (nitko) korisnika, onemogucavajuci im potpun pristup datotekama
  koje se izvoze. Medutim, posto pojedini korisnici imaju svoj pristup
  (ili barem isti UID) datotekama, udaljeni se nadkorisnik moze logirati
  ili su-ati na njihov racun i imati potpun pristup datotekama. To je
  samo mala smetnja napadacu koji ima pristup montiranju vasih udaljenih
  datotecnih sustava.

  Ako bas morate koristiti NFS, provjerite da li izvozite samo onim
  strojevima kojima je to nuzno. Nikad ne izvozite cijeli svoj root
  direktorij, izvozite samo potrebne direktorije.

  Za vise informacija o NFS-u procitajte NNFFSS HHOOWWTTOO:
  <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO/NFS-HOWTO.html>.
  88..99..  NNIISS ((bbiivvssii YYPP))


  NIS (NNetwork IInformation SServices -- mrezna informativna usluga, bivsi
  YP) je sredstvo distribuiranja informacija skupini racunala.  NIS
  master sadrzi informacijske tabele koje pretvara u NIS map datoteke.
  Te se mape onda nude preko mreze omogucavajuci NIS klijent strojevima
  dobivanje informacija o loginu, lozinki, home direktoriju i ljusci
  (sve informacije iz standardnog /etc/passwd). To korisnicima omogucava
  mijenjanje lozinke jednom, koje zahvaca sve stroje u NIS domeni.

  NIS uopce nije siguran. To nikad nije ni trebao biti. Trebao je biti
  jednostavan i koristan. Svatko tko moze pogoditi ime vase NIS domene
  (bilo gdje na mrezi) moze dobiti primjerak vase passwd datoteke i
  koristiti Crack i John the Ripper na lozinkama vasih korisnika. Moguce
  je i prisluskivanje NIS-a i mnoge vrste prljavih trikova. Ako morate
  koristiti NIS, budite barem svjesni opasnosti.

  Postoji puno sigurnija zamjena za NIS, NIS+. Za vise informacija
  pogledajte NNIISS HHOOWWTTOO:  <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO/NIS-
  HOWTO.html>.


  88..1100..  FFiirreewwaalllloovvii


  Firewallovi su sredstvo ogranicavanja protoka informacija u i iz vase
  lokalne mreze. Obicno je firewall stroj spojen i na Internet i na vas
  LAN, tako da se Internetu iz vaseg LAN-a moze pristupiti samo kroz
  njega. Na taj nacin firewall kontrolira sto prolazi vezom izmedu
  Interneta i vaseg LAN-a.

  Postoji vise vrsta i nacina postavljanja firewalla. Linux strojevi
  prilicno su dobri i jeftini firewallovi. Kod za firewall moze se
  ugraditi ravno u 2.0 i bolje kernele. ipfwadm, alat u korisnickom
  prostoru, omogucava vam mijenjanje u letu tipova mreznog prometa koje
  propustate.  Odredene vrste mreznog prometa mozete i logirati.

  Firewallovi su vrlo korisna i vazna tehnika osiguravanja vase mreze.
  Vazno je da shvatite kako nikad ne smijete misliti da, samo zato sto
  imate firewall, ne trebate sigurne strojeve iza njega. To je smrtna
  greska.  Pogledajte vrlo dobar FFiirreewwaallll HHOOWWTTOO na svojoj najsvjezijoj
  sunsite arhivi za vise informacija o firewallima pod Linuxom.
  <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO/Firewall-HOWTO.html>

  Vise informacija takoder se moze naci u IIPP--MMaassqquueerraaddee mmiinnii--HHOOWWTTOO:
  <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO/mini/IP-Masquerade.html>-

  Vise informacija o ipfwadmu (alatu kojim mozete mijenjati opcije svog
  firewalla) moze se naci na njegovoj WWW stranici:
  <http://www.xos.nl/linux/ipfwadm/>.


  99..  SSiigguurrnnoossnnee pprriipprreemmee ((pprriijjee nneeggoo ssee uukklljjuucciittee uu mmrreezzuu))


  Dakle, provjerili ste svoj sustav, odlucili da je dovoljno siguran i
  spremni ste ga ukljuciti u mrezu. Nekoliko je stvari koje bi sada
  trebali obaviti kako bi bili spremni u slucaju da se upad stvarno
  dogodi, tako da uljeza brzo mozete onemoguciti i oporaviti se te
  nastaviti rad.


