  S DOS/Windowsa na Linux KAKO
  Guido Gonzato, OBRII_MEguido@ibogeo.df.unibo.it (Obriite
  ``OBRII_ME''.)
  verzija 1.3.2, 22. veljae 1999.

  Ovo je KAKO za sve (uskoro bive?) korisnike DOS-a i Windowsa koji su
  odluili prijei na Linux, besplatni klon Unixa. Pokuava pomoi
  itatelju u primjeni njegovog znanja DOS-a i Windowsa u Linux okruju,
  te razmjeni datoteka i resursa meu tim OS-evima.

  ______________________________________________________________________

  Sadraj


  1. Uvod

     1.1 Je li Linux za vas?
     1.2 Da. Hou jo.
        1.2.1 Uvodni koncepti
        1.2.2 Upute
     1.3 Konvencije

  2. Za nestrpljive

  3. Upoznajte bash

  4. Datoteke i programi

     4.1 Datoteke: osnovne stvari
     4.2 Simbolike veze

  5. Dozvole i vlasnitvo

     5.1 Datoteke: prevoenje naredbi
        5.1.1 Primjeri
     5.2 Pokretanje programa: viezadanost i sesije
     5.3 Pokretanje programa na udaljenim raunalima

  6. Koritenje direktorija

     6.1 Direktoriji: osnovne stvari
     6.2 Dozvole direktorija
     6.3 Direktoriji: prevoenje naredbi
        6.3.1 Primjeri

  7. Diskete, tvrdi diskovi i slino

     7.1 Rad s ureajima na DOS nain
     7.2 Rad s ureajima na Unix nain
     7.3 Backup

  8. A to je s Windowsima?

  9. Prilagoavanje sustava

     9.1 Inicijalizacijske datoteke sustava
     9.2 Inicijalizacijske datoteke programa

  10. Mree: koncepti

  11. Malo programiranja

     11.1 Skripte u ljusci: .BAT datoteke na steroidima
     11.2 C za vas

  12. Ostalih 1%

     12.1 Koritenje tara i gzipa
     12.2 Instaliranje aplikacija
     12.3 Trikovi bez kojih se ne moe
     12.4 Gdje nai aplikacije
     12.5 Nekoliko stvari koje niste mogli
     12.6 Prakticiranje UNIX-a pod DOS/Windowsima
     12.7 Uobiajene ekstenzije i povezani programi
     12.8 Pretvaranje datoteka
     12.9 Besplatni uredski paketi

  13. Kraj, za sada

     13.1 Autorska prava
     13.2 Autor

  14. Hrvatski prijevod

  ______________________________________________________________________



  11..  UUvvoodd


  11..11..  JJee llii LLiinnuuxx zzaa vvaass??

  elite prijei iz DOS svijeta (ta definicija ukljuuje Windowse) na
  Linux?  Dobra ideja: Linux je tehniki superioran DOS-u, Windowsima
  9x, ak i Windowsima NT. Ali pazite: moda vama nee biti koristan.
  Ovo su glavne razlike izmeu DOS/Windowsa i Linuxa:


    Na Windowsima radi Microsoft Office i puno igara; smatra se da ga
     je lako instalirati i konfigurirati; poznat je po nestabilnosti;
     jadnih performansi; ruenja su esta.

    Na Linuxu radi StarOffice, hrpa tehnikog softvera i manje igara;
     moe biti teko instalirati ga i konfigurirati; stabilan je kao
     stijena; besprijekornih performansi; ruenja su izuzetno rijetka.

  Na vama je da odluite to vam treba. Nadalje, Linux vam daje mo, ali
  treba vremena dok nauite kako je iskoristiti. Dakle, ako trebate
  veinom komercijalni softver, ili vam se ne svia uenje novih naredbi
  i koncepata, bolje traite drugdje. Budite svjesni da mnogi poetnici
  odustaju zbog poetnih tekoa.

  Radi se na pojednostavljivanju Linuxa, ali nnee ooeekkuujjttee ddjjeelloottvvoorrnnoosstt
  bbeezz iittaannjjaa ppuunnoo ddookkuummeennttaacciijjee ii bbaarreemm nneekkoolliikkoo mmjjeesseeccii kkoorriitteennjjaa.
  Linux rezultate ne daje odmah. Unato ovim upozorenjima, 100% sam
  siguran da, ako ste prava vrsta korisnika, Linux e postati vaa
  Nirvana. Inae, Linux i DOS/Windows sretno mogu ivjeti zajedno na
  istom raunalu.

  to vam je potrebno za ovaj KAKO: pretpostavit u da:


    znate osnovne naredbe i ideje DOS-a;

    Linux je, moda s X Window Systemom (ili krae X11), pravilno
     instaliran na vaem PC-u;

    vaa ljuska (pandan COMMAND.COM-u) je bash.


  Osim ako je drukije reeno, sve informacije u ovom dokumentu odnose
  se na loi stari DOS. O Windowsima ima neto tu i tamo jer su oni i
  Linux potpuno razliiti, za razliku od DOS-a, jadne imitacije Unixa.

  Takoer, shvatite da ovo nije ni potpun uvod ni vodi u
  konfiguriranju!

  Najnovija verzija ovog dokumenta je dostupna u nekoliko formata na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto>.


  11..22..  DDaa.. HHoouu jjoo..

  Linux i programi koji vam trebaju instalirani su na vaem PC-u.
  Napravili ste si account -- korisniki raun (ako niste, ooddmmaahh
  pokrenite adduser vaeime) i Linux radi. Upravo ste napisali svoje ime
  i ifru, i gledate na zaslon mislei ``A to sad?''.

  Ne oajavajte. Gotovo ste spremni raditi iste stvari koje ste radili s
  DOS/Windowsima, te mnoge druge. Dok ste radili pod njima, obavljali
  ste neke od ovih poslova:


    pokretanje programa i stvaranje, kopiranje, pregledavanje,
     brisanje, ispisivanje, preimenovanje datoteka;

    CD, MD, RD, i DIR u direktorijima;

    formatiranje disketa i kopiranje datoteka s/na njih;

    prilagoavanje sustava;

    surfanje Internetom;

    pisanje .BAT datoteka i programa u vaem omiljenom jeziku;

    preostalih 1%.

  Ovi se zadaci pod Linuxom mogu izvesti slino kao pod DOS-om. Pod DOS-
  om, obini korisnik od svih 100 koristi samo neke naredbe: isto
  donekle vrijedi za Linux.


  11..22..11..  UUvvooddnnii kkoonncceeppttii

  Najbolji nain za uenje je skakanje ravno u vodu. Svakako
  eksperimentirajte i igrajte se s Linuxom: osim ako se logirate kao
  ``root'', nema mu se to dogoditi. Nekoliko napomena:


    Najprije, kako ugasiti Linux. Ako ste u tekstualnom modu,
     pritisnite <CTRL>-<ALT>-<DEL>, priekajte da se sustav digne i
     ugasite PC. Ako radite pod X-om, prvo pritisnite
     <CTRL>-<ALT>-<BACKSPACE>, a zatim <CTRL>-<ALT>-<DEL>. NNiikkaadd nemojte
     izravno gasiti ili resetirati PC: tako moete otetiti datoteni
     sustav.

    Za razliku od DOS-a ili Windowsa, u Linux su ugraeni sigurnosni
     mehanizmi.  Datoteke i direktoriji imaju dozvole; zato obini
     korisnik nekima ne moe pristupiti (pogledajte poglavlje ``Dozvole
     i vlasnitvo''). DOS i Windows vam doputaju da izbriete cijeli
     disk.

    Posebni korisnik rroooott, administrator sustava, ima potpunu vlast nad
     ivotom i smru raunala. Ako radite na svom PC-u, moete biti i
     root. No to je ooppaassnnoo: svaka greka moe ozbiljno otetiti ili
     unititi sustav kao i u DOS/Windowsima. Ne budite root kad to nije
     potrebno.

    Linux je toliko sloen jer je vrlo prilagodljiv: gotovo svaka
     mogunost i program mogu se prilagoditi preko jedne ili vie
     konfiguracijskih datoteka.  Sloenost je cijena koju plaate za
     mo.

    Redirekcija i piping, sporedne mogunosti u DOS-u, vrlo su vane i
     puno monije pod Linuxom. Jednostavne naredbe mogu se povezati za
     sloene poslove. Toplo preporuam da ih nauite koristiti.


  11..22..22..  UUppuuttee

  Pod Linuxom upute moete dobiti na mnogo naina. Najvaniji su:


    iittaannjjee ddookkuummeennttaacciijjee -- mislim ozbiljno. Iako KAKO koji itate
     moe posluiti kao uvod u Linux, ima nekoliko knjiga koje biste
     stvarno trebali proitati: _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d
     Matta Welsha,  <http://sunsite.unc.edu/mdw/LDP/gs/gs.html>, _L_i_n_u_x
     _U_s_e_r _G_u_i_d_e Larrya Greenfielda,
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/users-
     guide>, i _L_i_n_u_x _F_A_Q,  <http://dokumentacija.linux.hr/Linux-
     FAQ.html>.  Na vama je da proitate barem jednu.

