  Konfiguriranje KAKO
  Guido Gonzato, guido@ibogeo.df.unibo.it
  verzija 1.2.6, 19. sijenja 1999.

  Ovaj se KAKO trudi uiniti podeavanje vae nove Linux kante brim i
  lakim.  Tu ete nai nekoliko konfiguracija najuobiajenih aplikacija
  tako da raditi ponete uz udoban sustav.

  ______________________________________________________________________

  Sadraj


  1. Uvod

     1.1 emu ovaj KAKO
     1.2 to emo konfigurirati

  2. Ope sreivanje sustava

     2.1 Tipkovnica
     2.2 Kernel
     2.3 Ruenje sendmaila
     2.4 Brzina tvrdog diska
     2.5 Zip Drive na paralelnom portu
     2.6 Drajveri za ureaje
     2.7 Poruke pri logiranju
     2.8 Ime raunala
     2.9 Mi
     2.10 Toke montiranja
     2.11 lilo(8) i LOADLIN.EXE
        2.11.1 Savjet o sigurnosti
     2.12 Mail sposobnosti
     2.13 Konfiguriranje pisaa
     2.14 SVGATextMode

  3. Konfiguracija programa

     3.1 bash(1)
     3.2 ls(1)
     3.3 less(1)
     3.4 emacs(1)
     3.5 joe(1)
     3.6 jed(1)
     3.7 efax(1)
     3.8 TeX i prijatelji
     3.9 Izbjegnite PPProbleme!
        3.9.1 Brzi uvod u eznet
     3.10 POP klijent
     3.11 X Window System (XFree86)
        3.11.1 Namjetanje X servera
        3.11.2 Numerika tipkovnica
        3.11.3 Grafiki login koristei xdm
        3.11.4 Window manager
     3.12 Korisnike konfiguracije
     3.13 Nadograivanje

  4. Konfiguracijski programi

  5. Kraj

     5.1 Autorska prava
     5.2 Komentari
     5.3 Odricanje

  6. Hrvatski prijevod
  ______________________________________________________________________



  11..  UUvvoodd


  11..11..  eemmuu oovvaajj KKAAKKOO

  Instalirao sam Linux na mnogim raunalima i zamijetio da su dananje
  distribucije sjajne, ali im naalost nedostaju neke osnovne
  konfiguracije.  Veina e aplikacija raditi i bez njih, no neke nee.
  A u c.ol.setup se stalno pojavljuju jedna te ista pitanja.

  Kako bi to ispravio i kako bi olakao nove instalacije, napisao sam
  uini-to-a-onda-to popis koji sam poslije proirio u ovaj KAKO. Ovdje
  ete nai gomilu primjera konfiguracija za najee koritene
  aplikacije, programe i usluge, koje bi vam trebale utediti podosta
  vremena i posla.

  Nekoliko primjera u ovom KAKO-u na neki nain zavise o distribuciji.
  Imam pristup samo Red Hat, Caldera OpenLinux i S.u.S.E. strojevima, pa
  me nemojte shvaati preozbiljno ako imate Slackware, Debian ili neku
  drugu distribuciju. U svakom sluaju, itanje dokumentacije i KAKO-a
  uvijek se isplati, pa vam savjetujem da to svakako inite. Moja
  referentna distribucija je Red Hat; kako bih izbjegao ponavljanje,
  ``AT2YD'' znai ``prilagodite ovo svojoj distribuciji''.

  Zakljuna napomena: nadam se da e ovaj KAKO to prije zastarjeti.
  Trenutni trend u Linux distribucijama je pruiti konfiguracijske
  alate, a ne da administratora ostave samog u hrpi dokumentacije.
  Dakle, kad god je mogue, uputit u vas na pravi alat.

  Najnovija verzija ovog dokumenta, kao i neki prijevodi, je dostupna na
  <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO>.


  11..22..  ttoo eemmoo kkoonnffiigguurriirraattii

  Za PC postoji beskonano hardverskih konfiguracija, ali, po mom
  iskustvu, jedna je prilino esta: raunalo s velikim diskom
  podijeljenim na 3 particije (jedna za DOS/Windows, jedna za Linux i
  jedna za swap), zvunom karticom, modemom, CD-ROM pogonom, pisaem i
  miem. I Zip Drive za paralelni port je vrlo est.

  To je hardver za kojeg pretpostavljam da ete ga konfigurirati, ali
  ove je upute lako prilagoditi i drugim konfiguracijama. Podrazumijevam
  da ste root dok editirate/sreujete/hakirate.

  A sada, momci, zasuimo rukave.


  22..  OOppee ssrreeiivvaannjjee ssuussttaavvaa


  22..11..  TTiippkkoovvnniiccaa

  Najprije, kako konfigurirati tipkovnicu. Ako ste ovaj korak preskoili
  kod instalacije ili ste promijenili tipkovnicu, morate:

    odabrati odgovarajuu mapu iz /usr/lib/kbd/keytables. Na primjer,
     slovene.map je slovenska tipkovnica;

    editirati datoteku /etc/sysconfig/keyboard tako da izgleda ovako:

     KEYTABLE="/usr/lib/kbd/keytables/slovene.map"
    za postavljanje brzine ponavljanja i vrijeme ekanja dodajte ovaj
     red /etc/rc.d/rc.sysinit (Red Hat) odnosno /etc/rc.d/rc.boot
     (Caldera) odnosno /etc/rc.d/boot (S.u.S.E.):


     /sbin/kbdrate -s -r 16 -d 500  # ili to god vam se svia



  Za uitavanje keytablea pokrenite /etc/rc.d/init.d/keytable start
  (AT2YD). O drugim posebnim tipkama se govori u narednim poglavljima.

  Ako elite da se NumLock automatski ukljuuje, dodajte ove redove u
  /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):

  for tty in /dev/tty[1-9]*; do
    setleds -D +num < $tty
  done




  22..22..  KKeerrnneell

  Po mom miljenju, sljedea stvar koju trebate napraviti je izgraditi
  kernel koji najbolje odgovara vaem sustavu. To je vrlo jednostavno,
  no, ako imate problema, pogledajte README u direktoriju /usr/src/linux
  ili _K_e_r_n_e_l _H_O_W_T_O. Trikovi:


    Paljivo razmislite o svojim potrebama. Odabiranje kernel
     konfiguracije, primjenjivanje zakrpi i kompajliranje jednom za
     svagda puno je djelotvornije nego ponovno konfiguriranje i
     kompajliranje svakog mjeseca; to posebno vrijedi ako je vaa kanta
     posluitelj. Nemojte zaboraviti ukljuiti podrku za sav hardver
     koji ete moda dodati u budunosti (dakle, SCSI, Zip, mrene
     kartice, itd.).

    Ako imate Cyrix CPU kojeg kernel ne prepoznaje pravilno kao takvog,
     primjenite odgovarajue zakrpe za poboljanje njegovih performansi.
     Informacije na  <http://www.linuxhq.com/patch/20-p0591.html>.

    Korisnici prijenosnika e eljeti popraviti itljivost svog LCD
     zaslona.  Prije sam predlagao primjenu kernel zakrpe, ali
     SVGATextMode (pogledajte poglavlje ``SVGATextMode'') je vjerojatno
     najbolje rjeenje. Ipak, Big Cursor kernel zakrpa se nalazi na
     <http://www.linuxhq.com/patch/20-p0239.html>.

    Opet za korisnike prijenosnika: ako kanite koristiti PCMCIA faks
     modem nneemmoojjttee kompajlirati serijsku podrku kao modul; ukljuite je
     u kernel jer inae va PCMCIA modem nee raditi.