  99..11..  NNaapprraavviittee ppoottppuunn bbaacckkuupp ssvvooggaa ssttrroojjaa


  Rasprava o metodama backupa i pohranjivanja izvan je dosega ovog
  dokumenta, ali nekoliko rijeci vezanih uz backup i sigurnost:

  Ako na particiji imate manje od 650 MB podataka, CD-R kopiranje
  podataka je dobra metoda (jer je s njime tesko kasnije petljati, a ako
  se pravilno pohrani moze trajati dugo vremena). Trake i druge medije
  na koje se ponovo moze pisati treba zastiti od pisanja cim je vas
  backup potpun i provjeren za sprecavanje petljanja. Osigurajte da su
  vasi backupi pohranjeni u sigurnom podrucju iskljucenom iz mreza.
  Dobar backup osigurava dobru pocetnu tocku za vracanje sustava u
  normalno stanje.


  99..22..  IIzzbboorr ddoobbrroogg rraassppoorreeddaa bbaacckkuuppaa


  Ciklus od sest traka lako je odrzavati. To se odnosi na cetiri vrpce
  tijekom tjedna, jednu za parne petke i jednu za neparne petke. Svaki
  dan obavljajte inkrementalni backup, a svaki petak potpuni. Ako
  napravite odredene promjene ili sustavu dodate vazne podatke, backup
  ce vam dobro doci.


  99..33..  BBaacckkuuppiirraajjttee ssvvoojjuu RRPPMM iillii DDeebbiiaann bbaazzuu ppooddaattaakkaa ddaattootteekkaa


  U slucaju provale mozete iskoristiti svoju RPM bazu podataka datoteka
  kao sto koristite Tripwire, ali samo ako ste sigurni da nije
  mijenjana.  Kopirajte RPM bazu na disketu i stalno ju drzite izvan
  mreze. Debian distribucija vjerojatno ima nesto slicno.

  Tocnije, datoteke /var/lib/rpm/fileindex.rpm i
  /var/lib/rpm/packages.rpm najvjerojatnije nece stati na jednu disketu.
  Sazete bi trebale stati svaka na svoju.

  Sada, ako je vas sustav kompromitiran, mozete koristiti naredbu:

  root#  rpm -Va


  za provjeru svake datoteke na sustavu. Pogledajte man stranicu RPM-a
  -- postoje neke opcije za manje poruka.

  To znaci da ce se, svaki put kada se sustavu doda novi RPM, RPM baza
  morati ponovo arhivirati. Vi odlucite sto vam je draze -- prednosti
  ili nedostaci.


  99..44..  PPrraacceennjjee llooggoovvaa vvaasseegg ssuussttaavvaa


  Vrlo je vazno da informacije koje dolaze od sysloga nisu
  kompromitirane.  Dati dozvole za citanje i pisanje u /var/log samo
  ogranicenom broju korisnika dobar je pocetak.

  Svakako pratite sto se tamo biljezi, posebno za aauutthh. Visestruki
  neuspjesni logini, na primjer, mogu znaciti pokusaj provale.

  Gdje cete naci log datoteke ovisi o vasoj distribuciji. Na Linux
  sustavu koji slijedi LLiinnuuxx FFiilleessyysstteemm SSttaannddaarrdd, kao sto je Red Hat,
  potrazit cete ih u /var/log i tamo provjeravati messages, mail.log i
  druge.

  Gdje vasa distribucija logira stvari saznat cete u svojoj
  /etc/syslog.conf datoteci. To je datoteka koja govori syslogd-u
  (demonu za logiranje sustava) gdje da logira razne poruke.

  Takoder cete mozda htjeti konfigurirati svoju skriptu ili demon za
  rotiranje logova, tako da logovi traju dulje i da imate vise vremena
  za njihovo pregledavanje. Na novijim distribucijama Red Hata
  pogledajte paket logrotate. Druge distribucije vjerojatno imaju slican
  proces.

  Ako je s vasim logovima netko petljao, pokusajte saznati kada je
  petljanje pocelo i s cim je sve izgleda petljano. Postoje li dugi
  periodi vremena za koje nema podataka? Dobra je ideja provjeriti
  backup traka (ako ih imate) za izvorne log datoteke.

  Uljez obicno mijenja logove kako bi prikrio tragove, ali svejedno ih
  treba provjeravati za cudne stvari. Mozda primjetite kako je uljez
  pokusavao uci ili iskoristiti sigurnosnu rupu kako bi dobio rootov
  racun. Mozda vidite logove prije nego sto ih uljez stigne izmjeniti.

