  Linux esto postavljana pitanja uz odgovore
  Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com
  8. studenog 1998.

  Ovo je popis esto postavljanih pitanja o Linuxu, besplatnom Unixu za
  otprilike svaku raunalnu hardversku platformu na planetu. Izvorno
  napisan za 386/486/586 Intele s ISA sabirnicom, prenesen je na Alphu,
  MIPS, ARM, 680x0 i PPC procesore, te mnoge druge. (Pogledajte pitanje
  ``to je Linux?''.) Ovaj dokument bi trebalo itati zajedno s KAKO-ima
  Linux Documentation Projecta. (Pogledajte ``Gdje da FTP-om nabavim
  Linux materijale?'' i ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
  dokumentaciju?''.)  IINNFFOO--SSHHEEEETT i MMEETTAA--FFAAQQ, koji se nalaze na istom
  mjestu, takoer sadre popise izvora informacija o Linuxu. Molim vas,
  proitajte ih, kao i ``Jo uvijek niste odgovorili na moje pitanje!'',
  prije slanja svog pitanja u Usenet grupu.  Ovaj dokument postoji i u
  PostScript, HTML, SGML te obinoj ASCII verziji (pogledajte ``Formati
  u kojima je ovaj FAQ dostupan.'').

  ______________________________________________________________________

  Sadraj


  1. Uvod i openite informacije

     1.1 to je Linux?
     1.2 Gdje poeti?
     1.3 Kakav softver Linux podrava?
     1.4 Da li Linux radi na mom raunalu? Koji hardver podrava?
     1.5 Za koje jo procesore postoje portovi?
     1.6 Koliko Linuxu treba prostora na disku?
     1.7 Koliko Linuxu treba memorije?
     1.8 Koliko memorije Linux moe iskoristiti?
     1.9 Je li Linux u javnom vlasnitvu? ija su autorska prava?

  2. Mreni izvori i resursi.

     2.1 Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?
     2.2 Gdje se na WWW-u nalaze informacije o Linuxu?
     2.3 Koje su Linux Usenet grupe?
     2.4 Gdje mogu nai informacije o Linuxu i Y2K bugu?
     2.5 Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?
     2.6 Nemam pristup FTP-u. Gdje da nabavim Linux?
     2.7 Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem informacije?
     2.8 Koje su mailing liste?
     2.9 Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?

  3. Kompatibilnost s drugim operacijskim sustavima.

     3.1 Moe li Linux dijeliti disk s DOS-om? OS/2? 386BSD? Windows 95?
     3.2 Kako pristupiti datotekama na DOS particiji ili disketi?
     3.3 Da li Linux podrava saete ext2 datotene sustave?
     3.4 Mogu li koristiti svoj Stacker/DBLSPC/itd. DOS disk?
     3.5 Mogu li iz Linuxa pristupati OS/2 HPFS particijama?
     3.6 Moe li Linux pristupati Amiginom datotenom sustavu?
     3.7 Moe li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?
     3.8 Moe li Linux pristupati SMB datotenom sustavu?
     3.9 Moe li Linux pristupati Macintoshevom datotenom sustavu?
     3.10 Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows programe?
     3.11 Kako dignuti Linux iz MS-DOS-a?
     3.12 Kako dignuti Linux iz OS/2-ovog Boot Managera?
     3.13 Kako dijeliti swap particiju izmeu Linuxa i MS Windowsa?

  4. Rad s datotenim sustavima, diskovima i pogonima pod Linuxom

     4.1 Kako natjerati Linux da radi s mojim diskom?
     4.2 Kako vratiti obrisane datoteke?
     4.3 Kako promjeniti veliinu particije (bez brisanja)?
     4.4 Postoji li program za defragmentiranje ext2fs-a itd.?
     4.5 Kako formatirati i napraviti datoteni sustav na disketi?
     4.6 Dobivam grde poruke o inodeovima, blokovima i slinim stvarima.
     4.7 Moj swap ne radi.
     4.8 Kako maknuti LILO da se opet die DOS?
     4.9 Zato ne mogu koristiti fdformat osim kao root?
     4.10 Moje ext2fs particije provjeravaju se kod svakog dizanja sustava.
     4.11 Ne mogu pisati na svoj root datoteni sustav!
     4.12 Imam ogroman /proc/kcore! Mogu li ga obrisati?
     4.13 Moj AHA1542C ne radi s Linuxom.