    Dokumentacija instaliranih paketa esto je u poddirektorijima
     /usr/doc.

    Za upute o ``internim naredbama'' ljuske napiite help, ili, jo
     bolje, man bash ili info bash.

    Za upute o nekoj naredbi napiite man naredba to e prikazati man
     (mmaannual -- prirunik) stranicu za naredba. info naredba prikazuje,
     ako postoji, info stranicu za naredba. info je hipertekstualni
     sustav dokumentacije, ne ba intuitivan. Na kraju, probajte apropos
     naredba ili whatis naredba. Kod svih njih rad moete prekinuti
     pomou <q>.

    Konano, na Internetu: pravo mjesto za dobivanje pomoi je Usenet,
     na primjer comp.os.linux.setup.  Molim vas, nemojte od mene traiti
     pomo, jer sam prilino preoptereen.


  11..33..  KKoonnvveenncciijjee

  U ovom dokumentu, primjeri esto slijede ovaj format: <...> je nuan
  argument, a [...] opcionalan.

  Na primjer:

  $ tar -tf <datoteka.tar> [> redir_datoteka ]



  datoteka.tar se mora navesti, ali redirekcija u redir_datoteka nije
  obavezna.

  RMP (_R_e_a_d _M_a_n _P_a_g_e_s) vas upuuje na daljnje itanje man stranica. Ne
  mogu naglasiti koliko je vano itanje dokumentacije. ``DOSWin''
  oznaava ``DOS/Windows''.

  Kada je prompt u primjeru naredbe #, naredbu moe izvriti samo root.


  22..  ZZaa nneessttrrpplljjiivvee

  Hoete se istai? Pogledajte malo ovo:

  DOS                       Linux
  ------------------------  -------------------------
  ATTRIB (+-)atr datoteka   chmod <mod> datoteka potpuno drukije
  BACKUP                    tar -Mcvf ureaj dir/      isto
  CD dir\                   cd dir/               skoro ista sintaksa
  COPY datoteka1 datoteka2  cp datoteka1 datoteka2     isto
  DEL datoteka              rm datoteka                paljivo: nema undelete
  DELTREE dir               rm -R dir                  isto
  DIR                       ls                         ne ba jednaka sintaksa
  DIR datoteka /S           find . -name datoteka      potpuno drukije
  EDIT datoteka             vi datoteka                mislim da vam se nee
                                                       svidjeti
                            jstar datoteka             slino DOS-ovom EDIT-u
  EDLIN datoteka            ed datoteka                zaboravite na to
  FORMAT                    fdformat, mount, umount    prilino razliita
                                                       sintaksa
  HELP naredba              man naredba, info naredba  filozofija je ista
  MD dir\                   mkdir dir/                 skoro ista sintaksa
  MORE < datoteka           less datoteka              puno bolje
  MOVE datoteka1 datoteka2  mv datoteka1 datoteka2     isto
  NUL                       /dev/null                  isto
  PRINT datoteka            lpr datoteka               isto
  PRN                       /dev/lp0, /dev/lp1         isto
  RD dir                    rmdir dir/                 skoro ista sintaksa
  REN datoteka1 datoteka2   mv datoteka1 datoteka2     ne radi za vie datoteka
  RESTORE                   tar -Mxpvf ureaj          drukija sintaksa
  TYPE datoteka             less datoteka              puno bolje
  WIN                       startx                     totalno drukije!



  Za neto vie od popisa naredbi proitajte sljedea poglavlja.


  33..  UUppoozznnaajjttee bbaasshh

  Dobre vijesti: uz Linux puno manje tipkate na promptu, jer bash ljuska
  tipka za vas kad god je mogue, i nudi zgodne mogunosti editiranja
  linije.  Za poetak, tipka strelice gore vraa prole naredbe; ali tu
  je jo.  Pritisak na <TAB> dopunjava imena datoteka i direktorija, pa
  je tipkanje

  $ ls /uTABloTABbTAB


  isto kao tipkanje

  $ ls /usr/local/bin



  Da je bilo dvosmislenosti, kao u

  $ ls /uTABloTABiTAB


  bash bi stao jer ne zna mislite li na /usr/local/info ili
  /usr/local/include. Dodajte jo znakova i opet pritisnite <TAB>.

  Druge korisne tipke su <ESC-BACKSPACE>, to brie rije na lijevo, i
  <ESC-D>, to brie rije na desno; <ESC-F> mie kursor jednu rije
  desno, <ESC-B> lijevo; <CTRL-A> mie na poetak reda, <CTRL-E> na
  kraj. Tipka <ALT> radi isto to i <ESC>.

  Dosta za sada. Kada se jednom naviknete na te kombinacije, DOS prompt
  e vam biti vrlo neudoban...


  44..  DDaattootteekkee ii pprrooggrraammii


  44..11..  DDaattootteekkee:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii

  Struktura direktorija i datoteka u Linuxu vrlo je slina onoj u
  DOSWinu.  Datoteke imaju imena po posebnim pravilima, nalaze se u
  direktorijima, neke su izvrne, a veina takvih ima programske
  prekidae (_s_w_i_t_c_h). Isto tako, moete koristiti metaznakove,
  redirekciju i piping. Samo je nekoliko manjih razlika:


    Pod DOS-om, imena imaju tzv. 8.3 oblik; na primjer NIJEDOVO.TXT.
     Linux moe i bolje. Ako je Linux instaliran na datotenom sustavu
     kao to je ext2 ili umsdos, moete koristiti dua imena (do 255
     znakova), s vie od jedne toke: Ovo_je.VRLO_dugo.ime_datoteke.
     Primjetite da sam koristio i velika i mala slova: ustvari...

    Velika i mala slova u imenima datoteka i naredbi razliita su.
     Prema tome, IME_DATOTEKE.tar.gz i ime_datoteke.tar.gz su dvije
     razliite datoteke. ls je naredba, LS je greka.

    Korisnici Windowsa, pazite se kod koritenja dugih imena pod
     Linuxom. Ako u imenu ima razmaka (nije preporuljivo, ali je
     mogue), morate ga okruiti navodnicima. Na primjer:

     $ # ova naredba stvorit e direktorij "Moje stare datoteke"
     $ mkdir "Moje stare datoteke"
     $ ls
     Moje stare datoteke    bin    tmp


     Neke znakove ne bi trebalo koristiti: meu njima su ! * $ & #.

    Nema odreenih ekstenzija kao to je .COM i .EXE za programe, ili
     .BAT za batch datoteke. Kada zadate naredbu ls -F, izvrne datoteke
     oznaava zvjezdica (*) na kraju imena. Na primjer:

     $ ls -F
     Ja_sam_direktorij/    cindy.jpg    cjpg*    pismo_Jurici    moja_1._skripta*
     staro~


     Datoteke cjpg* i moja_1._skripta su izvrne, odnosno programi.  Pod
     DOS-om, backup datoteke zavravaju na .BAK, a pod Linuxom s tildom,
     ~. Zatim, datoteka ije ime poinje tokom je skrivena. Na primjer,
     datoteku .Ja.sam.skrivena.datoteka naredba ls nee pokazati.

    U DOS-u programski prekidai izgledaju kao /prekida, a u Linuxu
     -prekida ili --prekida. Na primjer: DIR /S postaje ls -R. Mnogi
     DOS programi, kao to je PKZIP ili ARJ, koriste Unix-olike
     prekidae.

  Sad moete preskoiti do dijela ``Datoteke: prevoenje naredbi'', ali,
  da sam na vaem mjestu, ja bih nastavio.





  44..22..  SSiimmbboolliikkee vveezzee

  Pod Unixom postoji vrsta datoteke kakve nema pod DOS-om: simbolika
  veza. To je neto poput pokazivaa na datoteku ili direktorij, a moe
  se koristiti umjesto datoteke ili direktorija na koji pokazuje; slina
  je preicama (_s_h_o_r_t_c_u_t_s) iz Windowsa. Primjeri simbolikih veza su
  /usr/X11, koja pokazuje na /usr/X11R6; /dev/modem koji pokazuje na
  /dev/ttyS0 ili /dev/ttyS1.

  Simboliku vezu ete napraviti ovako:

  $ ln -s <datoteka_ili_direktorij> <ime_veze>



  Na primjer:

  $ ln -s /usr/doc/g77/DOC g77upute.txt



  Sada moete pozivati g77upute.txt umjesto /usr/doc/g77/DOC. Veze ovako
  izgledaju u ispisu direktorija:

  $ ls -F
  g77upute.txt@
  $ ls -l
  (nekoliko stvari...)          g77upute.txt -> /usr/doc/g77/DOC




  55..  DDoozzvvoollee ii vvllaassnniittvvoo

  DOS datoteke i direktoriji imaju ove atribute: A (arhiviran), H
  (skriven), R (samo za itanje) i S (sustav). Samo H i R imaju smisla
  pod Linuxom: skrivene datoteke poinju tokom, a za R atribut itajte
  dalje.