  Trebali biste odvojiti auth od drugih logova, kao sto su pokusaji
  koristenja su za zamjenu korisnika, pokusaje logina i druge
  informacije o korisnicima.

  Ako je to moguce, konfigurirajte syslog da salje kopije svih
  najvaznijih podataka na siguran sustav. To ce sprijeciti uljeza u
  prikrivanju tragova preko brisanja svojih pokusaja logina/su-a/FTP-
  a/itd. Pogledajte man stranicu syslog.conf i opciju @@.

  Na kraju, log datoteke su mnogo nekorisnije kada ih nitko ne cita.
  Oduzmite si malo vremena svako malo i pogledajte svoje logove, te
  probajte shvatiti kako izgleda obican dan. To ce vam pomoci u
  uocavanju neobicnih stvari.


  99..55..  PPrriimmjjeenniittee ssvvee nnoovvee nnaaddooggrraaddnnjjee ssuussttaavvaa


  Vecina korisnika Linuxa instalira s CD-ROM-a. Zbog brzog ritma
  sigurnosnih ispravaka, stalno izlaze novi (ispravljeni) programi.
  Prije nego sto se povezete s mrezom, pametno je provjeriti FTP
  posluzitelj svoje distribucije (na primjer ftp.redhat.com) i nabaviti
  sve novije pakete otkad ste primili CD-ROM distribucije. Cesto takvi
  paketi sadrze vazne sigurnosne ispravke, pa je pametno instalirati ih.


  1100..  SSttoo uucciinniittii ttookkoomm ii nnaakkoonn pprroovvaallee


  Dakle, jeste li slijedili neke od ovih (ili drugih) savjeta i otkrili
  provalu? Najprije trebate ostati stalozeni. Panicni postupci mogu
  uzrokovati vise stete od napadaca.


  1100..11..  NNaarruussaavvaannjjee ssiigguurrnnoossttii uupprraavvoo ssee ooddvviijjaa


  Uocavanje narusavanja sigurnosti koje se upravo odvija moze biti
  napeto.  Vasa reakcija imat ce velike posljedice.

  Ako je narusavanje kojeg gledate fizicko, vjerojatno ste uocili nekoga
  tko je provalio u vas dom, ured ili laboratorij. Trebate obavijestiti
  lokalne vlasti. U laboratoriju ste mozda vidjeli kako netko pokusava
  otvoriti kuciste ili resetirati stroj. Ovisno o vasem autoritetu i
  postupcima, mozete ih zamoliti da prestanu ili pozvati svoje lokalno
  osiguranje.
  Ako ste uocili lokalnog korisnika koji pokusava narusiti vasu
  sigurnost, prvo trebate potvrditi da je on stvarno onaj za kojeg
  mislite da je on.  Provjerite odakle se logirao. Je li to racunalo s
  kojeg se i normalno logiraju? Ne? Onda ga kontaktirajte neelektronskim
  sredstvima. Na primjer, pozovite ih telefonom ili odsetajte do
  njihovog ureda/doma i razgovarajte s njima. Ako kazu da su logirani,
  mozete ih zatraziti da objasne sto su radili ili da to prestanu
  raditi. Ako nisu i nemaju blage veze o cemu govorite, taj dogadaj
  vjerojatno zahtjeva dodatnu istragu. Pazite na takve dogadaje i
  skupite puno informacija prije nego nekoga optuzite.

  Ako ste otkrili mreznom narusavanje, najprije (ako mozete) iskljucite
  mrezu.  Ako su spojeni modemom, iskljucite kabel modema, a ako su
  spojeni Ethernetom, iskljucite kabel Etherneta. To ce ih sprijeciti u
  daljnjem nanosenju stete, a vjerojatno ce to shvatiti kao problem u
  mrezi, a ne razotkrivanje.

  Ako ne mozete iskljuciti mrezu (imate vrlo zaposlen posluzitelj ili
  nemate fizicku kontrolu nad svojim racunalima), slijedeci najbolji
  korak je onemogucavanje veza s uljezovog racunala pomocu tcp_wrappera
  ili ipfwadma.

  Ako ne mozete iskljuciti sve ljude sa stroja na kojem je uljez, morat
  cete se zadovoljiti iskljucivanjem korisnickog racuna. Primjetite da
  to nije jednostavno. Morate paziti na .rhosts datoteke, FTP pristup i
  hrpu straznjih vrata).