  5. Portiranje, kompajliranje i nabavljanje programa

     5.1 Kako se programi kompajliraju?
     5.2 Kako instalirati GNU programe?
     5.3 Kako portirati XXX na Linux?
     5.4 to je ld.so i gdje ga nabaviti?
     5.5 Kako nadograditi librarye bez raspadanja sustava?
     5.6 Je li netko portirao/kompajlirao/napisao XXX za Linux?
     5.7 Mogu li koristiti kod ili kompajler kompajliran za 486 na svojoj 386?
     5.8 to znai gcc -O6?
     5.9 Gdje su linux/*.h i asm/*.h?
     5.10 Dobivam greke kod kompajliranja kernela.
     5.11 Kako napraviti djeljeni library?
     5.12 Moje izvrne datoteke su (vrlo) velike.
     5.13 Podrava li Linux vienitnost ili lake procese?
     5.14 Gdje se nalazi lint za Linux?
     5.15 Gdje se nalazi kermit za Linux?

  6. Rjeenja estih sporednih problema.

     6.1 free izbacuje core.
     6.2 Sat mi je vrlo netoan.
     6.3 Set-uid skripte ne rade.
     6.4 Slobodna memorija koju prijavljuje free stalno se smanjuje.
     6.5 Kada dodam vie memorije, sustav se uasno uspori.
     6.6 Neki programi (tj. xdm) ne daju mi da se logiram.
     6.7 Neki programi putaju me da se logiram bez lozinke.
     6.8 Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...
     6.9 Mogu se logirati samo kao root.
     6.10 Zaslon mi je pun udnih znakova umjesto slova.
     6.11 Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to sredim.
     6.12 Otkrio sam ogromnu sigurnosnu rupu u rm!
     6.13 lpr(1) i/ili lpd(8) ne rade.
     6.14 Vrijeme na datotekama s MS-DOS particija netono se postavlja.
     6.15 Kako natjerati LILO da digne datoteku vmlinux?

  7. Kako napraviti ovo ili saznati ono...?

     7.1 Kako gledati unatrag u tekstualnom modu?
     7.2 Kako se prebacuje izmeu virtualnih konzola? Kako ih ukljuiti?
     7.3 Kako postaviti vremensku zonu?
     7.4 Koju verziju Linuxa i ime raunala koristim?
     7.5 Kako iskljuiti ili ukljuiti izbacivanja corea?
     7.6 Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?
     7.7 Mogu li imati vie od 3 serijska porta dijeljenjem interrupta?
     7.8 Kako napraviti disketu s koje se moe dii sustav?
     7.9 Kako prebaciti raspored tipkovnice na engleski, francuski, itd.?
     7.10 Kako natjerati NUM LOCK da se sam pali?
     7.11 Kako postaviti poetne boje terminala?
     7.12 Kako dobiti vie od 128 MB swapa?

  8. Sporedne informacije i odgovori na pitanja.

     8.1 Kako pod Linuxom programirati XYZ?
     8.2 to znai sve ovo s ELF-om?
     8.3 to je .gz datoteka? A .tgz? A...?
     8.4 to znai VFS?
     8.5 to je BogoMips?
     8.6 to je Linux Journal i gdje ga nabaviti?
     8.7 Koje besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?
     8.8 Koliko ljudi koristi Linux?
     8.9 Kako bih trebao izgovarati Linux?

  9. esto susretane poruke o greci.

     9.1 Modprobe ne moe nai modul ``XXX'' i sline poruke.
     9.2 Unknown terminal type linux i slino.
     9.3 lp1 on fire
     9.4 INET: Warning: old style ioctl... called!
     9.5 ld: unrecognized option '-m486'
     9.6 GCC kae Internal compiler error
     9.7 make kae Error 139
     9.8 shell-init: permission denied kad se logiram.
     9.9 No utmp entry.  You must exec... kad se logiram.
     9.10 Warning -- bdflush not running.
     9.11 Warning: obsolete routing request made.
     9.12 EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.
     9.13 EXT2-fs warning: maximal count reached.
     9.14 EXT2-fs warning: checktime reached.
     9.15 df kae Cannot read table of mounted filesystems.
     9.16 fdisk kae Partition X has different physical/logical...
     9.17 fdisk: Partition 1 does not start on cylinder boundary
     9.18 fdisk kae: partition b has an odd number of sectors.
     9.19 mtools kau cannot initialise drive XYZ
     9.20 Na poetku dizanja: Memory tight
     9.21 syslog mi kae ``end_request: I/O error, ...''.
     9.22 You don't exist. Go away.