  Pod Unixom datoteka ima ddoozzvvoollee i vvllaassnniikkaa, koji pripada ggrruuppii.
  Pogledajte ovo:

  $ ls -l /bin/ls
  -rwxr-xr-x  1  root  bin  27281 Aug 15 1995 /bin/ls*



  Prvo polje sadri dozvole za datoteku /bin/ls, koja pripada rootu,
  grupi bin. Bez obzira na to, zapamtite to -rwxr-xr-x znai, s lijeva
  na desno:

  - je tip datoteke (-: obina, d: direktorij, l: veza, itd.); rwx su
  dozvole za vlasnika datoteke (itanje, pisanje, izvravanje); r-x su
  dozvole za grupu vlasnika datoteke (itanje, izvravanje) (neu
  objanjavati grupe, preivjet ete bez toga dok ste poetnik ;-); r-x
  su dozvole za sve ostale korisnike (itanje, izvravanje).

  I direktorij /bin ima dozvole: pogledajte dio ``Dozvole direktorija''
  za detalje. Zato ne moete obrisati datoteku /bin/ls osim ako ste
  root: za to nemate dozvole. Naredba za mijenjanje dozvola datoteka je:


  $ chmod <tkoXdozvola> <datoteka>



  gdje je tko u (korisnik, tj. vlasnik), g (grupa), o (ostali); X je +
  ili -; dozvola je r (itanje), w (pisanje), x (izvravanje). Evo
  estih primjera koritenja chmoda:

  $ chmod +x datoteka


  To postavlja dozvolu za izvravanje datoteke.


  $ chmod go-rw datoteka


  To oduzima dozvole za itanje i pisanje svima osim vlasniku.


  $ chmod ugo+rwx datoteka


  To svima daje dozvole za itanje, pisanje i izvravanje.


  $ chmod +s datoteka


  Time dobivamo takozvanu _s_e_t_u_i_d ili ssuuiidd datoteku -- svatko ju moe
  izvriti s privilegijama njenog vlasnika. Najee su root suid
  datoteke; to obino vane datoteke sustava, kao to je X server.

  Krai nain za pisanje dozvola je brojkama: rwxr-xr-x moemo izraziti
  kao 755 (svako slovo odgovara bitu: --- je 0, --x je 1, -w- je 2, -wx
  je 3). Izgleda teko, ali shvatit ete uz malo prakse.  root kao
  nadkorisnik moe mijenjati dozvole svake datoteke. RMP.


  55..11..  DDaattootteekkee:: pprreevvooeennjjee nnaarreeddbbii

  Na lijevoj strani su DOS naredbe; na desnoj Linux pandani.


                  ATTRIB      chmod
                  COPY        cp
                  DEL         rm
                  MOVE        mv
                  REN         mv
                  TYPE        more, less, cat
                  nul         /dev/null
                  prn, lpt1   /dev/lp0 ili /dev/lp1; lpr


  Operatori za redirekciju i piping: < > >> |

  Metaznakovi: * ?


  55..11..11..  PPrriimmjjeerrii


  DOS                                     Linux
  --------------------------------------  ------------------------------
  C:\GUIDO>ATTRIB +R DATOTEKA.TXT         $ chmod 400 datoteka.txt
  C:\GUIDO>COPY JURICA.TXT JURICA.DOC     $ cp jurica.txt jurica.doc
  C:\GUIDO>COPY *.* SVE                   $ cat * > sve
  C:\GUIDO>COPY FRAKTALI.DOC PRN          $ lpr fraktali.doc
  C:\GUIDO>DEL PRIV                       $ rm priv
  C:\GUIDO>DEL *.BAK                      $ rm *~
  C:\GUIDO>MOVE DOKUMENT.TXT TMP\         $ mv dokument.txt tmp/
  C:\GUIDO>REN DOKUMENT.TXT DOKUMENT.ASC  $ mv dokument.txt dokument.asc
  C:\GUIDO>PRINT PISMO.TXT                $ lpr pismo.txt
  C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT                 $ more pismo.txt
  C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT                 $ less pismo.txt
  C:\GUIDO>TYPE PISMO.TXT > NUL           $ cat pismo.txt > /dev/null
          nema                            $ more *.txt *.asc
          nema                            $ cat dio*.txt | less



  Napomene:


    * je pametniji pod Linuxom: * odgovara svim datotekama osim
     skrivenima; .* odgovara svim skrivenim datotekama (ali i trenutnom
     direktoriju . i roditeljskom direktoriju ..: pazite na to!); *.*
     odgovara samo datotekama s . u sredini ili na kraju; p*r odgovara i
     ``petar'' i ``papir''; *c* odgovara i ``crv'' i ``svizac''.

    Kada koristite more, pritisnite razmak za slijedeu stranicu, <q>
     za izlaz. less je intuitivniji i doputa koritenje strelica.

    UNDELETE ne postoji, pa paljivo razmislite prije brisanja
     datoteka.

    Uz DOS-ove < > >>, Linux ima 2> za preusmjeravanje poruka o
     grekama (_s_t_d_e_r_r); 2>&1 preusmjerava stderr na stdout, a 1>&2
     stdout na stderr.

    Linux ima jo jedan metaznak: []. Koritenje: [abc]* odgovara
     datotekama koje poinju s a, b i c; *[I-N1-3] odgovara datotekama
     koje zavravaju s I, J, K, L, M, N, 1, 2 i 3.

    lpr <datoteka> ispisuje datoteku u pozadini. Za provjeru stanja
     reda za ispis slui lpq; za brisanje datoteke iz reda za ispis
     lprm.

    Ne postoji RENAME slian DOS-ovom; to jest, mv *.xxx *.yyy nee
     raditi. REN-olika naredba se moe nai na
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/file>.

    Ako elite upozorenje kad bi datoteka trebala biti prepisana,
     koristite cp -i i mv -i.


  55..22..  PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa:: vviieezzaaddaannoosstt ii sseessiijjee

  Kako biste pokrenuli program, napiite njegovo ime kao i pod DOS-om.
  Ako je direktorij (poglavlje ``Koritenje direktorija'') u kojem je
  program smjeten ukljuen u $PATH (poglavlje ``Inicijalizacijske
  datoteke sustava''), program e se pokrenuti. Iznimka: za razliku od
  DOS-a, pod Linuxom se program u trenutnom direktoriju nee pokrenuti
  osim ako je taj direktorij u $PATH-u. Rjeenje: ako je prog va
  program, napiite ./prog.

  Ovako izgleda tipina naredba:

  $ naredba [-s1 [-s2] ... [-sn]] [par1 [par2] ... [parn]] [< ulaz] [> izlaz]


  gdje su -s1, ..., -sn programski prekidai; par1, ..., parn programski
  parametri. U jednom redu moete pokrenuti vie programa:

  $ naredba1 ; naredba2 ; ... ; naredban

  To je sve o pokretanju programa, ali lako je nastaviti. Jedan od
  glavnih razloga za koritenje Linuxa je viezadanost. Vie programa
  (od sada, procesa) radi u isto vrijeme. Moete ih pokretati u pozadini
  i nastaviti rad bez prekida. Linux vam doputa i nekoliko sesija: kao
  da radite na vie raunala odjednom!


    Za prebacivanje izmeu 1.-6. sesije na virtualnim konzolama,
     pritisnite <ALT>-<F1> ... <ALT>-<F6>.

    Za pokretanje nove sesije u istoj VC bez naputanja trenutne,
     napiite su lt;login>. Na primjer: su - root. Ovo je korisno kada
     obavljate zadatak koji moe obaviti samo root.

    Za kraj sesije napiite exit. Upozorit e vas ako ima zaustavljenih
     poslova (ut ete o tome kasnije).

    Za pokretanje procesa u pozadini, dodajte ampersand (&) na kraju
     naredbe:

     $ imeprograma [-prekidai] [parametri] [< ulaz] [> izlaz] &
     [1] 123


     Ljuska procese oznaava brojem posla ([1]; vidi dolje) i PID-om
     (_P_r_o_c_e_s_s _I_d_e_n_t_i_f_i_c_a_t_i_o_n -- identifikacijski broj procesa; u naem
     primjeru 123).

    Za broj procesa napiite ps ax. To e ispisati popis procesa koji
     trenutno rade.

    Da biste ubili (terminirali) proces, napiite kill <PID>.  Moda
     ete ga morati ubiti ako ne znate kako pravilno izai... Ako niste
     root, ne moete ubijati tue procese. Ponekad e proces ubiti
     jedino kill -SIGKILL <PID>.  I ljuska vam omoguava zaustavljanje
     ili privremeno suspendiranje procesa, slanje procesa u pozadinu i u
     prednji plan. U tom kontekstu procese nazivamo poslovima.

    Za broj poslova napiite jobs. Tu su oznaeni brojem posla, a ne
     PID-om.

    Za zaustavljanje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<C>
     (nee uvijek raditi).

    Za suspendiranje procesa u prednjem planu pritisnite <CTRL>-<Z>
     (isto).

    Za slanje suspendiranog procesa u pozadinu napiite bg <%posao>
     (postaje posao).