  Nakon sto ste ucinili nesto od navedenog (iskljucili mrezu,
  onemogucili pristup sa njegovog racunala i/ili iskljucili njegov
  racun), morate mu ubiti sve procese i odlogirati ih.

  Slijedecih nekoliko minuta morate pazljivo gledati na svoj stroj jer
  ce napadac pokusati uci ponovno. Mozda ce koristiti drugi racun i/ili
  mreznu adresu.


  1100..22..  NNaarruussaavvaannjjee ssiigguurrnnoossttii vveecc ssee ddooggooddiilloo


  Uocili ste narusavanje koje se vec dogodilo ili ste ga uocili i
  iskljucili (jos bolje) napadaca iz sustava. Sto sad?


  1100..22..11..  ZZaattvvaarraannjjee rruuppee


  Ako mozete otkriti nacin na koji je napadac usao u vas sustav,
  pokusajte zatvoriti rupu. Na primjer, mozda vidite nekoliko zapisa o
  FTP-u bas prije nego sto se korisnik logirao. Iskljucite FTP uslugu i
  provjerite da li postoji novija verzija ili neka od listi zna
  rjesenje.

  Provjerite sve svoje log datoteke i pogledajte da li na vasim listama
  i stranicama o sigurnosti ima novih rupa koje mozete ispraviti.
  Calderine sigurnosne ispravke mozete naci na
  <http://www.caldera.com/tech-ref/security/>. Red Hat jos nije odvojio
  sigurnosne ispravke od ispravaka gresaka, no ispravci za njihovu
  distribuciju nalaze se na  <http://www.redhat.com/errata>. Vrlo je
  vjerojatno da ce, ako je jedna tvrtka izdala sigurnosnu ispravku, to
  ubrzo uciniti i ostale.

  Ako ne izbacite napadaca, vjerojatno ce se vratiti. Ne samo na vase
  racunalo, nego negdje na vasu mrezu. Ako je pokrenuo snifer paketa,
  velike su sanse da ima pristup drugim lokalnim strojevima.


  1100..22..22..  PPrrooccjjeennjjiivvaannjjee sstteettee


  Najprije procjenite stetu. Sto je naruseno? Ako imate provjeru
  cjelovitosti kao sto je Tripwire, pokrenite ju i ona ce vam reci. Ako
  ne, morat cete sami pogledati sve svoje najvaznije podatke.

  Posto je Linux sustave sve lakse i lakse instalirati, mozete svoje
  konfiguracijske snimiti na sigurno, obrisati svoj disk/ove i ponovno
  instalirati, a zatim vratiti korisnicke datoteke iz backupa i
  konfiguracijske datoteke. To ce osigurati nov, cist sustav. Ako morate
  spasavati datoteke s kompromitiranog sustava, budite posebno pazljivi
  s programima koje vratite jer to mogu biti trojanski konji koje je
  postavio uljez.


  1100..22..33..  BBaacckkuupp,, bbaacckkuupp,, bbaacckkuupp!!


  Redovit backup dar je s neba za sigurnosne probleme. Ako je vas sustav
  kompromitiran, potrebne podatke mozete vratiti s backupa. Naravno,
  neki podaci su vrijedni i napadacu, i on ce ga ne samo unistiti, vec i
  ukrasti i imati svoje kopije, ali barem cete jos uvijek imati podatke.

  Provjerite nekoliko proslih backupa prije nego vratite datoteku s
  kojom je petljano. Uljez je mozda kompromitirao vase datoteke prije
  puno vremena, a vi ste mogli napraviti mnogo uspjesnih backupa
  kompromitirane datoteke!

  Narvno, mnostvo je sigurnosnih briga s backupima. Potrudite se da su
  na sigurnom mjestu. Budite svjesni tko im ima pristup. (Ako napadac
  moze doci do vasih backupa, ima pristup do svih vasih podataka, a da
  vi toga niste ni svjesni.)


  1100..22..44..  PPrroonnaallaazzeennjjee uulljjeezzaa


  U redu, izbacili ste uljeza i sredili sustav, ali jos niste gotovi.
  Iako ce vjerojatno vecina uljeza ostati neuhvacena, trebate prijaviti
  napad.