    Ako koristite PCMCIA kartice, nemojte zaboraviti kompajlirati i te
     module; takoer, nemojte zaboraviti editirati
     /etc/pcmcia/network.opts ako imate PCMCIA mrenu karticu.

    Ako dobijate one dosadne poruke od modprobea da ne moe pronai
     neke module, to znai da treba srediti /etc/conf.modules.
     Primjerice, ako ne koristite module ipx i appletalk, dodajte ove
     retke:


     alias net-pf-4 off
     alias net-pf-5 off


    Da utedite vrijeme pri sljedeem konfiguriranju i kompajliranju
     kernela, snimite konfiguraciju u datoteku i uvajte ju na sigurnom
     mjestu. Pazite: ako nadogradite kernel, ta konfiguracijska datoteka
     e vjerojatno biti beskorisna jer ne sadri opcije novog kernela.


  22..33..  RRuueennjjee sseennddmmaaiillaa

  Na nekim sustavima sendmail tokom dizanja zaustavi stroj na nekoliko
  minuta.  Postoje dva sluaja: 1. stroj nije izravno povezan na
  Internet, 2. stroj je spojen i ima stalnu IP adresu.

  Brzo rjeenje za prvi sluaj: neka /etc/hosts sadri ovakav red:


  127.0.0.1   localhost



  Drugi sluaj: zastoj uzrokuje /etc/hosts koji sadri red slian ovom:

  127.0.0.1   localhost   ime_vaeg_raunala


  kojeg ete podijeliti ovako:

  127.0.0.1    localhost
  w.x.y.z      ime_vaeg_raunala



  Pogledajte i dio ``Ime raunala''.


  22..44..  BBrrzziinnaa ttvvrrddoogg ddiisskkaa

  Brzina vaeg (E)IDE tvrdog diska znaajno se moe poboljati ppaalljjiivviimm
  koritenjem hdparm(8). Ako ga u vaoj distribuciji nema, nai ete ga
  na  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/hardware/>; traite
  datoteku hdparm-X.X.tar.gz.

  Poto mnogi detalji ovise o vaem tvrdom disku i HD kontroleru, ne
  mogu vam dati openit recept. Budui da riskirate prenje vlastitog
  datotenog sustava, ppaalljjiivvoo pprrooiittaajjttee mmaann ssttrraanniiccuu prije koritenja
  nekih opcija. U najjednostavnijem obliku, dodajte ovaj red datoteci
  /etc/rc.d/rc.sysinit:


  /sbin/hdparm -c1 /dev/hda  # koristimo prvi IDE pogon


  koji dodaje 32-bitnu I/O podrku EIDE-u. A to se tie opcije `-m',
  evo to mi je poslao Mark Lord, autor hdparma:

       (...) ako va sustav koristi komponente iz prolih nekoliko
       godina [prije 1997.], sve e biti u redu. Ako su starije od
       toga, mmooddaa bude problema (manje vjerojatno). ipovi s puno
       greaka su CMD0646 i RZ1000, eessttoo koriteni na 486 i
       (ranim) 586 ploama prije 2-3 godine.



  22..55..  ZZiipp DDrriivvee nnaa ppaarraalleellnnoomm ppoorrttuu

  Za verziju Zip Drivea na paralelnom portu moete koristiti standardni
  drajver koji dolazi s novijim (2.x.x) kernelima. Za vrijeme
  konfiguracije kernela, provjerite da li je SCSI podrka i SCSI disk
  podrka ukljuena.  Zapamtite, izmeu pisaa i Zip Drivea na istom
  portu moe biti konflikata, pa ete eljeti koristiti kernel module.

  Zip diskete se prodaju preformatirane na particiju /dev/sda4.  Da Zip
  proradi, samo trebate zadati


  # chmod 666 /dev/sda4  # svatko moe pristupiti Zip Driveu
  # insmod ppa


  i Zip moete montirati kao i obino (bolje zadnji red dodajte datoteci
  /etc/rc.d/rc.sysinit). Zipu moete pristupiti i preko mtoolsa ako ovaj
  red dodate u /etc/mtools.conf:


  drive z: file="/dev/sda4" exclusive



  Postoji i bolji ppa drajver od standardnog: pogledajte
  <http://www.torque.net/~campbell>.


  22..66..  DDrraajjvveerrii zzaa uurreeaajjee

  Ureaji u /dev (ili, jo bolje, simbolike veze do stvarnih ureaja)
  vam mogu nedostajati. Provjerite kojim ureajima odgovara va mi,
  modem i CD-ROM pogon, a onda uinite ovo:


  ~# cd /dev
  /dev# ln -s ttyS0 mouse
  /dev# ln -s ttyS1 modem
  /dev# ln -s hdb cdrom



  Savjet: na nekim prijenosnicima ureaj mia je /dev/psaux: pazite na
  to kod konfiguriranja X11.

  Ako elite, pokrenite chmod 666 na ureajima kao to je /dev/cdrom,
  /dev/modem, itd. kako bi postali potpuno dostupno svakom korisniku.
  Ali bit e sigurnosnih problema!  Alternativno, stvorite grupu
  ``cdrom'', odredite root.cdrom za vlasnika /dev/cdrom i zatim
  korisnike dodavajte toj grupi. Slian postupak vrijedi i za ostale
  ureaje.


  22..77..  PPoorruukkee pprrii llooggiirraannjjuu

  Ako elite promijeniti poruke pri logiranju, provjerite da li
  /etc/rc.d/rc.local prepisuje /etc/issue i /etc/motd. (Red Hatov to
  ini.) Ako to ini, pokrenite editor i na posao.


  22..88..  IImmee rraauunnaallaa

  Zadati naredbu hostname novo_ime_raunala moda nee biti dovoljno.
  Kako biste izbjegli famozni sendmail zastoj, slijedite ove korake
  (vrijede samo za samostalan stroj):

    Editirajte /etc/sysconfig/network i promijenite tamonji hhoossttnnaammee
     (dakle, novo_ime.domena).

    Isto tako editirajte /etc/HOSTNAME.

    Dodajte svoju IP adresu i novo ime u /etc/hosts:


     10.56.142.1                     novo_ime.domena




  22..99..  MMii

  Usluge gpma su korisne za cut & paste operacije u tekstualnom modu i
  koritenje mia u nekim aplikacijama. Na Red Hatu, provjerite imate li
  datoteku /etc/sysconfig/mouse i pie li u njoj:


  MOUSETYPE="Microsoft"
  XEMU3=yes



  Takoer morate imati datoteku /etc/rc.d/init.d/gpm, u koju ete
  dodavati dodatne parametre. Moja izgleda ovako:

  ...
         daemon gpm -t $MOUSETYPE -d 2 -a 5 -B 132 # mi s dvije tipke
  ...



  Naravno, pobrinite se da ova konfiguracija odgovara vaoj vrsti mia.
  Na veini prijenosnika $MOUSETYPE je ``PS/2''.

  Na Calderi samo dodajte ovaj red u /etc/rc.d/rc.boot:


  /usr/bin/gpm



  Na S.u.S.E.-u, opcije za gpm idu u /etc/rc.config; na Debianu ete
  editirati /etc/gpm.conf.

  Ako elite imati izbornike u konzoli na pritisak Ctrl i tipke mia,
  konfigurirajte gpm-root. Prilagodite dani izbornik u /etc/gpm-
  root.conf i pokrenite gpm-root iz /etc/rc.d/rc.local (AT2YD).