    Za slanje posla u prednji plan, napiite fg <%posao>. Za slanje
     posljednjeg procesa poslatog u pozadinu u prednji plan jednostavno
     napiite fg.

    Za ubijanje posla napiite kill <%posao>.  <posao> moe biti 1, 2,
     3...

  Koritenjem ovih naredbi moete formatirati disketu, arhivirati hrpu
  datoteka, kompajlirati program i otpakirati arhivu skoro istovremeno,
  i jo uvijek imati prompt pred sobom. Probajte to na Windowsima, samo
  da vidite razliku u brzini (naravno, ako se ne srue).





  55..33..  PPookkrreettaannjjee pprrooggrraammaa nnaa uuddaalljjeenniimm rraauunnaalliimmaa

  Kako biste pokrenuli program na udaljenom raunalu ije je ime
  udaljeno.raunalo.edu, napiite:

  $ telnet udaljeno.raunalo.edu



  Nakon to se ulogirate, pokrenite svoj omiljeni program. Naravno, na
  tom raunalu morate imati korisniki raun.

  Ako imate X11, ak moete na udaljenom raunalu pokrenuti X
  aplikaciju, prikazanu na vaem X prikazu. Neka je
  udaljeno.raunalo.edu udaljeno X raunalo i moja.linux.kanta va Linux
  sustav. Kako biste s moja.linux.kanta pokrenuli X program koji se
  nalazi na udaljeno.raunalo.edu, uinite slijedee:


    Pokrenite X11 i xterm ili slian emulator terminala, a zatim
     napiite:

     $ xhost +udaljeno.raunalo.edu
     $ telnet udaljeno.raunalo.edu



    Nakon to se logirate, napiite:

     udaljeno:$ DISPLAY=moja.linux.kanta:0.0
     udaljeno:$ imeprograma &


     (Umjesto DISPLAY... ete moda morati napisati: setenv DISPLAY
     moja.linux.kanta:0.0. Ovisi o ljusci.)

  Eto! Sada e se imeprograma pokrenuti na udaljeno.raunalo.edu i
  prikazati na vaem stroju. No nemojte ovo pokuavati preko modema --
  presporo je da bi se moglo koristiti. tovie, ovo je gruba i
  nesigurna metoda: proitajte ``X na daljinu mini-KAKO'' na
  <http://dokumentacija.linux.hr/X-na-daljinu.html>.


  66..  KKoorriitteennjjee ddiirreekkttoorriijjaa


  66..11..  DDiirreekkttoorriijjii:: oossnnoovvnnee ssttvvaarrii

  Vidjeli smo razlike izmeu datoteka pod DOSWinom i Linuxom. to se
  tie direktorija, pod DOSWinom je root direktorij \, a pod Linuxom /.
  Tako se pod DOSWinom ugnijeeni direktoriji razdvajaju znakom \, a
  pod Linuxom /. Primjeri staza datoteka:


          DLOiSnux   C/:h\oDmOeK/UgMuEiNdTo\/GdEoOkLuOmGeInJt\iS/RgEeDo.lnorgi3jbao/tsr0e>d?n0ja.nr 3bot 0>?0

  Kao i obino, .. je direktorij roditelj, a . trenutni direktorij.
  Sjetite se da vam sustav nee dopustiti cd, rd ili md gdje god elite.
  Svaki korisnik ima svoje stvari u direktoriju koji se naziva hhoommee
  (dom), koji mu je dao administrator sustava; na primjer, na mojem PC-u
  moj je home direktorij /home/guido.





  66..22..  DDoozzvvoollee ddiirreekkttoorriijjaa

  I direktoriji imaju dozvole. Ono to smo vidjeli u dijelu ``Dozvole i
  vlasnitvo'' vrijedi i za direktorije (korisnik, grupa, ostali). Za
  direktorij rx znai da moete ui u njega, a w znai da u njemu moete
  izbrisati datoteku (naravno, prema dozvolama datoteke) ili sam
  direktorij.

  Na primjer, kako bi sprijeili njukanje ostalih korisnika po
  /home/guido/tekst:

  $ chmod o-rwx /home/guido/tekst




  66..33..  DDiirreekkttoorriijjii:: pprreevvooeennjjee nnaarreeddbbii


                          DIR       ls, find, du
                          CD        cd, pwd
                          MD        mkdir
                          RD        rmdir
                          DELTREE   rm -rf
                          MOVE      mv



  66..33..11..  PPrriimmjjeerrii


  DOS                                 Linux
  ----------------------------------  -----------------------
  C:\GUIDO>DIR                        $ ls
  C:\GUIDO>DIR DATOTEKA.TXT           $ ls datoteka.txt
  C:\GUIDO>DIR *.H *.C                $ ls *.h *.c
  C:\GUIDO>DIR/P                      $ ls | more
  C:\GUIDO>DIR/A                      $ ls -l
  C:\GUIDO>DIR *.TMP /S               $ find / -name "*.tmp"
  C:\GUIDO>CD                         $ pwd
          nema - pogledajte napomenu  $ cd
          isto                        $ cd ~
          isto                        $ cd ~/temp
  C:\GUIDO>CD \OSTALO                 $ cd /ostalo
  C:\GUIDO>CD ..\TEMP\SMEE           $ cd ../temp/smee
  C:\GUIDO>MD NOVIPROG                $ mkdir noviprogrami
  C:\GUIDO>MOVE PROGRAM ..            $ mv program ..
  C:\GUIDO>MD \PROGRAMI\TURBO         $ mkdir /programi/turbo
  C:\GUIDO>DELTREE TEMP\SMEE         $ rm -rf temp/smee
  C:\GUIDO>RD NOVIPROG                $ rmdir noviprogrami
  C:\GUIDO>RD \PROGRAMI\TURBO         $ rmdir /programi/turbo



  Napomene:


    Kad koristite rmdir, direktorij mora biti prazan. Za brisanje
     direktorija i njegovog sadraja koristite rm -rf (na svoju
     odgovornost).

    Znak ~ je kratica za ime vaeg home direktorija. Naredbe cd ili cd
     ~ e vas odvesti u va home direktorij bez obzira na trenutni;
     naredba cd ~/tmp e vas odvesti u /home/va_home/tmp.


    cd - vas vraa u direktorij iz kojeg ste posljednji put pokrenuli
     cd.


  77..  DDiisskkeettee,, ttvvrrddii ddiisskkoovvii ii sslliinnoo

  S ureajima pod Linuxom moete raditi na dva naina: DOS nain i Unix
  nain.  Izaberite sami.


  77..11..  RRaadd ss uurreeaajjiimmaa nnaa DDOOSS nnaaiinn

  S veinom distribucija dolazi Mtools kolekcija, skup naredbi koje su
  posve jednake DOS pandanima, osim to poinju s ``m'': mformat, mdir,
  mdel, mmd, itd. Mogu ak sauvati duga imena, ali ne i dozvole
  datoteka. Ako mtools konfigurirate ureivanjem datoteke
  /etc/mtools.conf (primjer je u distribuciji), moete pristupiti i
  DOS/Windows particiji, CD-ROM-u ili Zip driveu. Ipak, za formatiranje
  nove diskete mformat nije dovoljan. Prije toga ete morati kao root
  zadati ovu naredbu:

  # fdformat /dev/fd0H1440



  Ne moete pristupati datotekama na disketi naredbom kao to je less
  a:datoteka.txt! To je mana DOS naina pristupanja diskovima.


  77..22..  RRaadd ss uurreeaajjiimmaa nnaa UUnniixx nnaaiinn

  Unix s ureajima radi drukije. Nema odvojenih diskova kao to je A:
  ili C:; disk, bio on disketa ili neto drugo, postaje dio lokalnog
  datotenog sustava operacijom mmoonnttiirraannjjaa. Kada ste gotovi s njime,
  prije nego to ga izvadite, morate ga ddeemmoonnttiirraattii.

  Fiziko formatiranje diska je jedna stvar, a stvaranje datotenog
  sustava na njemu sasvim druga. DOS naredba FORMAT A: obavlja obje, ali
  pod Linuxom postoje odvojene naredbe. Za formatiranje diskete
  pogledajte prethodni dio; za stvaranje datotenog sustava:

  # mkfs -t ext2 -c /dev/fd0H1440



  Umjesto ext2 moete koristiti dos, vfat (preporuen) ili druge
  formate. Kada je disk pripremljen, montirajte ga naredbom

  # mount -t ext2 /dev/fd0 /mnt


  tono navodei datoteni sustav ako niste koristili ext2. Sada moete
  raditi s datotekama na disketi koristei /mnt umjesto A: ili B:.
  Primjeri:

  DOS                           Linux
  ----------------------------  -------------------------
  C:\GUIDO>DIR A:               $ ls /mnt
  C:\GUIDO>COPY A:*.*           $ cp /mnt/* .
  C:\GUIDO>COPY *.ZIP A:        $ cp *.zip /mnt
  C:\GUIDO>EDIT A:DATOTEKA.TXT  $ jstar /mnt/datoteka.txt
  C:\GUIDO>A:                   $ cd /mnt
  A:> _                         /mnt/$ _



  Kad ste gotovi, prije nego izvadite disketu, mmoorraattee ju demontirati
  naredbom

  # umount /mnt



  Oito, fdformat i mkfs morate koristiti samo na neformatiranim
  disketama, a ne na prethodno koritenim. Ako koristite B: pogon,
  obraajte mu se s fd1H1440 i fd1 umjesto fd0H1440 i fd0 u gornjim
  primjerima.