  Napad prijavite administratoru sustava s kojeg je napadac napao vas
  sustav.  Mozete ga naci pomocu whois ili internicove baze podataka.
  Mozete mu poslati e-mail sa svim primjenjivim zapisima u logu i
  datumima i vremenima.  Ako ste uocili jos nesto posebno za svog
  uljeza, spomenite i to. Nakon sto ste poslali e-mail, trebali biste ga
  (ako ste toliko zapeli) i nazvati telefonom. Ako taj administrator
  uoci vaseg napadaca, onda on moze kontaktirati administratora sustava
  odakle je dosao i tako dalje.

  Dobri hakeri cesto koriste mnogo posrednih sustava. Neki (ili mnogi)
  od njih mozda ni ne znaju da su napadnuti. Pokusati doci do krekerovog
  pocetnog sustava moze biti tesko. Ljubaznim ponasanjem prema
  administratorima od njih mozete dobiti puno pomoci.

  Takoder biste trebali obavijestiti sigurnosne organizacije kojih ste
  dio (CERT ili slicno).


  1111..  IIzzvvoorrii iinnffoorrmmaacciijjaa oo ssiigguurrnnoossttii


  Tamo vani ima _p_u_n_o dobrih stranica o sigurnosti UNIX-a opcenito i
  specificno Linuxa. Vrlo je vazno da se pretplatite na jednu (ili vise)
  sigurnosnih mailing listi i pratite sigurnosne ispravke. Vecina takvih
  listi ima vrlo malo prometa i vrlo su informativne.


  1111..11..  FFTTPP ppoosslluuzziitteelljjii


  CERT je CComputer EEmergency RResponse TTeam (skupina za hitnu racunalnu
  pomoc). Cesto salju uzbune o trenutnim napadima uz ispravke.
  <ftp://ftp.cert.org/>

  Replay ima arhive mnogih programa za sigurnost. Posto su izvan SAD-a,
  ne moraju postovati americka kriptografska ogranicenja.
  <ftp://ftp.replay.com/>

  Matt Blaze je autor CFS-a i sjajan promicatelj sigurnosti.
  <ftp://ftp.research.att.com/pub/mab/>

  tue.nl je odlican sigurnosni FTP server u Nizozemskoj.
  <ftp://ftp.win.tue.nl/pub/security/>


  1111..22..  WWWWWW ssttrraanniiccee


  TThhee HHaacckkeerr FFAAQQ je FAQ o hakerima:
  <http://www.solon.com/~seebs/faqs/hacker.html>

  COAST arhiva ima velik broj Unix sigurnosnih programa i informacija:
  <http://www.cs.purdue.edu/coast/>

  Rootshell.com su odlicne stranice za trazenje rupa koje trenutno
  krekeri koriste:  <http://www.rootshell.com/>

  BUGTRAQ objavljuje savjete o sigurnosnim problemima:
  <http://www.netspace.org/lsv-archive/bugtraq.html>

  CERT, CComputer EEmergency RResponse TTeam (skupina za hitnu racunalnu
  pomoc), objavljuje savjete o cestim napadima na Unix platforme:
  <http://www.cert.org/>

  Dan Farmer je autor SATAN-a i mnogih drugih sigurnosnih alata, a
  njegove stranice imaju neke zanimljive ankete o sigurnosti kao i
  sigurnosne alate: <http://www.trouble.org>

  The Linux security WWW dobre su stranice za informacije o sigurnosti
  Linuxa:  <http://www.aoy.com/Linux/Security/>

  Reptile na svojim stranicama ima dosta dobrih informacija o Linux
  sigurnosti: <http://207.237.120.45/linux/>

  Infilsec ima engine za ranjivosti koji vam kaze na sto je ranjiva vasa
  platforma:  <http://www.infilsec.com/vulnerabilities/>

  CIAC redovito objavljuje sigurnosne biltene o cestim rupama:
  <http://ciac.llnl.gov/cgi-bin/index/bulletins>

  Dobra pocetna tocka za Linux Pluggable Authentication Modules
  (ukljucivi moduli za autentifikaciju) moze se naci na
  <http://www.kernel.org/pub/linux/libs/pam/>.


  1111..33..  MMaaiilliinngg lliissttee


  BUGTRAQ: za pretplatu na BUGTRAQ posaljite poruku na
  listserv@netspace.org s retkom subscribe bugtraq u tijelu poruke. (Za
  arhive pogledajte gore navedeno.)

  CIAC: posaljite poruku na majordomo@tholia.llnl.gov. U _t_i_j_e_l_u (ne
  Subject:-u) poruke stavite (jedno ili drugo ili oboje) subscribe ciac-
  bulletin.