  10. X Window System.

     10.1 Podrava li Linux X Window?
     10.2 Gdje nabaviti XF86Config koji odgovara mom sustavu?
     10.3 xterm logini udno su prikazani u who, finger.
     10.4 Ne mogu natjerati X Window da radi kako treba.

  11. Pitanja o vrlo starom softveru.

     11.1 fdisk kae cannot use bbb sectors of this partition.
     11.2 GCC ponekad koristi ogromne koliine virtualne memorije i srui se.

  12. Kako dobiti daljnju pomo.

     12.1 Jo uvijek niste odgovorili na moje pitanje!
     12.2 to staviti u molbu za pomo.
     12.3 elim nekome poslati poruku o svom problemu.

  13. Administrativne informacije i zahvale.

     13.1 Komentari su dobrodoli.
     13.2 Formati u kojima je ovaj FAQ dostupan.
     13.3 Autorstvo i zahvale
     13.4 Odricanje i autorska prava.

  14. Hrvatski prijevod

  ______________________________________________________________________



  11..  UUvvoodd ii ooppeenniittee iinnffoorrmmaacciijjee



  11..11..  ttoo jjee LLiinnuuxx??


  Linux je besplatni Unix koji je ispoetka napisao Linus Torvalds uz
  pomo labavo vezane skupine hakera razbacanih po Internetu. Linux
  nastoji potivati POSIX, a ima sva svojstva koje oekujete od
  suvremenog, potpuno razvijenog Unixa: pravu viezadanost, virtualnu
  memoriju, djeljene librarye, uitavanje po zahtjevu, djeljene,
  kopiraj-pri-pisanju izvrne datoteke, dobar rad s memorijom i podrku
  za TCP/IP mree.

  Linux uglavnom radi na 386/486/586 baziranim PC-ima koristei
  hardverske mogunosti 80386 obitelji procesora (TSS segmenti i ostalo)
  za implementaciju tih svojstava. U razvoju su portovi na druge
  arhitekture. (Pogledajte ``Za koje jo procesore postoje portovi?''.)

  Za vie detalja proitajte Linux IINNFFOO--SSHHEEEETT. (Pogledajte ``Gdje da
  nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.)

  KKeerrnneell Linuxa distribuira se pod GNU OOppoomm jjaavvnnoomm lliicceennccoomm.
  (Pogledajte ``Je li Linux u javnom vlasnitvu? ija su autorska
  prava?''.)


  11..22..  GGddjjee ppooeettii??


  Postoji hrpa veih Linux distribucija. Informacije o njima i njihovoj
  instalaciji nalaze se u knjizi IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd (krae
  IGS) Matthewa Welsha. Ona se moe nai na stranicama Linux
  Documentation Projecta,  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>.

  Na LDP-ovim stranicama nalazi se i IInnssttaallllaattiioonn HHOOWWTTOO (domai
  prijevod: IInnssttaallaacciijjaa KKAAKKOO,  <http://www.linux.hr/ldp-hr/>; prim.
  prev.).

  Veina distribucija dostupna je anonimnim FTP-om s raznih Linux
  arhiva.  (Pogledajte ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?''.)
  Postoji i velik broj drugih izdanja koje se distribuiraju manje
  globalno jer odgovaraju specifinim lokalnim i nacionalnim potrebama
  (na primjer MicroLinux,  <http://linux.hr/microlinux/> -- prim.
  prev.).


  11..33..  KKaakkaavv ssooffttvveerr LLiinnuuxx ppooddrraavvaa??


  Linux ima GCC, Emacs, X Window System, sve standardne Unix alate,
  TCP/IP (ukljuujui SLIP i PPP) i stotine programa koje su ljudi za
  njega kompajlirali ili portirali.

  Postoji DOS emulator zvan DOSEMU. Najnovija stabilna verzija je
  0.98.1. FTP arhiva nalazi se na  <ftp://ftp.dosemu.org/dosemu>, a WWW
  stranice na  <http://www.dosemu.org>.

  Pod emulatorom radi sam DOS i neke (ali ne sve) DOS aplikacije.
  Svakako proitajte datoteku README kako bi odluili koju ete verziju
  uzeti.  Pogledajte i DDOOSSEEMMUU HHOOWWTTOO (sada malo zastario -- ne govori o
  najnovijoj verziji) koji se moe nai na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO>.


  Rad na emulatoru za Microsoft Windows izvrne datoteke napreduje.
  (Pogledajte ``Mogu li pod Linuxom pokretati Microsoft Windows
  programe?''.)