  Naravno, to vrijedi za diskete, vrijedi i za druge ureaje; na
  primjer, moete montirati drugi tvrdi disk ili CD-ROM. CD-ROM
  montirate ovako:

  # mount -t iso9660 /dev/cdrom /mnt



  Ovo je ``slubeni'' nain za montiranje diskova, ali to se moe i
  jednostavnije. Poto je malo iritantno to morate biti root kako bi
  montirali disketu ili CD-ROM, njihovo montiranje se ovako moe
  dopustiti svakomu:


    Uinite sljedee kao root:

     # mkdir /mnt/floppy ; mkdir /mnt/cdrom
     # chmod 777 /mnt/floppy /mnt/cd*
     # # pazite da navedete pravi CD-ROM ureaj
     # chmod 666 /dev/hdb ; chmod 666 /dev/fd*



    Dodajte u /etc/fstab ove redove:

     /dev/cdrom      /mnt/cdrom  iso9660 ro,user,noauto          0       0
     /dev/fd0        /mnt/floppy vfat    user,noauto             0       0



  Ako sada elite montirati DOS disketu ili CD-ROM:

  $ mount /mnt/floppy
  $ mount /mnt/cdrom



  Direktorijima /mnt/floppy i /mnt/cdrom sada moe pristupiti svaki
  korisnik. Ako vas zanima, ovakvo doputanje montiranja diskova svakom
  ogromna je sigurnosna rupa.

  Jo dvije korisne naredbe su df, koji daje informacije o montiranim
  datotenim sustavima, te du imedirektorija, koji ispisuje prostor na
  disku koji direktorij zauzima.


  77..33..  BBaacckkuupp

  Pomoi e vam nekoliko paketa, no najmanje to moete uiniti za
  backup na vie diskova je (kao root):

  # tar -M -cvf /dev/fd0H1440 direktorij_za_backup/


  Mora biti ubaena formatirana disketa, a jo nekoliko njih spremno.
  Kako biste vratili svoje stvari, ubacite prvu i napiite:

  # tar -M -xpvf /dev/fd0H1440




  88..  AA ttoo jjee ss WWiinnddoowwssiimmaa??

  Pandan Windowsima je grafiko suelje X Window System. Za razliku od
  Windowsa ili Maca, X11 nije napravljen za lako koritenje ili lijep
  izgled, nego samo za dodavanje grafikih mogunosti Unix radnim
  stanicama. Ovo su glavne razlike:


    Windows izgleda isto irom svijeta, a X11 ne: puno je
     prilagodljiviji.  Ukupni izgled X11-a odreuje kljuni dio zvan
     _w_i_n_d_o_w _m_a_n_a_g_e_r. irok je izbor window managera: fvwm, spartanski,
     ali zgodan i djelotvoran s memorijom; fvwm2-95; Afterstep,
     WindowMaker, Enlightenment i mnogi drugi. Obino se pokree iz
     .xinitrc.

    Va WM se moe konfigurirati tako da prozor reagira kao u, eh,
     Windowsima: kliknete na njega i dolazi u prednji plan. Druga je
     mogunost da u prednji plan doe kada preko njega prijeete miem
     (fokus). Smjetaj prozora na zaslonu moe biti automatski ili
     interaktivan: ako se umjesto vaeg programa pojavi udan okvir,
     lijevim klikom odaberite gdje e se smjestiti.

    Veina opcija se moe prilagoditi ureivanjem jedne ili vie
     konfiguracijskih datoteka. Proitajte dokumentaciju svog WM-a;
     konfiguracijska datoteka moe biti .fvwmrc, .fvwm2rc95, .steprc,
     itd. Primjer konfiguracijske datoteke se obino nalazi u
     /etc/X11/ime-window-managera/system.ime-window-managera.

    X11 aplikacije su pisane pomou posebnih librarya (_w_i_d_g_e_t _s_e_t_s);
     poto ih ima nekoliko, aplikacije izgledaju razliito. Najosnovnije
     koriste Athena widgete (2D izgled; xdvi, xman, xcalc); drugi
     koriste Motif (netscape), a drugi pak Tcl/Tk, XForms, Qt, Gtk, itd.
     Skoro svi od tih librarya pruaju izgled i osjeaj Windowsa.

    Osjeaj, naalost, moe biti nepotpun. Na primjer, ako odaberete
     red teksta miem i pritisnete <BACKSPACE>, oekujete da red
     nestane, ne? S aplikacijama na Atheni to ne radi, ali radi s drugim
     widget setovima.

    Kako radi pomicanje i mijenjanje veliine prozora ovisi o WM-u i
     widget setu. Uputa: ako scrollbarovi ne rade kako oekujete,
     probajte ih micati sredinjom tipkom mia ili s obje tipke zajedno.

    Aplikacije ne moraju imati ikonu, ali mogu ih imati mnogo. Veina
     WM-a vam daje izbornik koji pozivate klikanjem na desktop (root
     prozor); naravno, izbornik se moe mijenjati. Za mijenjanje izgleda
     root prozora koristite xsetroot ili xloadimage.

    _C_l_i_p_b_o_a_r_d moe sadravati samo tekst i ponaa se udno. Kad
     izaberete tekst, on je ve kopiran u clipboard: pomaknite se i
     pritisnite srednju tipku za lijepljenje. xclipboard prua
     viestruke clipboard spremnike.

    _D_r_a_g _& _d_r_o_p je mogu, no dostupan je samo ako koristite X11
     aplikacije i/ili WM-ove koji ga podravaju.

  Trebali biste koristiti aplikacije koje koriste iste librarye jer time
  tedite memoriju, no to je teko ostvariti u praksi.
  Postoje projekti kojima je cilj izgled i ponaanje X11 uiniti
  dosljednim kao na Windowsima. Gnome,  <http://www.gnome.org>, i KDE,
  <http://www.kde.org>, su zakon. Probajte ih: vie neete aliti za
  svojim Windows desktopom.


  99..  PPrriillaaggooaavvaannjjee ssuussttaavvaa


  99..11..  IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee ssuussttaavvaa

  Dvije vane datoteke pod DOS-om su AUTOEXEC.BAT i CONFIG.SYS, koje se
  pri dizanju sustava koriste za inicijalizaciju, postavljanje nekih
  varijabli okruja kao to je PATH i FILES, i, moda, pokretanje
  programa ili batch datoteke. Pod Linuxom ima puno inicijalizacijskih
  datoteka. Neke bolje ne dirajte ako ne znate to radite. Uglavnom, evo
  najvanijih:


                     Datoteke       Napomene
                     /etc/inittab   zasad ne dirajte!
                     /etc/rc.d/*    isto


  Ako elite samo postaviti $PATH i druge varijable okruja, ili elite
  promijeniti poruke pri loginu, automatski pokrenuti program nakon
  njega, pogledajte ove datoteke:

    /etc/issue: poruka prije logina

    /etc/motd: poruka poslije logina

    /etc/profile: $PATH i druge varijable, itd.

    /etc/bashrc: aliasi i funkcije, itd.

    /home/va_home/.bashrc: vai aliasi i funkcije

    /home/va_home/.bash_profile: ili

    /home/va_home/.profile: okruje i pokretanje vaih programa

  Ako ova zadnja datoteka postoji (skrivena je), naredbe u njoj e se
  izvriti nakon logina.

  Primjer -- pogledajte ovaj .bash_profile:

  # ja sam komentar
  echo Okruje:
  printenv | less # pandan naredbi SET pod DOS-om
  alias d='ls -l' # lako je shvatiti to je alias
  alias up='cd ..'
  echo "Podsjeam te da je PATH "$PATH
  echo "Danas je `date`"      # koristimo izlaz naredbe `date`
  echo "Lijepo se provedi, "$LOGNAME
  # a ovo je "funkcija ljuske"
  ctgz() # Ispisuje sadraj .tar.gz arhive.
  {
    for datoteka in $*
    do
      gzip -dc ${datoteka} | tar tf -
    done
  }
  # kraj .profile-a


  Pogodili ste -- $PATH i $LOGNAME su varijable okruja. Ima ih jo
  puno; RMP za aplikacije kao to je less ili bash.

  Stavljanjem ovog reda u svoj /etc/profile dobit ete grub ekvivalent
  PROMPT $P$G:

  export PS1="\w\\$ "




  99..22..  IInniicciijjaalliizzaacciijjsskkee ddaattootteekkee pprrooggrraammaa

  Pod Linuxom je skoro sve prilagodljivo vaim potrebama. Veina
  programa ima jednu ili vie inicijalizacijskih datoteka s kojima se
  moete igrati, obino .imeprogramarc u vaem home direktoriju. Prve
  koje ete eljeti mijenjati su:

    .inputrc: koristi ju bash za definiranje tipkovnice;

    .xinitrc: koristi ju startx za inicijalizaciju X Window Systema;

    .fvwmrc: koristi ju window manager fvwm;

    .joerc, .jstarrc: koristi ih editor joe;

    .jedrc: koristi ju editor jed;

    .pinerc: koristi ju ita pote pine;

    .Xdefault: koriste ju mnogi X programi.