  1111..44..  KKnnjjiiggee ---- ttiisskkaannii mmaatteerriijjaallii zzaa cciittaannjjee


  Postoji vise dobrih knjiga o sigurnosti. Ovaj dio navest ce ih
  nekoliko. Uz knjige specificno o sigurnosti, sigurnost je pokrivena i
  u dosta drugih knjiga o administriranju sustava.

  D. Brent Chapman i Elizabeth D. Zwicky: BBuuiillddiinngg IInntteerrnneett FFiirreewwaallllss
  1. izdanje, rujan 1995.
  ISBN: 1-56592-124-0

  Simson Garfinkel i Gene Spafford: PPrraaccttiiccaall UUNNIIXX && IInntteerrnneett SSeeccuurriittyy
  2. izdanje, travanj 1996.
  ISBN: 1-56592-148-8

  Deborah Russell i G.T. Gangemi, Sr.: CCoommppuutteerr SSeeccuurriittyy BBaassiiccss
  1. izdanje, srpanj 1991.
  ISBN: 0-937175-71-4

  Olaf Kirch: LLiinnuuxx NNeettwwoorrkk AAddmmiinniissttrraattoorr''ss GGuuiiddee
  1. izdanje, sijecanj 1995.
  ISBN: 1-56592-087-2

  Simson Garfinkel: PPGGPP:: PPrreettttyy GGoooodd PPrriivvaaccyy
  1. izdanje, prosinac 1994.
  ISBN: 1-56592-098-8

  David Icove, Karl Seger i William VonStorch (savjetodavni urednik
  Eugene H. Spafford): CCoommppuutteerr CCrriimmee AA CCrriimmeeffiigghhtteerr''ss HHaannddbbooookk
  1. izdanje, kolovoz 1995.
  ISBN: 1-56592-086-4


  1122..  RRjjeeccnniikk


     HHoosstt
        Racunalni sustav povezan na mrezu. (racunalo, sustav)


     FFiirreewwaallll
        Komponenta ili skup komponenti koje ogranicavaju pristup izmedu
        zasticene mreze i Interneta ili izmedu drugih skupina mreza.


     BBaassttiioonn hhoosstt
        Racunalni sustav koji mora biti vrlo osiguran jer je ranjiv na
        napade, obicno zato sto je izlozen Internetu i glavna tocka
        kontakta korisnika internih mreza. Ime je dobio po vrlo
        utvrdenim gradevinama na vanjskim zidovima srednjevjekovnih
        dvoraca. Bastioni nadgledaju kriticna podrucja obrane, obicno uz
        jake zidove, prostor za dodatne trupe i ponekad korisne lonce
        pune kipuceg ulja za obeshrabrivanje napadaca.


     DDuuaall--hhoommeedd hhoosstt
        Opce namjenski racunalni sustav koji ima barem dva mrezna
        sucelja.
     PPaacckkeett
        Osnovna jedinica komunikacije na Internetu. (paket)


     PPaacckkeett ffiilltteerriinngg
        Radnja koju obavlja uredaj kako bi selektivno kontrolirao tok
        podataka u i iz mreze. Filtri paketa odobravaju ili blokiraju
        pakete, obicno tokom njihovog usmjeravanja iz jedne u drugu
        mrezu (najcesce iz Interneta u internu mrezu i obratno). Da bi
        postigli filtriranje paketa, postavljate skup pravila koji
        odreduje vrste paketa (koji su sa ili za odredenu IP adresu ili
        port) koje se proslijeduju i koje vrste se blokiraju.
        (filtriranje paketa)


     PPeerriimmeetteerr nneettwwoorrkk
        Mreza dodana izmedu zasticene mreze i vanjske mreze, kako bi
        pruzila dodatni sloj sigurnosti. Cesto se naziva DMZ.


     PPrrooxxyy sseerrvveerr
        Program koji se bavi s vanjskim posluziteljima umjesto internih
        klijenata.  Klijenti proxya razgovaraju s proxy posluziteljima,
        koji odobrene zahtjeve klijenata prenose stvarnim
        posluziteljima, a odgovore natrag klijentima.


     DDeenniiaall ooff SSeerrvviiccee
        Napad kod kojeg napadac zauzima resurse na vasem racunalu za
        stvari koje ono ne bi smjelo raditi tako sprecavajuci normalno
        koristenje vasih mreznih resursa za potrebne stvari.