  22..1100..  TTookkee mmoonnttiirraannjjaa

  Zgodno je imate toke montiranja za diskete, druge ureaje i NFS-om
  izvezene direktorije. Na primjer, moete napraviti sljedee:


  ~# cd /mnt
  /mnt# mkdir floppy; mkdir cdrom; mkdir win; mkdir zip ; mkdir posluitelj



  Ovime ete napraviti toke montiranja za DOS/Win diskete, ext2
  diskete, CD-ROM, Windows particiju, Zip na paralelnom portu i NFS
  direktorij.

  Sada editirajte datoteku /etc/fstab i dodajte joj ovo:

  /dev/fd0             /mnt/floppy       vfat            user,noauto 0 1
  /dev/cdrom           /mnt/cdrom        iso9660         ro,user,noauto 0 1
  /dev/sda4            /mnt/zip          vfat            user,noauto,exec 0 1
  /dev/hda1            /mnt/win          vfat            user,noauto 0 1
  posluitelj:/export  /mnt/posluitelj  nfs             defaults



  Oito, u prvom polju morate napisati odgovarajui ureaj. Noviji
  kerneli imaju ugraen pristup FAT32 particijama; za starije postoji
  zakrpa kernela na
  <http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html>.  man mount za
  vie informacija.

  Toplo vam preporuam da instalirate mtools za pristupanje DOS/Windows
  disketama!


  22..1111..  lliilloo((88)) ii LLOOAADDLLIINN..EEXXEE

  Mnogi korisnici koriste i Linux i DOS/Windows na istom raunalu, pa
  pri dizanju ele odabrati OS; to bi trebalo srediti kod instalacije,
  ali ako niste, uinite sljedee. Pretpostavimo da je /dev/hda1
  DOS/Windows, a /dev/hda2 Linux particija.



  # fdisk
  Using /dev/hda as default device!

  Command (m for help): a
  Partition number (1-4): 2

  Command (m for help): w
  #



  Tako ste aktivirali Linux particiju. Sada napiite jednostavan
  /etc/lilo.conf:


  boot = /dev/hda2
  compact
  delay = 50
  # message = /boot/poruka.txt  # napiite vlastitu ako elite
  root = current
  image = /boot/vmlinuz  # Linux se die podrazumijevano jer je prvi naveden
    label = Linux
    read-only
  other = /dev/hda1
    table = /dev/hda
    label = DOS



  Sad pokrenite /sbin/lilo i to je to. lilo je najbitniji dio vae
  instalacije, pa je vrlo poeljno da proitate njegovu dokumentaciju.

  Za uitavanje Linuxa iz DOS/Windowsa bez resetiranja, stavite
  LOADLIN.EXE u direktorij (na DOS particiji!) koji je u DOS-ovom PATH-
  u; zatim kopirajte svoj kernel u, recimo, C:\TEMP\VMLINUZ. Ova e
  jednostavna .BAT datoteka uitati Linux:


  rem   linux.bat
  smartdrv /C
  loadlin c:\temp\vmlinuz root=/dev/hda2 ro



  Ako koristite Windows 9x, namjestite ``Properties'' ovog .BAT-a tako
  da se pokree u MS-DOS modu.


  22..1111..11..  SSaavvjjeett oo ssiigguurrnnoossttii

  Backup MBR-a prije instalacije Linuxa je siguran potez. Koristite
  RESTORRB (iz paketa FIPS) prije instalacije, ili dignite Linux s
  rescue diskete i zadajte ovu naredbu:


  # dd if=/dev/hda of=MBR bs=512 count=1



  Zatim barem dvaput kopirajte datoteku MBR na diskete. Ako do
  katastrofe doe, moete vratiti svoj stari MBR naredbom:


  # dd if=/mnt/MBR of=/dev/hda bs=446 count=1


  ako je disketa s datotekom MBR montirana na /mnt. Moete i koristiti
  DOS sistemsku disketu i pokrenuti FDISK /mbr.


  22..1122..  MMaaiill ssppoossoobbnnoossttii

  eljet ete moi itati e-mail poruke koje su pisane HTML-om ili
  sadre egzotine formate datoteka. Provjerite imate li dvije datoteke:
  /etc/mime.types i /etc/mailcap. Prva navodi vrste datoteka i njihove
  nastavke, kao na primjer:

  application/postscript          ps eps
  image/jpeg                      jpe jpeg jpg
  text/html                       html



  Druga govori mail klijentu kako prikazati tu vrstu datoteke.

  Moda ete primati poruke od ljudi koji koriste Microsoft Outlook,
  ije poruke su viedjelom MIME formatu. Ova dva reda, dodana u
  /etc/mailcap, bi vam trebala omoguiti itanje takvih poruka:

  text/plain; less %s; needsterminal
  text/html; lynx -force_html %s; needsterminal




  22..1133..  KKoonnffiigguurriirraannjjee ppiissaaaa

  Sve distribucije za koje znam imaju konfiguracijski alat za
  podeavanje pisaa (printtool, yast, odnosno magicfilter); ako ga
  nemate, evo osnova runog konfiguriranja.

  Pretpostavimo da imate ne-PostScript (i ne ``Windows-only''!) pisa
  kojeg elite koristiti za ispis istog teksta (na primjer, C programa)
  i PostScript datoteka kroz Ghostscript, koji je ve instaliran.

  Namjetanje pisaa se sastoji od nekoliko koraka:

    Saznajte na kojem je paralelnom portu va pisa: isprobajte


     # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp0
     # echo "zdravo, svijete" > /dev/lp1


     i zapiite koji radi.

    Napravite dva spool direktorija:


     # cd /var/spool/lpd
     # mkdir isto ; mkdir postscript



    Ako pisa pokae "efekt stepenica" (veina inkjetova hoe), treba
     vam filter. Probajte ispisati dva reda pomou


     # echo "prvi red" > /dev/lp1 ; echo "drugi red" > /dev/lp1


     Ako rezultat izgleda ovako:


     prvi red
             drugi red


     onda snimite ovu skriptu kao /var/spool/lpd/isto/filter:


     #!/bin/sh
     # Ovaj filter sreuje "efekt stepenica"
     awk '{print $0, "\r"}'


     i uinite ju izvrnom pomou chmod 755 /var/spool/lpd/isto/filter.

    Napravite filter za PostScript emulaciju. Snimite ovaj filter kao
     /var/spool/lpd/postscript/filter:


     #!/bin/sh

     UREAJ=djet500
     REZOLUCIJA=300x300
     VELIINA=a4
     SLATIEOF=

     nenscript -TUS -ZB -p- |
     if [ "$DEVICE" = "PostScript" ]; then
             cat -
     else
             gs -q -sDEVICE=$UREAJ -r$REZOLUCIJA -sPAPERSIZE=$VELIINA -dNOPAUSE -dSAFER -sOutputFile=- -
     fi

     if [ "$SLATIEOF" != "" ]; then
             printf "\004"
     fi


     (Ovo je primjer za HP DeskJet. Prepravite ga tako da odgovara vaem
     pisau).

    Konano, dodajte ovo u /etc/printcap:


     # /etc/printcap
     lp|ps|PS|PostScript|djps::sd=/var/spool/lpd/postscript::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/postscript/filter::sh:
     isto::sd=/var/spool/lpd/isto::mx#0::lp=/dev/lp1::if=/var/spool/lpd/isto/filter::sh:



  Za sloenije ili egzotinije konfiguracije _P_r_i_n_t_i_n_g _H_O_W_T_O eka na vas.