  Kod iBCS2 (IIntel BBinary CCompatibility SStandard -- standard za binarnu
  kompatibilnost na Intelu), emulatora za SVR4 ELF i SVR3.2 COFF izvrne
  datoteke, moe se ukljuiti u kernel pri kompajliranju. Proitajte
  datoteku  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/BETA/ibcs2/README>.

  Za vie informacija pogledajte IINNFFOO--SSHHEEEETT, jedan od HOWTO-a
  (pogledajte ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?'' i
  ``Kako portirati XXX na Linux?'').

  Neke tvrtke nude komercijalni softver, ukljuujui Motif. Svoje ponude
  objavljuju u comp.os.linux.announce -- probajte pretraiti arhive.
  (Pogledajte ``Da li se Usenet grupe negdje arhiviraju?''.)


  11..44..  DDaa llii LLiinnuuxx rraaddii nnaa mmoomm rraauunnaalluu?? KKoojjii hhaarrddvveerr ppooddrraavvaa??


  Za isprobavanje Linuxa treba vam '386, '486 ili '586 s barem 2 MB RAM-
  a i jednim disketnim pogonom. Za bilo to korisno treba vam vie RAM-a
  i diskovnog prostora. (Pogledajte ``Koliko Linuxu treba memorije?''.)

  Podrane su VESA lokalna sabirnica i PCI.

  MCA (IBM-ova sabirnica) i ESDI tvrdi diskovi uglavnom su podrani.
  Daljnje informacije o MCA sabirnici i karticama koje Linux podrava
  nalaze se na WWW stranici Micro Channel Linux
  <http://glycerine.itsmm.uni.edu/mca>.

  Linux radi na laptopima iz '386 obitelji, uz X u veini sluajeva.
  WWW stranica nalazi se na
  <http://www.cs.utexas.edu/users/kharker/linux-laptop/>.

  Za detalje o konfiguracijama, grafikim karticama, disk kontrolerima,
  itd.  koji rade proitajte IINNFFOO--SSHHEEEETT i HHaarrddvveerr KKAAKKOO. (Pogledajte
  ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.)

  Postoji port Linuxa na 8086, poznat kao EEmbeddable LLinux KKernel SSubset
  (ELKS -- ugradivi podskup Linux kernela). To je 16-bitni podskup Linux
  kernela koji e se uglavnom koristiti za manje sustave. Za vie
  informacija pogledajte  <http://www.linux.org.uk/Linux8086.html>.
  Linux nikad nee u potpunosti raditi na 8086 ili '286 jer su mu
  potrebne mogunosti izmjenjivanja zadaa i rada s memorijom kojih na
  tim procesorima nema.

  Linux podrava multiprocesiranje na Intel MP arhitekturi. Pogledajte
  datoteku Documentation/smp.tex u distribuciji izvornog koda Linux
  kernela.

  Za (vjerojatno nepotpun) popis hardverskih platformi na koje je Linux
  prenesen pogledajte slijedee pitanje.


  11..55..  ZZaa kkoojjee jjoo pprroocceessoorree ppoossttoojjee ppoorrttoovvii??


  Relativno potpun popis portova Linuxa nalazi se na
  <http://www.ctv.es/USERS/xose/linux/linux_ports.html> te na
  <http://www.linuxhq.com/dist-index.html>.

  Ve se podue radi se na projektu portiranja Linuxa na prikladne 68000
  bazirane sustave kao to su Amige i Atariji. LLiinnuuxxm68k FAQ/ nalazi se
  na  <http://www.clark.net/pub/lawrencc/linux/faq/faq.html>. URL
  poetne stranice za Linux/m68k je  <http://www.linux-m68k.org>.

  m68k port za Amigu Jesa Sorensena nalazi se na
  <ftp://sunsite.auc.dk/pub/os/linux/680x0/redhat/>. FAQ o instalaciji
  paketa, iji je autor Ron Flory, moe se nai na
  <http://www.feist.com/~rjflory/linux/rh/>.

  Takoer postoji linux-680x0 mailing lista. (Pogledajte ``Koje su
  mailing liste?''.)

  Postoji (ili je postojala) FTP arhiva Linux/m68k projekta na
  <ftp://ftp.phil.uni-sb.de/pub/atari/linux-68k>, no ta adresa moda
  vie nije aktualna.

  Debian GNU/Linux se prenosi na Alphu, Sparc, PowerPC i ARM platforme.
  Za svaku postoji mailing lista. Pogledajte
  <http://www.debian.org/MailingLists/subscribe>.