     BBuuffffeerr oovveerrffllooww
        Uobicajeni stil kodiranja nikad ne alocira "dovoljno velike"
        buffere i ne provjerava da li je presao njihovu velicinu. Kada
        se takvi bufferi prepune, izvrsni program (demon ili set-uid
        program) moze se natjerati na neke cudne stvari. Obicno to radi
        prepunjavanjem povratne adrese funkcije na stacku da pokazuje na
        drugu lokaciju.


     IIPP ssppooooffiinngg
        IP spoofing je slozen tehnicki napad koji se sastoji od nekoliko
        dijelova.  To je sigurnosna rupa koja radi tjeranjem racunala da
        vjeruju da ste vi netko tko zapravo niste. Opsiran clanak o tome
        objavili su daemon9, route i infinity u Phrack Magazine, 48.
        broj, 7. godina.


     AAuutteennttiiccaattiioonn
        Mogucnost saznavanja da su primljeni podaci jednaki podacima
        koji su poslani i da je navedeni posiljatelj stvarni
        posiljatelj. (autentifikacija)


     NNoonn--rreeppuuddiiaattiioonn
        Mogucnost primatelja da dokaze kako je posiljatelj nekih
        podataka stvarno poslao te podatke, iako posiljatelj poslije
        moze poricati da je ikad poslao te podatke. (nezamjenjivost)


  1133..  CCeessttoo ppoossttaavvlljjaannaa ppiittaannjjaa


  1. Je li sigurnije kompajlirati drajver izravno u kernel umjesto kao
     modul?  Odgovor: Neki misle da je bolje iskljuciti mogucnost
     ucitavanja podrske za uredaje preko modula jer uljez tako moze
     ucitati trojanski modul ili sam ucitati modul koji bi utjecao na
     sigurnost sustava.  Medutim, da bi ucitali modul, morate biti root.
     U datoteke modula moze pisati takoder samo root. To znaci da je
     uljezu potreban pristup rootu da bi ubacio modul. Ako uljez dobije
     pristup rootu, ima puno ozbiljnijih stvari o kojima treba brinuti
     nego da li ce ucitati modul.  Moduli sluze za dinamicko ucitavanje
     podrske za odredene uredaje koji se mozda rjede koriste. Na
     strojevima koji su posluzitelji ili firewallovi na primjer, to je
     vrlo nevjerojatno. Iz tih razloga, za posluzitelje kompajliranje
     izravno u kernel ima vise smisla. Takoder, moduli su sporiji od
     izravne podrske u kernelu.

  2. Logiranje kao root s udaljenog stroja uvijek je neuspjesno.
     Odgovor: Procitajte dio o sigurnosti roota. To je ucinjeno namjerno
     kako bi se udaljeni korisnici sprijecili u pokusajima spajanja
     telnetom na vase racunalo kao root, sto je ozbiljna sigurnosna
     rupa. Ne zaboravite, moguci uljezi vrijeme imaju na svojoj strani i
     mogu automatski traziti vasu lozinku.

  3. Kako da ukljucim shadow lozinke na svom Red Hatu 4.2 ili 5.0?
     Odgovor: Shadow lozinke su mehanizam spremanja vasih lozinki u
     datoteku koja nije uobicajena /etc/passwd. To ima nekoliko
     prednosti. Prva je sto je shadow datoteka, /etc/shadow, citljiva
     samo za roota, za razliku od /etc/passwd, koja mora ostati citljiva
     za sve. Druga je prednost sto vi kao administrator mozete ukljuciti
     ili iskljuciti racune bez da svi znaju stanje racuna drugih
     korisnika.  Onda se datoteka /etc/passwd koristi za pohranjivanje
     imena korisnika i grupa, koje koriste programi kao sto je /bin/ls
     za pretvaranje UID-a u odgovarajuce ime korisnika u sadrzaju
     direktorija.  Datoteka /etc/shadow sadrzi samo korisnicko ime i
     njegovu lozinku, te mozda informacije o racunu, kao sto je datum
     njegova istjecanja, itd.  Ukljuciti shadow lozinke mozete naredbom
     pwconv kao root. Trebala bi se pojaviti datoteka /etc/shadow koju
     bi trebale koristiti i aplikacije. Posto koristite RH 4.2 ili
     bolji, PAM moduli ce se automatski prilagoditi promjeni koristenja
     normalne /etc/passwd u shadow lozinke, bez ikakvih drugih promjena.
     Posto vas zanima osiguravanje vasih lozinki, mozda ce vas takoder
     zanimati generiranje dobrih lozinki na pocetku. Za to mozete
     koristiti pam_cracklib modul, dio PAM-a. Vasu lozinku provjerava
     protiv Crack librarya kako bi vam otkrio da li ju je prelako
     pogoditi iz programa za razbijanje lozinki.