  Ako ste koristili printtool, budite svjesni da e GSDEVICE koji je
  printtool izabrao raditi, ali nee nuno biti najpogodniji za va
  pisa. Moete se malo igrati s datotekom postscript.cfg; na primjer,
  ja sam promijenio GSDEVICE iz cdj500 u djet500 i sada je ispis puno
  bri.


  22..1144..  SSVVGGAATTeexxttMMooddee

  Ovaj alat, dostupan na <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/sources/sbin>,
  se moe koristiti za mijenjanje rezolucije zaslona, fonta i oblika
  kursora na konzoli.  Korisnici iji jezik sadri naglaene znakove e
  ih moi koristiti u aplikacijama za konzolu, a korisnici prijenosnika
  mogu promijeniti oblik kursora tako da bude vidljiviji.

  Editirajte /etc/TextConfig ili /etc/TextMode, poevi na
  podrazumijevanoj VGA definiciji. Hrvati bi trebali biti sretni s
  ovakvom ``LoadFont'' sekcijom:

  Option "LoadFont"
  FontProg "/usr/bin/setfont"
  FontPath "/usr/lib/kbd/consolefonts"
  FontSelect "lat2u-16.psf"   8x16 9x16 8x15 9x15
  FontSelect "lat2u-14.psf"   8x14 9x14 8x13 9x13
  FontSelect "lat2u-12.psf"   8x12 9x12 8x11 9x11
  FontSelect "lat2u-08.psf"   8x8  9x8  8x7  9x7



  Nakon to zavrite, isprobajte svoju konfiguraciju naredbom slinom
  ovoj:

  ~# SVGATextMode "80x34x9"



  Ako sve radi kako treba, izbriite upozorenja iz /etc/TextMode i
  stavite ovaj red u /etc/rc.d/rc.sysinit (AT2YD):

  # SVGATextMode
  /usr/sbin/SVGATextMode "80x34x9"



  Primjetite da blok-kursor radi samo na nekim modovima; na jednom od
  mojih strojeva, "80x32x9".


  33..  KKoonnffiigguurraacciijjaa pprrooggrraammaa

  Ovo su datoteke koje emo sreivati: /etc/profile, /etc/bashrc,
  .bashrc, .bash_profile, .bash_logout, .inputrc, .less, .lessrc,
  .xinitrc, .fvwmrc, .fvwm2rc95, .Xmodmap, .Xmodmap.num, .Xdefaults,
  .jedrc, .abbrevs.sl, .joerc, .emacs.  Nemojte dodavati korisnike dok
  ne zavrite s konfiguracijom sustava; te ete datoteke staviti u
  /etc/skel.


  33..11..  bbaasshh((11))

  Moda najvaniji program nakon kernela. Ovo su glavne datoteke za
  prilagoavanje ponaanja basha:

    /etc/bashrc sadri aliase i funkcije za cijeli sustav;

    /etc/profile sadri okruje i programe koje treba pokrenuti za
     cijeli sustav;

    $HOME/.bashrc sadri korisnike aliase i funkcije;

    $HOME/.bash_profile sadri korisniko okruje i programe koje treba
     pokrenuti;

    $HOME/.inputrc sadri znaenja tipki i druge stvari.

  Ispod su prikazani primjeri ovih datoteka. Najprije, najvanija:
  /etc/profile. Koristi se za konfiguriranje mnogih mogunosti vae
  Linux kante, kao to ete vidjeti u sljedeim poglavljima. Pazite na
  obratne navodnike!


  # /etc/profile

  # Okruje i programi koje treba pokrenuti za cijeli sustav
  # Funkcije i aliasi idu u /etc/bashrc

  # Ova datoteka se brine se o sljedeim opcijama i programima:
  #
  #   o PATH
  #   o promptovi
  #   o nekoliko varijabli okruja
  #   o ls u boji
  #   o less
  #   o rxvt
  #
  # Korisnici mogu ponititi ove opcije i/ili dodati druge u svojem
  # $HOME/.bash_profile

  # postavljamo pristojan PATH (ukljuujui KDE)
  PATH="$PATH:/usr/X11R6/bin:/opt/kde/bin:$HOME/bin:."

  # Obavjetavamo korisnika: login ili ne-login ljuska. Ako je login, prompt
  # je obojan u plavo; inae je grimizno-ljubiast. Prompt root-a je crven.
  # Za objanjenje escape kodova pogledajte Colour-ls mini-HOWTO.
  KORISNIK=`whoami`
  if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
    BOJA=44  # plava
  else
    BOJA=45  # grimizno-ljubiasta
  fi

  if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
    BOJA=41  # crvena
    PATH="$PATH:/usr/local/bin"
  fi

  ESC="\033"
  STIL=';1m' # podebljano; izaberite koji stil ete koristiti
  # STIL='m' # obino
  PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
  PS2="> "

  # molim, bez izbacivanja corea
  ulimit -c 0

  # postavljamo umask
  if [ `id -gn` = `id -un` -a `id -u` -gt 14 ]; then
    umask 002
  else
    umask 022
  fi

  # nekoliko varijabli
  USER=`id -un`
  LOGNAME=$USER
  MAIL="/var/spool/mail/$USER"
  NNTPSERVER=news.carnet.hr # ovdje stavite svoj
  VISUAL=jed
  EDITOR=jed
  HOSTNAME=`/bin/hostname`
  HISTSIZE=1000
  HISTFILESIZE=1000
  export PATH PS1 PS2 USER LOGNAME MAIL NNTPSERVER
  export VISUAL EDITOR HOSTNAME HISTSIZE HISTFILESIZE

  # ukljuujemo ls u boji
  eval `dircolors /etc/DIR_COLORS -b`
  export LS_OPTIONS='-s -F -T 0 --color=yes'

  # podeavamo less
  LESS='-M-Q'
  LESSEDIT="%E ?lt+%lt. %f"
  LESSOPEN="| lesspipe.sh %s"
  LESSCHARDEF=8bcccbcc13b.4b95.33b. # pokazuj boje u ls -l | less
  export LESS LESSEDIT LESSOPEN VISUAL LESSCHARDEF

  # sredi tipku backspace u rxvtu
  if [ "$COLORTERM" != "" ] ; then
    stty erase ^H  # alternativa: ^H
  fi

  for i in /etc/profile.d/*.sh ; do
    if [ -x $i ]; then
      . $i
    fi
  done

  # zovemo fortune, ako je dostupan
  if [ -x /usr/games/fortune ] ; then
    echo ; /usr/games/fortune ; echo
  fi



  Evo primjera /etc/bashrc:


  # /etc/bashrc

  # Funkcije i aliasi za cijeli sustav
  # Okruje ide u /etc/profile

  # Iz nekog nepoznatog razloga, bash odbija naslijediti PS1
  # u nekim okolnostima koje ne mogu shvatiti. Stavljanjem
  # PS1 ovdje osiguravamo njegovo uitavanje svaki put.