  Jedna od stranica o Linux-PPC projektu nedavno se preselila. Sadanja
  lokacija je  <http://www.linuxpc.org/>, a njena arhiva je na
  <ftp://ftp.linuxppc.org/linuxppc/>.

  Stranica o podrci za Linux-PPC nalazi se na
  <http://www.cs.nmt.edu/~linuxppc/>. Tamo ete nai kernel koji se
  distribuira s Linuxom.

  Apple sada podrava razvoj MkLinuxa za Power Macintoshe, baziranog na
  OSF-u i Mach mikrokernelu. Pogledajte  <http://www.mklinux.apple.com>.

  Port na 64-bitnu DEC Alphu/AXP nalazi se na
  <http://www.azstarnet.com/~axplinux/>. Postoji i mailing lista na
  vger.rutgers.edu. (Pogledajte ``Koje su mailing liste?''.)

  Ralf Beachle radi na portu za MIPS, najprije za R4600 na Deskstation
  Tyne strojevima. Linux-MIPS FTP arhive su  <ftp://ftp.fnet.fr/linux-
  mips/> i  <ftp://ftp.linux.sgi.com/pub/mips-linux>. Zainteresirani
  mogu slati svoja pitanja i ponude pomoi na linux@waldorf-gmbh.de.

  Postoji i MIPS kanal na Linux Activists posluitelju i mailing lista
  linux-mips. (Pogledajte ``Koje su mailing liste?''.)

  Trenutno se radi na dva porta Linuxa za ARM obitelj procesora. Jedan
  je za ARM3 po Acornu A5000 i ukljuuje odgovarajuu I/O podrku za
  82710/11, a drugi za ARM610 po Acorn RISC PC-u. Port za RISC PC
  trenutno je u svojoj ranoj odnosno srednjoj fazi i treba ponovo
  napisati podosta koda za rad s memorijom. Port za A5000 je u
  ogranienom beta testiranju. Zavrena e verzija vjerojatno uskoro
  izai.

  Za detaljnije, novije informacije pratite grupu comp.sys.acorn.misc.
  Postoji FAQ na <http://www.arm.uk.linux.org>.

  Linux SPARC projekt puca od aktivnosti. FAQ je dostupan s stranice
  LLiinnuuxx ffoorr SSPPAARRCC pprroocceessssoorrss Jima Minthe,
  <http://www.geog.ubc.ca/sparclinux.html>. SPARC/Linux arhive nalaze se
  na  <ftp://vger.rutgers.edu/pub/linux/Sparc/>.

  Takoer postoji port (``Hardhat'') na SGI/Indy strojeve. URL je
  <http://www.linux.sgi.com>.


  11..66..  KKoolliikkoo LLiinnuuxxuu ttrreebbaa pprroossttoorraa nnaa ddiisskkuu??


  10 MB za vrlo malenu instalaciju na kojoj ga moete isprobati i ne
  puno vie.
  Instalaciju koja ukljuuje X Window moete stisnuti na 80 MB.
  Instaliranje Debian GNU/Linuxa zauzima 500 do 1 000 MB, ukljuujui
  izvorni kod kernela, te neto prostora za korisnike datoteke i spool
  podruja.


  11..77..  KKoolliikkoo LLiinnuuxxuu ttrreebbaa mmeemmoorriijjee??


  Barem 4 MB, a i tad ete morati koristiti posebne instalacijske
  postupke do instalacije diskovnog swap prostora. Linux e na 4 MB RAM-
  a raditi udobno, iako e X Window aplikacije raditi sporo jer se
  moraju koristiti swap na disku.

  Neke novije aplikacije, kao to je Netscape, zahtijevaju 64 MB fizike
  memorije.


  11..88..  KKoolliikkoo mmeemmoorriijjee LLiinnuuxx mmooee iisskkoorriissttiittii??


  Podosta ljudi pitalo je kako koristiti 64 MB memorije, to je
  predodreena gornja granica. U svoju lilo.conf datoteku stavite ovo:

  append="mem=XXM"


  gdje je ``XX'' koliina memorije u megabajtima; na primjer, ``128M''.
  Za vie detalja pogledajte man stranicu liloa.


  11..99..  JJee llii LLiinnuuxx uu jjaavvnnoomm vvllaassnniittvvuu?? iijjaa ssuu aauuttoorrsskkaa pprraavvaa??