  Za sve ove i druge koje ete prije ili poslije sresti, RMP. Moda vas
  zanima _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O na
  <http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>?


  1100..  MMrreeee:: kkoonncceeppttii

  Ne samo to je ``Dialup Networking'' dostupan pod Linuxom, nego je i
  stabilniji i bri. Radi se o PPP-u, protokolu koritenom za spajanje
  na Internet pomou modema. Trebat e vam kernel koji podrava PPP i
  alat koji bira broj i uspostavlja vezu.

  Kako biste skidali potu s ISP-ovog posluitelja, potreban vam je alat
  zvan ``e-mail fetcher'' koji koristi POP protokol; nakon skidanja,
  poruke e izgledati kao da su izravno isporuene na va Linux stroj.
  Potom ete s njima raditi koristei MUA (_M_a_i_l _U_s_e_r _A_g_e_n_t -- korisnikov
  potanski agent) kao to je pine, mutt, elm i mnogi drugi.

  Dok se pod Windowsima uspostavljanje veze automatski pokrene kada
  pokrenete Internet aplikaciju, pod Linuxom je obratno: prvo
  uspostavite vezu, a zatim pokrenete aplikaciju. Stvar zvana diald nudi
  uobiajeno ponaanje.  Instaliranje i konfiguriranje spajanja na mreu
  modemom je nekad bila jedna od najteih stvari pod Linuxom, ali vie
  nije: pogledajte _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O.

  Na kraju, neto o ``Network neighborhood'': vaa Linux radna stanica
  moe izgledati kao Windows NT/9x u lokalnoj mrei Windows strojeva!
  arobna rije je Samba: ne razuzdani brazilski ples, nego
  implementacija SMB protokola za Linux. Otiite na
  <http://samba.anu.edu.au/samba>.




  1111..  MMaalloo pprrooggrraammiirraannjjaa


  1111..11..  SSkkrriippttee uu lljjuussccii:: ..BBAATT ddaattootteekkee nnaa sstteerrooiiddiimmaa

  Ako ste koristili .BAT datoteke kao preice do dugih naredbi (ja
  jesam, puno), to moete odgovarajuim alias redovima (pogledajte
  gornji primjer) u profile ili .bash_profile. Ali ako su vam .BAT-ovi
  bili sloeniji, onda ete oboavati jezik ljuske: moan je kao dobri
  stari QBasic, ako ne i vie. Ima varijable, konstrukte kao while, for,
  case, if...  then... else i puno drugih mogunosti: dobra je
  alternativa ``pravom'' programskom jeziku.

  Za pisanje skripte -- ekvivalenta .BAT datoteci pod DOS-om -- samo
  trebate napisati standardnu ASCII datoteku koja sadri instrukcije,
  snimiti ju, a onda uiniti izvrnom naredbom chmod +x <skripta>. Ako
  ju hoete izvriti, samo napiite njeno ime.

  Malo upozorenje. Editor sustava se zove vi i po mom iskustvu vrlo je
  teak za veinu novih korisnika. Neu vam objanjavati kako ga
  upotrebljavati; pogledajte knjigu Matta Welsha ili potraite upute na
  mrei.  Ovdje u rei samo ovo:

    za ubacivanje teksta pritisnite <i>, a onda upiite tekst;

    za brisanje znakova pritisnite <ESC>, pa <x>;

    za izlaz bez snimanja pritisnite <ESC>, pa :q!;

    za snimanje i izlaz pritisnite <ESC>, pa :wq.

  Dobar editor za poetnika je joe: ako ga pokrenete kao jstar, dobit
  ete iste tipke kao u DOSWin editoru. jed u WordStar ili IDE modu je
  jo bolji. Pogledajte dio ``Gdje nai aplikacije'' za informacije gdje
  ih nabaviti.

  Pisanje skripti u bashu tako je golema tema da zahtijeva knjigu samo
  za sebe i neu dublje u nju ulaziti. Samo vam dajem primjer skripte iz
  koje moete vidjeti neka osnovna pravila:

  #!/bin/sh
  # primjer.sh
  # ja sam komentar
  # ne mijenjajte prvi red, on mora biti tamo
  echo "Ovaj sustav je: `uname -a`" # koritenje izlaza naredbe
  echo "Moje ime je $0" # ugraene varijable
  echo "Dali ste mi ovih $# parametara: "$*
  echo "Prvi parametar je: "$1
  echo -n "Kako se zovete? " ; read vase_ime
  echo pogledajte razliku: "zdravo, $vase_ime" # citiranje s "
  echo pogledajte razliku: 'zdravo, $vase_ime' # citiranje s '
  DIROVI=0 ; DATOTEKE=0
  for datoteka in `ls .` ; do
    if [ -d ${datoteka} ] ; then # ako je datoteka direktorij
      DIROVI=`expr $DIROVI + 1`  # DIROVI = DIROVI + 1
    elif [ -f ${datoteka} ] ; then
      DATOTEKE=`expr $DATOTEKE + 1`
    fi
    case ${datoteka} in
      *.gif|*jpg) echo "${datoteka}: grafika datoteka" ;;
      *.txt|*.tex) echo "${datoteka}: tekstualna datoteka" ;;
      *.c|*.f|*.for) echo "${datoteka}: datoteka s izvornim kodom" ;;
      *) echo "${datoteka}: openita datoteka" ;;
    esac
  done
  echo "ima ${DIROVI} direktorija i ${DATOTEKE} datoteka"
  ls | grep "ZxY--!!!WKW"
  if [ $? != 0 ] ; then # izlazni kod zadnje naredbe
    echo "ZxY--!!!WKW nije naen"
  fi
  echo "dosta... napiite 'man bash' ako hoete jo informacija"




  1111..22..  CC zzaa vvaass

  Pod Unixom jezik sustava je C, svidjelo se to vama ili ne. Tu je i
  hrpa drugih jezika (Java, FORTRAN, Pascal, LISP, BASIC, Perl, AWK...).

  Ako znate C, evo nekoliko uputa za one razmaene Turbo C++-om ili
  nekim njegovim DOS roakom. Linuxov C kompajler se zove gcc i
  nedostaju mu svi ukrasi uobiajenih IDE pandana: nema IDE-a, izravnih
  uputa, integriranog debuggera, itd. To je samo grubi kompajler
  komandne linije, vrlo moan i djelotvoran. Za kompajliranje
  standardnog hello.c napiite:

  $ gcc hello.c


  to e dati izvrnu datoteku a.out. Ako hoete drugo ime, napiite

  $ gcc -o hello hello.c



  Za vezanje librarya na program, dodajte prekida -l<imelibrarya>. Na
  primjer, za vezanje s matematikim libraryem:

  $ gcc -o matematika matematika.c -lm



  -l<imelibrarya> kae gccu da vee library /usr/lib/<imelibrarya>.so,
  pa -lm vee /usr/lib/libm.so.

  Zasad je sve u redu. Ali kad se va program sastoji od vie datoteka,
  koristit ete alat make. Prepostavimo da ste napisali parser izraza:
  njegova se datoteka zove parser.c i ukljuuje dva headera, parser.h i
  xy.h. A onda elite koristiti funkcije iz parser.c u drugom programu,
  recimo kalk.c, koji takoer ukljuuje parser.h. Kakva zbrka! Kako ete
  kompajlirati kalk.c?

  Napisat ete takozvani Makefile, koji kompajleru pokazuje
  meuovisnosti izvornih i objektnih kodova. U naem primjeru:

  # Ovo je Makefile za kompajliranje kalk.c
  # Pritisnite <TAB> gdje je oznaeno!

  kalk: kalk.o parser.o
  <TAB>gcc -o kalk kalk.o parser.o -lm
  # kalk ovisi o dvije objektne datoteke: kalk.o i parser.o

  kalk.o: kalk.c parser.h
  <TAB>gcc -c kalk.c
  # kalk.o ovisi o dvije izvorne datoteke

  parser.o: parser.c parser.h xy.h
  <TAB>gcc -c parser.c
  # parser.o ovisi o tri izvorne datoteke

  # kraj Makefilea
  Ovu datoteku snimite kao Makefile i napiite make za kompajliranje
  programa; moete ju snimiti i kao kalk.mak i napisati make -f
  kalk.mak. Naravno, RMP. Neto uputa o C funkcijama pokrivaju man
  stranice 3. dijela; na primjer,

  $ man 3 printf



  Za otklanjanje greaka koristite gdb. info gdb za njegovo koritenje.

  Librarya ima puno; meu prvima koje ete eljeti koristiti su ncurses
  (efekti u tekstualnom modu) i svgalib (grafika na konzoli). Ako ste
  dovoljno hrabri za programiranje u X11 (nije to tako teko), postoje
  nekoliko librarya koje pisanje X11 programa ine vrlo lakim.
  Pogledajte <http://www.xnet.com/~blatura/linapp6.html>, imajui pritom
  na umu da Gtk postaje Linux standard.