  KORISNIK=`whoami`
  if [ $LOGNAME = $KORISNIK ] ; then
    BOJA=44  # plava
  else
    BOJA=45  # grimizno-ljubiasta
  fi

  if [ $KORISNIK = 'root' ] ; then
    BOJA=41  # crvena
  fi

  ESC="\033"
  STIL=';1m'  # podebljano
  # STIL='m'    # obino
  export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
  export PS2="> "
  export CDPATH="$CDPATH:~"

  alias which="type -path"
  alias ls="ls $LS_OPTIONS"



  Ovo je primjer .bashrc:


  # $HOME/.bashrc
  # izvodimo globalne definicije

  if [ -f /etc/bashrc ]; then
    . /etc/bashrc
  fi

  # ovo je potrebno za obavijest korisniku da nisu u login ljusci
  if [ "$DOBIJ_PS1" = "" ] ; then
    BOJA=45; ESC="\033"; STIL=';1m';  # STIL='m'
    KORISNIK=`whoami`
    export PS1="\[$ESC[$BOJA;37$STIL\]$KORISNIK:\[$ESC[37;40$STIL\]\w\\$ "
  fi

  # aliasi
  alias cp='cp -i'
  alias l=less
  alias lyx='lyx -width 900 -height 700'
  alias mv='mv -i'
  alias rm='rm -i'
  alias x=startx

  # Par korisnih funkcija

  inst() # Instalira .tar.gz arhivu u trenutni direktorij.
  { tar -zxvf $1 }

  cz() # Prikazuje sadraj .zip arhive.
  { unzip -l $* }

  ctgz() # Prikazuje sadraj .tar.gz arhive.
  {
    for datoteka in $* ; do
      tar -ztf ${datoteka}
    done
  }

  tgz() # Stvara .tgz arhivu kao zip.
  {
    ime=$1 ; tar -cvf $1 ; shift
    tar -rf ${ime} $*
    gzip -S .tgz ${ime}
  }



  Evo primjera .bash_profile:


  # $HOME/.bash_profile

  # Korisniko okruje i programi koje koje treba pokrenuti
  # Ova datoteka sadri opcije korisnika koje imaju prednost nad onima iz
  # /etc/profile

  # Uzmi korisnikove aliase i fukncije
  if [ -f ~/.bashrc ]; then
    DOBIJ_PS1="NO"  # ne mijenjamo boju prompta
    . ~/.bashrc
  fi

  # postavljamo par "normalnih" direktorija
  export CDPATH="$CDPATH:$HOME:$HOME/tekst:$HOME/tekst/geologija"



  Ovo je primjer .inputrc:


  # $HOME/.inputrc

  # znaenja tipki
  "\e[1~": beginning-of-line # poetak reda
  "\e[3~": delete-char               # brisanje znaka lijevo od kursora
  "\e[4~": end-of-line               # kraj reda
  # (F1 .. F5) su "\e[[A" ... "\e[[E"
  "\e[[A": "info \C-m"

  set bell-style visible          # molim, bez zvuka
  set meta-flag On                # omoguava 8-bitni ulaz (naglaeni znakovi/hrvatska slova)
  set convert-meta Off            # ne skida 8-bitne znakove
  set output-meta On              # tono prikazuje 8-bitne znakove
  set horizontal-scroll-mode On   # pomie duge komandne linije
  set show-all-if-ambiguous On    # nakon to je pritisnut <TAB>



  Takoer je potrebno uiniti sljedee da tipke Backspace i Delete rade
  u redu u xtermu i drugim X11 aplikacijama:

    Stavite ovo u svoj .xinitrc:


     usermodmap=$HOME/.Xmodmap
     xmodmap $usermodmap



    Nakon toga e va .Xmodmap sadravati:


     keycode 22 = BackSpace
     keycode 107 = Delete

     To sreuje konzolu. Za xterm:

    Stavite ovo u svoj .Xdefaults:


     xterm*VT100.Translations: #ponitavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
             <Key>Delete:        string(0x1b) string("[3~")\n\
             <Key>Home:          string(0x1b) string("[1~")\n\
             <Key>End:           string(0x1b) string("[4~")\n\
             Ctrl<Key>Prior:     string(0x1b) string("[40~")\n\
             Ctrl<Key>Next:      string(0x1b) string("[41~")

     nxterm*VT100.Translations: #ponitavamo <Key>BackSpace: string(0x7F)\n\
             <Key>Delete:        string(0x1b) string("[3~")\n\
             <Key>Home:          string(0x1b) string("[1~")\n\
             <Key>End:           string(0x1b) string("[4~")\n\
             Ctrl<Key>Prior:     string(0x1b) string("[40~")\n\
             Ctrl<Key>Next:      string(0x1b) string("[41~")



  rxvt je malo sloeniji jer na njegovo ponaanje utjeu neke opcije za
  vrijeme kompajliranja. Pogledajte gornji /etc/profile.

  Vie informacija u man stranicama za _b_a_s_h(1) i _r_e_a_d_l_i_n_e(3).

  Ne oekujte da svaka aplikacija radi kako treba! Na primjer, ako
  pokrenete joe u xtermu, neke tipke nee raditi; isto vrijedi i za
  verzije rxvta starije od 2.4.5.


  33..22..  llss((11))

  ls moe u ispisu sadraja direktorija razliite tipove datoteka
  osvijetljavati razliitim bojama. Da biste ukljuili tu mogunost,
  samo dodajte nekoliko redova datoteci /etc/profile kako je pokazano
  gore. Meutim, to nee raditi u rxvtu starijem od verzije 2.21;
  umjesto njega koristite neku verziju xterma. Izgleda da rxvt ima
  greku koja ga sprijeava u tonom nasljeivanju okruja pod odreenim
  okolnostima.  rxvt 2.4.5 i noviji su u redu.

  Calderin ls nema boja, ali ima ekvivalent color-ls. Dodajte ovo u
  /etc/bashrc:


  alias ls="color-ls $LS_OPCIJE"




  33..33..  lleessss((11))

  S ovim izvrsnim alatom moete pregledavati ne samo obine tekstualne
  datoteke, nego i one saete gzip-om, tar i zip arhive, man stranice i
  to god imate. Njegova konfiguracija se sastoji od nekoliko koraka:

    Za koritenje sa strelicama, stavite ovu obinu ASCII datoteku
     .lesskey u svoj home direktorij:


     ^[[A   back-line
     ^[[B   forw-line
     ^[[C   right-scroll
     ^[[D   left-scroll
     ^[OA   back-line
     ^[OB   forw-line
     ^[OC   right-scroll
     ^[OD   left-scroll
     ^[[6~  forw-scroll
     ^[[5~  back-scroll
     ^[[1~  goto-line
     ^[[4~  goto-end
     ^[[7~  goto-line
     ^[[8~  goto-end


     A zatim pokrenite naredbu lesskey. (To su escape nizovi za VT100
     terminale.) Tako ete dobiti binarnu datoteku .less koja sadri
     znaenja tipki.

    Snimite ovu datoteku kao /usr/local/bin/lesspipe.sh:


     #!/bin/sh
     # Ovo je preprocesor za 'less'. Koristi se kada je ova varijabla okruja
     # postavljena: LESSOPEN="|lesspipe.sh %s"

     lesspipe() {
       case "$1" in
       *.tar) tar tf $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo sadraj .tar i .tgz
       *.tgz|*.tar.gz|*.tar.Z|*.tar.z) tar ztf $1 2>/dev/null ;;
       *.Z|*.z|*.gz) gzip -dc $1  2>/dev/null ;; # Tono prikazujemo saete datoteke
       *.zip) unzip -l $1 2>/dev/null ;; # Prikazujemo arhive
       *.arj) unarj -l $1 2>/dev/null ;;
       *.rpm) rpm -qpil $1 2>/dev/null ;;
       *.cpio) cpio --list -F $1 2>/dev/null ;;
       *.1|*.2|*.3|*.4|*.5|*.6|*.7|*.8|*.9|*.n|*.man) DATOTEKA=`file -L $1`
         DATOTEKA=`echo $DATOTEKA | cut -d ' ' -f 2`
         if [ "$DATOTEKA" = "troff" ]; then
           groff -s -p -t -e -Tascii -mandoc $1
         fi ;;
       *) file $1 | grep text > /dev/null ;
         if [ $? = 1 ] ; then # to nije tekst
           strings $1
         fi ;;
       esac
     }

     lesspipe $1


     Zatim ju uinite izvrnom pomou chmod 755 lesspipe.sh.