  4. Kako da ukljucim Apache SSL prosirenja?  Odgovor:

     a. Nabavite SSLeay 0.8.0 ili noviji s
        <ftp://ftp.psy.uq.oz.au/pub/Crypto/SSL/>.

     b. Kompajlirajte, testirajte i instalirajte ga!

     c. Nabavite izvorni kod Apache 1.2.5.

     d. Nabavite Apache SSLeay prosirenja s
        <ftp://ftp.ox.ac.uk/pub/crypto/SSL/apache_1.2.5+ssl_1.13.tar.gz>.

     e. Otpakirajte ga u direktoriju s izvornim kodom apache 1.2.5 i
        zakrpite Apache prema README-u.

     f. Konfigurirajte ga i kompajlirajte.
     Mozete pogledati i  <http://www.replay.com>, gdje se nalaze mnogi
     vec kompajlirani paketi, i to izvan SAD-a.

  5. Kako da radim s korisnickim racunima, ali zadrzim sigurnost?
     Odgovor: distribucija Red Hat, posebno 5.0, sadrzi velik broj alata
     za mijenjanje svojstava korisnickih racuna.

  ·  Programi pwconv i unpwconv mogu se koristiti za pretvaranje u i iz
     shadow lozinki.

  ·  Programi pwck i grpck mogu se koristiti za provjeravanje pravilne
     organizacije passwd i group datoteka.

  ·  Programi useradd, usermod i userdel mogu se koristiti za dodavanje,
     brisanje i mijenjanje korisnickih racuna. Programi groupadd,
     groupmod i groupdel cine isto za grupe.  Svi ovi programi svjesni
     su shadowa -- dakle, ako ukljucite shadow lozinke, koristit ce
     /etc/shadow za informacije o lozinkama, ako ne, nece.  Za daljnje
     informacije pogledajte odgovarajuce man stranice.

  6. Kako mogu odredene HTML dokumente zastititi lozinkom koristeci
     Apache?  Odgovor: Kladim se da niste znali za
     <http://www.apacheweek.com/>, ne?  Informacije o autentifikaciji
     korisnika mozete naci na
     <http://www.apacheweek.com/features/userauth>, kao i druge naputke
     za sigurnost WWW-a na
     <http://www.apache.org/docs/misc/security_tips.html>.


  1144..  ZZaakklljjuuccaakk


  Ako se pretplatite na mailing liste za sigurnosne uzbune i pratite
  trenutne verzije, mozete jako popraviti sigurnost svoga stroja. Ako
  pazite na svoje log datoteke i redovito pokrecete nesto poput
  Tripwirea, mozete i vise.

  Na kucnom racunalu nije tesko odrzavati razumnu razinu sigurnosti. Na
  poslovnim strojevima potrebno je vise napora, ali Linux moze biti
  itekako sigurna platforma. Zahvaljujuci prirodi njegovog razvoja,
  sigurnosni ispravci izlaze puno brze nego za komercijalne operacijske
  sustave, sto Linux cini idealnim kada je sigurnost u pitanju.


  1155..  ZZaahhvvaallee


  Ove informacije skupljene su iz mnogih izvora. Hvala slijedecim
  ljudima koji su izravno ili neizravno pridonijeli:

  ·  Rob Riggs, rob@DevilsThumb.com

  ·  S. Coffin, scoffin@netcom.com

  ·  Viktor Przebinda, viktor@CRYSTAL.MATH.ou.edu

  ·  Roelof Osinga, roelof@eboa.com

  ·  Kyle Hasselbacher, kyle@carefree.quux.soltec.net

  ·  David S. Jackson, dsj@dsj.net

  ·  Todd G. Ruskell, ruskell@boulder.nist.gov

  ·  Rogier Wolff, R.E.Wolff@BitWizard.nl


  1166..  HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd


  Najnovija verzija ovog prijevoda moze se naci na
  <http://dokumentacija.linux.hr/Sigurnost-KAKO.html>.  Odrzava ga Matej
  Vela, mvela@public.srce.hr.  Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi
  dobrodosli.