  Mnogi editori mogu imitirati IDE; na primjer, emacs i jed imaju
  sintaktiko osvjetljavanje, automatsko uvlaenje, itd. Moete nabaviti
  i paket RHIDE s  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/debuggers/>.
  To je klon Borlandovog IDE-a i vjerojatno e vam se svidjeti.


  1122..  OOssttaalliihh 11%%

  Zapravo puno vie od 1%...


  1122..11..  KKoorriitteennjjee ttaarraa ii ggzziippaa

  Pod Unixom postoje iroko koritene aplikacije za arhiviranje i
  saimanje datoteka. tar se koristi za stvaranje arhiva -- kao PKZIP
  ili Winzip, ali bez kompresije. Za novu arhivu:

  $ tar -cvf <ime_arhive.tar> <datoteka> [datoteka...]



  Za dearhiviranje datoteka:

  $ tar -xpvf <ime_arhive.tar> [datoteka...]



  Za ispis sadraja arhive:

  $ tar -tf <ime_arhive.tar> | less



  Datoteke moete saeti pomou compressa, koji je zastario i ne bi ga
  vie trebalo koristiti, ili gzipa:

  $ compress <datoteka>
  $ gzip <datoteka>


  to e proizvesti saetu datoteku s ekstenzijom .Z (compress) ili .gz
  (gzip). Ovi programi mogu saeti samo jednu datoteku odjednom.  Za
  dekompresiju:

  $ compress -d <datoteka.Z>
  $ gzip -d <datoteka.gz>


  RMP.

  Tu su i unarj, zip i unzip (PK*ZIP kompatibilni) alati.  Datoteke s
  ekstenzijom .tar.gz ili .tgz (arhivirane tarom, a onda saete gzipom)
  este su u Unix svijetu kao .ZIP datoteke pod DOS-om. Ovako ete
  ispisati sadraj .tar.gz arhive:

  $ tar -ztf <datoteka.tar.gz> | less




  1122..22..  IInnssttaalliirraannjjee aapplliikkaacciijjaa

  Prvo, instaliranje paketa rootov je posao. Veina Linux aplikacija se
  distribuira u .tar.gz arhivama, koje obino sadre odgovarajue nazvan
  direktorij s datotekama i/ili poddirektorijima. Takve pakete je
  najbolje instalirati u /usr/local naredbom

  # tar -zxf <arhiva.tar.gz>


  te zatim proitati datoteku README ili INSTALL. U veini sluajeva,
  aplikacija se distribuira kao izvorni kod koji morate kompajlirati;
  esto e biti dovoljno napisati samo make pa make install. Ako arhiva
  sadri configure skriptu, najprije pokrenite nju.  Oito, potreban vam
  je gcc odnosno g++ kompajler.

  Druge arhive treba otpakirati iz /; tako je s Slackwareovim .tgz
  arhivama. A druge pak arhive sadre datoteke, ali ne i poddirektorij
  -- pazite da ne pomijeate stvari! Prije instalacije uvijek pogledajte
  sadraj arhive.

  Debian i Red Hat imaju posebne formate arhiva; .deb i .rpm. Drugi
  postaje sve popularniji; za instalaciju rpm paketa napiite

  # rpm -i paket.rpm




  1122..33..  TTrriikkoovvii bbeezz kkoojjiihh ssee nnee mmooee


     PPoogglleedd uunnaattrraagg::
        pritisak na <SHIFT>-<PgUp> (siva tipka) e pokazati zadnjih
        nekoliko stranica zaslona, ovisno o koliini video memorije.


     RReesseett zzaasslloonnaa::
        ako more ili cat prikae binarnu datoteku, zaslon e zavriti
        pun smea. Da to sredite, naslijepo napiite reset ili ovaj niz
        znakova: echo CTRL-V ESC c ENTER.


     LLiijjeepplljjeennjjee tteekkssttaa::
        za konzolu pogledajte dolje; u X-u, kliknite i vucite odabravi
        tako tekst u xterm prozoru, a zatim pritisnite srednju tipku
        (ili obje zajedno ako va mi ima dvije tipke) za lijepljenje.
        Tu je i xclipboard (ali samo za tekst); ne dajte se zbuniti
        njegovom sporou.


     KKoorriitteennjjee mmiiaa::
        ako ste instalirali gpm, program za mia na konzoli, moete
        kliknuti i vui kako bi odabrali tekst i desnom tipkom odabrani
        tekst zalijepiti. Radi i meu razliitim VC-ima.


     PPoorruukkee kkeerrnneellaa::
        kao root pogledajte /var/adm/messages ili /var/log/messages da
        vidite to vam kernel ima rei, kao i poruke pri dizanju
        sustava. Dobro doe i naredba dmesg.


  1122..44..  GGddjjee nnaaii aapplliikkaacciijjee

  Ako se pitate moete li zamijeniti svoju staru i provjerenu DOS/Win
  aplikaciju Linux aplikacijom, predlaem vam da pregledate glavne
  arhive Linux softvera: <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux>,
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux> i <ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux>.
  Druga dobra mjesta za poinjanje su ``_L_i_n_u_x _A_p_p_l_i_c_a_t_i_o_n_s _a_n_d _U_t_i_l_i_t_i_e_s
  _P_a_g_e'',  <http://www.xnet.com/~blatura/linapps.shtml>, i ``slubene''
  Linux stranice,  <http://www.linux.org>.


  1122..55..  NNeekkoolliikkoo ssttvvaarrii kkoojjee nniissttee mmooggllii

  Linux moe strano puno stvari koje su pod DOS/Windowsima zapetljane,
  sloene ili nemogue. Evo kratkog popisa koji e vam dovesti slinu u
  usta:


    at omoguava pokretanje programa u odreeno vrijeme.

    awk je jednostavan, ali moan jezik za rad s datotekama s podacima
     (i ne samo to). Na primjer, ako je podaci.pod datoteka od vie
     stupaca,

     $ awk '$2 ~ "abc" {print $1, "\t", $4}' podaci.pod


     ispisuje 1. i 4. polje svakog reda u podaci.pod ije drugo polje
     sadri ``abc''.

    cron je koristan za redovito obavljanje zadataka, u odreeni dan i
     vrijeme. man 5 crontab.

    file <imedatoteke> e vam rei to je <imedatoteke> (ASCII tekst,
     izvrna, arhiva, itd.).

    find (pogledajte dio ``Direktoriji: prevoenje naredbi'') je jedna
     od najmonijih i najkorisnijih naredbi. Koristi se za nalaenje
     datoteka koje imaju neke osobine i obavljanje poslova na njima.
     Openito se koristi ovako:

     $ find <direktorij> <izraz>


     gdje <izraz> opisuje kriterije za traenje i radnje. Primjeri:

     $ find . -type l -exec ls -l {} \;


     nalazi sve datoteke koje su simbolike veze i prikazuje na to one
     pokazuju.

     $ find / -name "*.staro" -ok rm {} \;


     nalazi sve datoteke koje odgovaraju uzorku i brie ih, pitajui vas
     za doputenje.
     $ find . -perm +111


     nalazi sve datoteke ije su dozvole 111 (izvrne).

     $ find . -user root


     nalazi sve datoteke koje pripadaju rootu. Ovdje ima jo mnogo
     mogunosti -- RMP.

    grep nalazi uzorke teksta u datotekama. Na primjer,

     $ grep -l "geologija" *.tex


     e ispisati datoteke *.tex koje sadre rije "geologija".
     Varijanta zgrep radi na gzip-anim datotekama. RMP.

    Regularni izrazi su sloen, ali prokleto moan nain za operacije
     traenja teksta. Na primjer, ^a[^a-m]X{4,}txt$ odgovara redu koji
     poinje s a, kojeg slijedi bilo koji znak izmeu a i m, kojeg
     slijedi 4 ili vie X, a zavrava na ``txt''. Koristite ih u
     naprednim editorima, lessu i mnogim drugim aplikacijama. man grep
     e vam dati uvod.

    script <imetranskripta> sadraj ekrana ispisuje u imetranskripta
     dok ne zadate naredbu exit. Korisno za otklanjanje greaka.

    sudo korisnicima omoguava izvoenje nekih rootovih poslova (dakle,
     formatiranje i montiranje disketa; RMP).

    uname -a daje informacije o vaem sustavu.

    zcat i zless su korisni za pregledavanje i piping gzip-anih
     datoteka bez njihove dekompresije. Na primjer:

     $ zless tekst.gz
     $ zcat tekst.gz | lpr



    Ove naredbe esto zgodno poslue: bc, cal, chsh, cmp, cut, fmt,
     head, hexdump, nl, passwd, printf, sort, split, strings, tac, tail,
     tee, touch, uniq, w, wall, wc, whereis, write, xargs, znew. RMP.