    Stavite potrebne varijable u /etc/profile kako je pokazano gore.


  33..44..  eemmaaccss((11))

  Rijetko koristim emacs, pa vam mogu dati samo nekoliko savjeta. Neke
  distribucije emacsa ne dolaze podeene za boje i sintaktiko
  osvjetljavanje. Stavite ovo u svoj .emacs:


  (global-font-lock-mode t)
  (setq font-lock-maximum-decoration t)



  To radi samo u X11. tovie, kako biste omoguili naglaene znakove,
  dodat ete ovaj red:

  (standard-display-european 1)
  Ostavljam vama da pregledate cijelu dokumentaciju emacsa kako biste ga
  prilagodili svojim potrebama -- moda e vam trebati mjeseci...
  Dotfile Generator (poglavlje ``Konfiguracijski programi'') je dobra
  pripomo u tome.


  33..55..  jjooee((11))

  Neke verzije joea ne rade s bojom u konzoli, kao ni s nekim posebnim
  tipkama. Koliko znam, nitko nije naao rjeenje tim malim neprilikama.
  Brzo i prljavo (i runo) rjeenje za problem boja:


  $ export TERM=vt100
  $ joe mojadatoteka
     (editirajte svoju datoteku)
  $ export TERM=linux



  Konfigurirajte joe editiranjem .joerc, .jstarrc ili vae omiljene
  emulacije; moete poeti od sistemskih konfiguracijskih datoteka iz
  /usr/lib/joe.


  33..66..  jjeedd((11))

  Ovo je moj omiljeni editor: radi ono to mi treba, manji je i lake ga
  je konfigurirati od emacsa, a prilino dobro emulira druge editore.
  Mnogi korisnici s mog sveuilita koriste jed kao emulaciju EDT-a,
  editora VMS sustava.

  jedove konfiguracijske datoteke su .jedrc i /usr/lib/jed/lib/*; prvu
  moete kopirati iz jed.rc u tom direktoriju.


    Kako biste natjerali jed da dobro koristi posebne tipke, napiite
     datoteku /usr/lib/jed/lib/defaults.sl iji je jedini red:


     () = evalMfile("linux");



    Ako xjed naizgled ne prepoznaje tipku DEL, dodajte ove redove u
     svoj .jedrc:

     #ifdef XWINDOWS
       x_set_keysym (0xFFFF, 0, "\e[3~");
       setkey (``delete_char_cmd'', "\e[3~");
     #endif



    Editirajte /usr/lib/jed/lib/linux.sl i stavite Info_Directory =
     "usr/info";/ i /bin/mail nakon /UCB_Mailer = "/bin/mail";;

    Kako bi jed emulirao EDT (ili neki drugi editor), samo editirajte
     par redova u .jedrc. Ako elite koristiti `+' na numerikoj
     tipkovnici za brisanje rijei umjesto jednog znaka, dodajte ovo u
     .jedrc:


     unsetkey("\eOl");
     unsetkey("\eOP\eOl");
     setkey("edt_wdel", "\eOl");
     setkey("edt_uwdel", "\eOP\eOl");


     nakon reda () = evalfile("edt") (ili slino).

    Natjerati xjed da koristi numeriku tipkovnicu za emulaciju EDT-a
     moete ubacivanjem sljedeeg u .Xmodmap:


     keycode 77  = KP_F1
     keycode 112 = KP_F2
     keycode 63  = KP_F3
     keycode 82  = KP_F4
     keycode 86  = KP_Separator



    Prilagoavanje boja za xjed se obavlja dodavanjem redova poput ovog
     u .Xdefaults:


     xjed*Geometry: 80x32+150+50
     xjed*font: 10x20
     xjed*background: midnight blue
     # I tako dalje...



    Mogunost kraenja neprocjenjivo tedi vrijeme. Snimite datoteku
     poput ove kao $HOME/.abbrevs.sl:


     create_abbrev_table ("Global", "0-9A-Za-z");
     define_abbrev ("Global", "GG", "Guido Gonzato");
     create_abbrev_table ("TeX", "\\A-Za-z0-9");
     define_abbrev ("TeX", "\\beq", "\\begin{equation}");
     define_abbrev ("TeX", "\\eeq", "\\end{equation}");
     % I tako dalje...


     i ukljuite ju pomou ESC x abbrev_mode. Ako hoete da se kraenje
     automatski ukljuuje, dodajte ovakve naredbe u svoj .jedrc:


     define text_mode_hook ()
     {
       set_abbrev_mode (1);
     }
     %
     define fortran_hook ()
     {
       set_abbrev_mode (1);
       use_abbrev_table ("Fortran");
     }
     % i tako dalje...




  33..77..  eeffaaxx((11))

  Ovo je vjerojatno najprikladniji paket za jednostavno slanje/primanje
  fakseva. Morat ete prilagoditi skriptu /usr/bin/fax; lak posao, ali
  nekoliko stvari uzrokuje glavobolje:


    DIALPREFIX: najvjerojatnije jednostavno stavljanje `T' ili `P' nee
     raditi u nekim zemljama (barem ne u Italiji). Umjesto toga stavite
     `ATDT' ili `ATDP'.

    INIT i RESET: ovi stringovi sadre inicijalizatore `-i' i `-k'
     potrebne efaxu. Ako elite dodati AT naredbu, dodajte ju
     odgovarajuem stringu izostavljajui `AT' i navodei `-i' ili `-k'
     prije ostatka. Na primjer: kako biste INIT-u dodali `ATX3' naredbu,
     dodajte `-iX3'.


  33..88..  TTeeXX ii pprriijjaatteelljjii

  Pretpostavit u da imate teTeX distribuciju. Samo par stvari:

    Za prilagoavanje uzorka prelamanja rijei vaem jeziku, editirajte
     datoteku /usr/lib/texmf/texmf/tex/generic/config/language.dat, a
     zatim pokrenite:


     # texconfig init ; texconfig hyphen



    Ako dodate LaTeX paket, nakon dodavanja datoteka u
     /usr/lib/texmf/texmf/tex/latex pokrenite naredbu texhash da teTeX
     prepozna novi paket.

    Za prilagoavanje dvipsa editirajte
     /usr/lib/texmf/texmf/config/config.ps. Budite svjesni da polja o
     podrazumijevanoj rezoluciji utjeu i na ponaanje xdvia; ako
     naiete na neugodne pokuaje stvaranja fontova svaki put kada ga
     pokrenete, stavite red


     XDvi*mfmode:


     u .Xdefault. Trebalo bi pomoi.


  33..99..  IIzzbbjjeeggnniittee PPPPPPrroobblleemmee!!

  Uzet u zdravo za gotovo da va kernel ima PPP i TCP/IP podrku, da je
  ukljuen loopback i da je va pppd paket ispravno instaliran i, ako
  elite, suid-an na roota. Oito, va ISP mora podravati PPP.