  1122..66..  PPrraakkttiicciirraannjjee UUNNIIXX--aa ppoodd DDOOSS//WWiinnddoowwssiimmaa

  Vjerovali ili ne, postoje dobri alati koji pruaju UNIX-oliko okruje
  pod DOS/Windowsima! Jedan od njih je DJGPP paket,
  <http://www.delorie.com/djgpp>, za DOS; Cygnus,
  <http://www.cygnus.com>, je sloeniji port za Win32. Oba sadre iste
  GNU razvojne i ostale alate kao Linux; ipak, neete dobiti istu
  stabilnost i performanse.

  Ako elite probati okus Linuxa, probajte DJGPP. Skinite i instalirajte
  sljedee datoteke (u vrijeme pisanja najnovija verzija je 2.02):
  djdev202.zip, bnu281b.zip, bsh1147b.zip, fil316b.zip, find41b.zip,
  grep22b.zip, gwk303b.zip, lss332b.zip, shl112b.zip. Instalacijske
  upute su ukljuene, a pomo moete dobiti u comp.os.msdos.djgpp.

  Konkretno, koristiti bash pod DOSWinom je pravo osvjeenje. Kako biste
  ga pravilno konfigurirali, editirajte danu datoteku BOOT.BAT tako da
  odgovara vaoj instalaciji; zatim ove datoteke smjestite u svoj home
  direktorij (na Windows particiji) umjesto ve danih:
  # ovo je _bashrc

  LS_OPTIONS="-F -s --color=yes"
  alias cp='cp -i'
  alias d='ls -l'
  alias l=less
  alias ls="ls $LS_OPTIONS"
  alias mv='mv -i'
  alias rm='rm -i'
  alias u='cd ..'




  # ovo je _bprof
  if [ -f ~/_bashrc ]; then
    . ~/_bashrc
  fi
  PS1='\w\$ '
  PS2='> '
  CDPATH="$CDPATH:~"
  # stvari za less(1)
  LESS="-M-Q"                     # dui prompt, tiho
  LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"       # sreujemo red na vrhu
  VISUAL="jed"                    # editor
  LESSCHARSET=latin1              # prikazuje naglaene znakove
  export PS1 PS2 CDPATH LS_OPTIONS LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARSET




  1122..77..  UUoobbiiaajjeennee eekksstteennzziijjee ii ppoovveezzaannii pprrooggrraammii

  Susrest ete se s puno ekstenzija. Iskljuujui egzotinije (fontovi,
  itd.), evo tko-je-tko popisa:


    1 ... 8: man stranice. itajte ih pomou groff -Tascii -man
     <datoteka.1>.

    arj: arhiva stvorena pomou ARJ.

    dvi: izlazna datoteka TeX-a (pogledajte dalje). xdvi za prikaz,
     dvips za pretvaranje u PostScript .ps datoteku.

    gz: arhiva stvorena gzipom.

    info: info datoteka (alternativa man stranicama). Nabavite info.

    lsm: Linux Software Map datoteka. To je obina ASCII datoteka koja
     opisuje paket.

    ps: PostScript datoteka. Za prikaz ili ispis nabavite gs i, ako
     elite, ghostview ili gv.

    rpm: Red Hat paket. Moete ga instalirati na bilo kojem sustavu
     koristei rpm.

    taz, tar.Z: arhiva stvorena tarom i saeta compressom.

    tgz, tar.gz: arhiva stvorena tarom i saeta gzipom.

    tex: tekstualna datoteka za TeX, moan sustav izdavatva. Nabavite
     paket tex ukljuen u mnogim distribucijama.


    texi: texinfo datoteka, iz koje moe nastati i TeX i info datoteka
     (pogledajte info). Nabavite texinfo.

    xbm, xpm, xwd: grafika datoteka.

    Z: arhiva stvorena compressom.


  1122..88..  PPrreettvvaarraannjjee ddaattootteekkaa

  Ako elite razmjenjivati tekstualne datoteke izmeu DOS/Windowsa i
  Linuxa, budite svjesni problema s krajem reda. Pod DOS-om svaki red
  zavrava s CR/LF (to jest, ASCII 13 i ASCII 10), a pod Linuxom s LF.
  Ako editirate DOS tekstualnu datoteku pod Linuxom, svaki e red
  vjerojatno zavravati udnim "M" znakom; Linux tekstualna datoteka pod
  DOS-om e izgledati kao kilometarski red bez odlomaka. Nekoliko e
  alata, dos2unix i unix2dos, pretvoriti datoteke.

  Ako vae tekstualne datoteke sadre naglaene znakove, napravite ih u
  Windowsima (pomou Notepada), a ne obinom DOS-u; inae e svi
  naglaeni znakovi biti potpuno zeznuti.

  Pretvaranje Word ili Word Perfect datoteka u obini tekst je
  zapetljano, ali mogue. Trebat e vam jedan od alata s CTAN
  posluitelja; jedan od njih je ftp.tex.ac.uk. Uzmite program word2x iz
  direktorija /pub/tex/tools/, ili pogledajte programe u direktoriju
  /pub/tex/support/.  word2x pretvara Word 6 datoteke; za Word 97
  datoteke e vam trebati mswordview,
  <http://www.csn.ul.ie/~caolan/docs/MSWordView.html>, koji ih pretvara
  u HTML.


  1122..99..  BBeessppllaattnnii uurreeddsskkii ppaakkeettii

  Ako pretvaranje datoteka nije dovoljno, moete isprobati jedan od
  (besplatnih!) paketa slinih Microsoft Officeu.

  Paket StarOffice je besplatan za osobnu uporabu. Velik je, pomalo
  spor, ali ipak vrlo dobar: nudi mnogo mogunosti koje Microsoft Office
  nema. Takoer moe itati Word i Excel datoteke, iako pretvaranje nije
  uvijek savreno.  WWW stranice:  <http://www.stardivision.com>.

  Jo jedan dobar paket je Corel WordPerfect, ije je besplatno izdanje
  dostupno na WWW-u. Trebam li jo to rei? Skinite ga:
  <http://www.corel.com>.


  1133..  KKrraajj,, zzaa ssaaddaa

  estitam! Naeli ste malo Unixa i spremni ste poeti raditi. Nemojte
  zaboraviti da je vae znanje sustava jo uvijek ogranieno i da je
  potrebno jo prakse s Linuxom za udoban rad. Ali ako je sve to ste
  htjeli dobiti hrpu aplikaciju i poeti raditi s njima, ovo je dosta.

  Siguran sam da ete uivati u Linuxu i nastaviti uiti vie o njemu --
  svi to rade. Kladio bih se da se nikad neete vratiti DOSWinu! Nadam
  se da sam bio razumljiv i dobro usluio svoja 3 ili 4 itatelja.


  1133..11..  AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa

  Ako nije drukije izraeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
  posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moe se reproducirati i
  distribuirati u cjelosti ili djelomino, na mediju fizikom ili
  elektronikom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
  distribucija doputena je i ohrabrena; meutim, autor bi o takvom
  distribuiranju elio biti obavijeten.

  Svi prijevodi, izvedeni ili saeti radovi koji ukljuuju Linux KAKO
  dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
  rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranienja na njegovu
  distribuciju.  Iznimke ovim pravilima mogue su pod odreenim
  uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.

  Ukratko, elimo ohrabriti irenje ovih informacija kroz to je vie
  mogue kanala. Meutim, elimo zadrati autorska prava na KAKO
  dokumente i htjeli bi biti obavijeteni o bilo kakvim namjerama
  redistribuiranja KAKO-a.

  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
  na linux-howto@sunsite.unc.edu.


  1133..22..  AAuuttoorr

  _S _D_O_S_/_W_i_n_d_o_w_s_a _n_a _L_i_n_u_x je napisao Guido Gonzato,
  OBRII_MEguido@ibogeo.df.unibo.it. (Obriite ``OBRII_ME''.) Puno
  hvala Mattu Welshu, autoru _L_i_n_u_x _I_n_s_t_a_l_l_a_t_i_o_n _a_n_d _G_e_t_t_i_n_g _S_t_a_r_t_e_d,
  Ianu Jacksonu, autoru _L_i_n_u_x __e_s_t_o _p_o_s_t_a_v_l_j_a_n_a _p_i_t_a_n_j_a _u_z _o_d_g_o_v_o_r_e,
  Giuseppeu Zanettiju, autoru _L_i_n_u_x, svima koji su mi poslali
  prijedloge, te posebno Linusu Torvaldsu i GNU-u koji su nam dali
  Linux.

  Ovaj dokument je ``kakav je''. Uloeno puno truda da bude to toniji,
  ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u kojem
  sluaju autor nije odgovoran za bilo kakve tete proizale iz
  koritenja ovog djela.

  Primjedbe su dobrodole. Slobodno mi se obratite zahtjevima,
  prijedlozima, flejmovima, itd.

  Uivajte u Linuxu i ivotu,

  Guido   =8-)


  1144..  HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd

  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://dokumentacija.linux.hr/DOS-Win-na-Linux-KAKO.html>.  Odrava
  ga Matej Vela, mvela@public.srce.hr.  Svi su prilozi, primjedbe i
  prijedlozi dobrodoli.




