  Sada PPP moete natjerati da radi na dva naina: a) runa
  konfiguracija i b) konfiguracijski program koji se automatski za to
  brine. to god odabrali, neka vam ove informacije budu pri ruci:

    broj telefona vaeg ISP-a;

    adrese DNS, mail i news posluitelja vaeg ISP-a;

    domena vaeg ISP-a;

    vae korisniko ime i lozinka.

  Runa konfiguracija je muan posao. Morate editirati datoteke i pisati
  skripte; nema previe posla, ali lako je pogrijeiti i poetnici se
  esto boje. Tu je _P_P_P _H_O_W_T_O. Moete koristiti i alate koji pitaju za
  gornje informacije i obave sav posao umjesto vas.

  Svakako ete bolje proi ako zgrabite neki od ovih zgodnih alata:

    EzPPP je napisan u X11, a stranica mu je
     <http://www.serv.net/~cameron/ezppp/index.html>. Vrlo lak za
     uporabu, skoro intuitivan, ali od vas zahtijeva da napiete skriptu
     za spajanje.

    Za veze na konzoli dostupni su alati na
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/serial/ppp/>.
     Jedan od najboljih je pppsetup-X.X.tar.gz. Potrebne skripte.

    Trenutno najjednostavniji konfiguracijski alati su zasigurno wvdial
     i eznet. Dajte im broj vaeg ISP-a, svoje korisniko ime, svoju
     zaporku, i stvar radi. Njihove stranice su
     <http://www.worldvisions.ca/wvdial> i
     <http://www.hwaci.com/sw/eznet>. Meni je drai ovaj drugi.


  33..99..11..  BBrrzzii uuvvoodd uu eezznneett

  Najprije stvorite ovakvu /etc/resolv.conf datoteku:

  nameserver w.x.y.z


  gdje ete ubaciti adresu DNS-a svog ISP-a. Kako biste napravili raun
  pomou ezneta, pokrenite sljedeu naredbu:

  ~# eznet add service=VA_ISP user=IME password=ZAPORKA phone=TELEFON



  Zatim pokuajte dobiti svoj ISP pomou eznet up VA_ISP. Ako modem
  eka na znak slobodnog biranja i nee se spojiti, probajte naredbu:

  ~# eznet change VA_ISP init0=atx3



  Naredba za sputanje slualice je eznet down. To je to!


  33..1100..  PPOOPP kklliijjeenntt

  Za skidanje pote s POP posluitelja koristite POP klijent poput
  fetchpopa ili fetchmaila. Drugi je napredniji i vjerojatno jedina
  mogunost ako se POP posluitelj vaeg ISP-a ne zna nositi s naredbom
  LAST.  Dostupni su na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/mail/pop>.

  Za konfiguriranje tih klijenata:

     ffeettcchhppoopp
        Kada ga prvi put pokrenete, pitat e vas o nekim informacijama.
        Odgovorite na pitanja i spremni ste za rad.


     ffeettcchhmmaaiill
        Prilagodite ovaj primjer .fetchmailrc-a:


        # $HOME/.fetchmailrc
        poll mojstroj.mojisp.com with protocol pop3;
          user jura there with password _Luu%do is jura here



        Jedan korisnik je javio da je dodavanje ``smtphost localhost''
        drugom redu znatno poboljalo performanse.

        Dozvole ovoj datoteci morate postaviti naredbom chmod 600
        .fetchmailrc jer e inae fetchmail s pravom odbiti pokrenuti
        se. Primjer je vrlo jednostavan i pretpostavlja da va sendmail
        radi; postoji beskonano mnogo mogunosti konfiguracije.
        Pogledajte  <http://www.ccil.org/~esr/fetchmail>.


  33..1111..  XX WWiinnddooww SSyysstteemm ((XXFFrreeee8866))


  33..1111..11..  NNaammjjeettaannjjee XX sseerrvveerraa

  Hajde, nije tako teko kao prije... Sve vee distribucije sadre alat
  za namjetanje X11 (npr. XConfigurator, sax, XF86Setup, ili barem
  xf86config). Konfiguracija X-a je praktiki automatska u dananje
  vrijeme, ali neke grafike kartice mogu odbiti raditi. Svaki put kada
  iskusim probleme u namjetanju X-a na sustavu, vratim se jednostavnoj
  metodi koja je uvijek radila:

    Pobrinite se da je obini VGA server instaliran.

    Otiite na  <ftp://ftp.XFree86.org/pub/XFree86/current/binaries>,
     uite u odgovarajui Linux poddirektorij i skinite arhive
     X_verzija_bin.tgz, X_verzija_set.tgz, i sve servere. Uz druge
     programe, prva arhiva sadri najnoviji SuperProbe.

    Otpakirajte X_verzija_bin.tgz u privremeni direktorij, uite u
     njega i pokrenite ./SuperProbe. Ako prepozna vau grafiku karticu,
     vjerojatno ete je moi namjestiti. Inae, nemate sree.

    Instalirajte servere i X_verzija_set.tgz iz /usr/X11R6/, a zatim
     pokrenite XF86Setup.

  To je kod mene uvijek radilo, ali kod vas ne mora. Molim vas zapamtite
  da se X11 u veini sluajeva nee konfigurirati jer su specifikacije
  koje ste odabrali za svoj monitor preniske! Ponite s konzervativnim
  postavkama, dakle 800x600 s 256 boja, a zatim ih diite. UUppoozzoorreennjjee::
  takvi postupci su opasni i mogli biste otetiti svoj monitor!


  33..1111..22..  NNuummeerriikkaa ttiippkkoovvnniiccaa

  Ve smo vidjeli kako namjestiti nekoliko posebnih tipki. Primjer
  datoteke .Xmodmap radi dobro ako elite koristiti xjed, ali
  onemoguava koritenje numerike tipkovnice. U tom sluaju e vam
  trebati jo jedna konfiguracijska datoteka, koju emo nazvati
  .Xmodmap.num:

  ! Definicije se mogu nai u <X11/keysymdef.h>.

  keycode 77  = Num_Lock
  keycode 112 = KP_Divide
  keycode 63  = KP_Multiply
  keycode 82  = KP_Subtract
  keycode 86  = KP_Add
  keycode 79  = KP_7
  keycode 80  = KP_8
  keycode 81  = KP_9
  keycode 83  = KP_4
  keycode 84  = KP_5
  keycode 85  = KP_6
  keycode 87  = KP_1
  keycode 88  = KP_2
  keycode 89  = KP_3
  keycode 90  = KP_0
  keycode 91  = KP_Decimal



  Pobrinite se da va /etc/X11/XF86Config ne sadri ova tri reda:

    ServerNumLock
    Xleds
    XkbDisable


  Ako ih sadri, zakomentirajte ih. Kako biste ponovo ukljuili
  numeriku tipkovnicu, pokretat ete naredbu xmodmap .Xmodmap.num.


  33..1111..33..  GGrraaffiikkii llooggiinn kkoorriisstteeii xxddmm

  Da bi vas pozdravljao grafiki login, editirajte datoteku
  /etc/inittab, koja bi trebala sadravati ovakav red:

  x:5:respawn:/usr/bin/X11/xdm -nodaemon


  gdje je 5 runlevel za X11 (S.u.S.E. koristi 4). Promijenite red koji
  odreuje podrazumijevani runlevel (obino 2 ili 3), tako da izgleda
  ovako:

  id:5:initdefault:



  Broj boja je odreen u /etc/X11/xdm/Xserver (AT2YD):

  :0 local /usr/X11R6/bin/X -bpp 16  # 65 tisua boja



  Ako ve imate .xinitrc, kopirajte ga u .xsession i uinite dotini
  izvrnim pomou chmod +x .xsession. Sada zadajte naredbu telinit 5 i
  stvar radi.


  33..1111..44..  WWiinnddooww mmaannaaggeerr

  Nakon to ste uspjeli natjerati X da proradi, beskonano je mogunosti
  konfiguracije; ovise o window manageru kojeg koristite -- moete
  izabrati izmeu desetaka. Veinom, sve se svodi na editiranje jedne
  ili vie ASCII datoteka u vaem home direktoriju; u drugim sluajevima
  ne morate editirati nita, nego koristite aplet ili ak izbornik.

  Neki primjeri:


     ffvvwwmm oobbiitteelljj
        Kopirajte /etc/X11/fvwm/system.fvwmrc (ili slino) u svoj home
        direktorij koristei odgovarajue ime; pregledajte ga i ponite
        eksperimentirati. Moda ete izgubiti puno vremena dok ne
        dobijete tono onaj izgled i osjeaj koji elite.


     WWiinnddoowwMMaakkeerr
        Ima nekoliko konfiguracijskih datoteka koje ive pod
        $HOME/GNUstep i sjajan konfiguracijski aplet.


     KKDDEE
        Ovdje nita ne treba runo editirati: sve se moe obaviti preko
        izbornika.

  Ukratko: ako vam ne smeta editiranje konfiguracijske datoteke,
  odaberite neto kao icewm, fvwm*, blackbox itd.; ako vam smeta, izbor
  je trenutno ogranien na KDE i WindowMaker.

  Vano je da imate dobar .xinitrc. Primjer:

  #!/bin/sh
  # $HOME/.xinitrc

  usermodmap=$HOME/.Xmodmap
  xmodmap $usermodmap

  xset s noblank  # ugasi screen saver
  xset s 300 2    # screen saver poinje nakon 5 minuta
  xset m 10 5     # postavi ubrzanje mia

  rxvt -cr green -ls -bg black -fg white -fn 7x14 \
    -geometry 80x30+57+0 &

  if [ "$1" = "" ] ; then  # podrazumijevano
    WINMGR=wmaker
  else
    WINMGR=$1
  fi

  $WINMGR



  Iako to izgleda nije nuno, uinite ga izvrnim pomou chmod +x
  .xinitrc.

  Ovaj .xinitrc vam doputa biranje window managera: pokuajte

  $ start startkde # ili neki drugi WM



  (Naalost, ne radi s nekim verzijama S.u.S.E.-a.)


  33..1122..  KKoorriissnniikkee kkoonnffiigguurraacciijjee

  Kada zavrite s editiranjem toka-datoteka, kopirajte ih u /etc/skel
  kako je pokazano u poglavlju ``Konfiguracija programa''.  Primjetite
  da se .pinerc ne moe potpuno prilagoditi; provjerite barem da su
  polja user-domain, smtp-server i nntp-server pravilno postavljena.


  33..1133..  NNaaddooggrraaiivvaannjjee

  Ako nadograujete raunalo, napravite svoj uobiajeni backup i ne
  zaboravite snimiti nekoliko dodatnih datoteka. Neke od njih bi mogle
  biti /etc/X11/XF86Config, /usr/bin/fax, sve stvari u /usr/local,
  konfiguracija kernela, cijeli /etc, i sva pota u /var/spool/mail.


  44..  KKoonnffiigguurraacciijjsskkii pprrooggrraammii

  Postoji nekoliko programa koji Linux ine lakim za postavljanje i
  namjetanje. Neki postaju svojevrstan standard: Red Hat, Caldera i
  druge distribucije isporuuju aplikacije kao to je printtool, netcfg,
  usertool, itd., a S.u.S.E. isporuuje sveobuhvatan konfiguracijski
  program zvan YAST. Drugi korisni programi su:


     TThhee DDoottffiillee GGeenneerraattoorr
        Dobra X aplikacija s modulima za konfiguriranje paketa kao to
        su emacs, bash, procmail i drugi. Njena stranica je
        <http://www.imada.ou.dk/~blackie/dotfile>.


     LLiinnuuxxccoonnff
        Ultimativni konfiguracijski alat. Moe sve, i u konzoli i pod X-
        om. Odmah posjetite  <http://www.solucorp.qc.ca/linuxconf>.


  55..  KKrraajj


  55..11..  AAuuttoorrsskkaa pprraavvaa

  Ako nije drukije izraeno, autorska prava na Linux KAKO dokumente
  posjeduju njihovi autori. KAKO dokumente moe se reproducirati i
  distribuirati u cjelosti ili djelomino, na mediju fizikom ili
  elektronikom, dok je ova obavijest na svim primjercima. Komercijalna
  distribucija doputena je i ohrabrena; meutim, autor bi o takvom
  distribuiranju elio biti obavijesten.

  Svi prijevodi, izvedeni ili saeti radovi koji ukljuuju Linux KAKO
  dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, ne smijete napraviti
  rad izveden iz KAKO-a i nametati dodatna ogranienja na njegovu
  distribuciju.  Iznimke ovim pravilima mogue su pod odreenim
  uvjetima; kontaktirajte Linux KAKO koordinatora na dolje danoj adresi.

  Ukratko, elimo ohrabriti irenje ovih informacija kroz to je vie
  mogue kanala. Meutim, elimo zadrati autorska prava na KAKO
  dokumente i htjeli bi biti obavijeteni o bilo kakvim namjerama
  redistribuiranja KAKO-a.

  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bynuma, Linux KAKO koordinatora,
  na tjbynum@sunsite.unc.edu.


  55..22..  KKoommeennttaarrii

  ak i vie od drugih KAKO-a, ovome trebaju i dobrodoli su vai
  prijedlozi, kritike i doprinosi. Odgovori nisu samo dobroli: nuni
  su. Ako mislite da neto nedostaje ili je pogreno, molim vas,
  poaljite mi poruku. Ako imate distribuciju koja nije Red Hat ili
  Calderai vae su konfiguracijske datoteke drukije ili u drugom
  direktoriju, recite mi i ukljuit u vae informacije.  Cilj mi je
  uiniti ivot s Linuxom to lakim.

  Linux ima golem broj paketa, pa je nemogue govoriti o svakom od njih.
  Svoje zahtjeve/prijedloge ograniite na "najrazumnije" programe --
  preputam to vaem zdravom razumu.


  55..33..  OOddrriiccaannjjee

  _K_o_n_f_i_g_u_r_i_r_a_n_j_e _K_A_K_O je napisao Guido Gonzato,
  guido@ibogeo.df.unibo.it.  Puno hvala svim drugim autorima KAKO-a i
  piscima/odravateljima man stranica, ije sam djelo besramno pokrao; i
  svim ljudima koji su mi poslali komentare.

  Ovaj dokument je ``kakav jest''. Uloeno puno truda da bude to
  toniji, ali ove informacije koristite na vlastitu odgovornost. Ni u
  kojem sluaju autor nije odgovoran za bilo kakve tete proizale iz
  koritenja ovog djela.

  Ipak, nadam se da e vam ovo djelo biti korisno -- meni jest, kad god
  instaliram novi Linux...

  Uivajte,

  Guido   =8-)


  66..  HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd

  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://dokumentacija.linux.hr/Konfiguriranje-KAKO.html>.  Odrava ga
  Matej Vela, mvela@public.srce.hr.  Svi su prilozi, primjedbe i
  prijedlozi dobrodoli.

















