  Autorska prava na kernel Linuxa pripadaju Linusu Torvaldsu. On ih je
  stavio pod GNU Opu javnu licencu (GNU GPL -- GGeneral PPublic LLicense),
  to u biti znai da ga slobodno moete umnoavati, mijenjati i
  distribuirati, ali daljnoj distribuciji ne smijete nametati
  ogranienja, a morate ponuditi i izvorni kod.

  To nije isto kao javno vlasnitvo. Za detalje pogledajte CCooppyyrriigghhtt
  FFAAQQ, <ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/law/copyright>.

  Svi su detalji u datoteci COPYING u izvornom kodu Linux kernela (na
  vaem sustavu vjerojatno na /usr/src/linux).

  Licence alata i programa koji dolaze s instalacijama razlikuju se.
  Dosta koda dolazi iz GNU projekta Free Software Foundationa i takoer
  je pod GPL-om.

  Primjetite da je raspravama o vrlinama ili manama GPL-a mjesto u
  gnu.misc.discuss, a ne u comp.os.linux hijerarhiji.


  22..  MMrreennii iizzvvoorrii ii rreessuurrssii..



  22..11..  GGddjjee ddaa nnaabbaavviimm HHOOWWTTOO--ee ii ddrruugguu ddookkuummeennttaacciijjuu??


  Traite na slijedeim mjestima i na njihovim mirrorima.

    ftp.funet.fi: /pub/OS/Linux/doc/HOWTO/


    tsx-11.mit.edu: /pub/linux/docs/HOWTO/

    sunsite.unc.edu: /pub/Linux/docs/HOWTO/

  Za potpuniji popis Linux FTP arhiva pogledajte ``Gdje da FTP-om
  nabavim Linux materijale?''.

  Ako nemate pristup FTP-om, probajte s FTP-preko-maila posluiteljima
  na ftpmail@decwrl.dec.com, ftpmail@doc.ic.ac.uk ili ftp-
  mailer@informatik.tu-meunchen.de.

  Potpun popis HOWTO-a i mini-HOWTO-a moe se nai u datoteci HOWTO-
  INDEX u direktoriju docs/HOWTO na FTP arhivama, ili WWW-om na
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/HOWTO-INDEX.html>, ali evo (moda
  nepotpunog) popisa (dokumenti oznaeni znakom _* prevedeni su na
  hrvatski -- prim. prev.):

           AX25-HOWTO                    Access-HOWTO
           Assembly-HOWTO                Benchmarking-HOWTO
           BootPrompt-HOWTO*             Bootdisk-HOWTO
           CD-Writing-HOWTO              CDROM-HOWTO
           Chinese-HOWTO                 Commercial-HOWTO
           Consultants-HOWTO             Cyrillic-HOWTO
           DNS-HOWTO*                    DOS-to-Linux-HOWTO*
           DOSEMU-HOWTO                  Danish-HOWTO
           Distribution-HOWTO*           ELF-HOWTO
           Emacspeak-HOWTO               Ethernet-HOWTO
           Finnish-HOWTO                 Firewall-HOWTO
           Ftape-HOWTO                   GCC-HOWTO
           German-HOWTO                  HAM-HOWTO
           HOWTO-INDEX                   Hardware-HOWTO*
           Hebrew-HOWTO                  IPX-HOWTO
           ISP-Hookup-HOWTO              Installation-HOWTO*
           Intranet-Server-HOWTO         Italian-HOWTO
           Java-CGI-HOWTO                Kernel-HOWTO
           Keyboard-and-Console-HOWTO    MGR-HOWTO
           MILO-HOWTO                    Mail-HOWTO
           NET-3-HOWTO                   NFS-HOWTO
           NIS-HOWTO                     News-HOWTO
           Optical-Disk-HOWTO            PCI-HOWTO
           PCMCIA-HOWTO                  PPP-HOWTO
           Pilot-HOWTO                   Polish-HOWTO
           Printing-HOWTO*               Printing-Usage-HOWTO
           RPM-HOWTO                     Reading-List-HOWTO
           SCSI-HOWTO                    SCSI-Programming-HOWTO
           SMB-HOWTO                     Serial-HOWTO
           Serial-Programming-HOWTO      Shadow-Password-HOWTO
           Slovenian-HOWTO               Sound-HOWTO
           Sound-Playing-HOWTO           Spanish-HOWTO
           TeTeX-HOWTO                   Thai-HOWTO
           Tips-HOWTO                    UMSDOS-HOWTO
           UPS-HOWTO                     UUCP-HOWTO
           User-Group-HOWTO              VAR-HOWTO
           VMS-to-Linux-HOWTO            XFree86-HOWTO*
           XFree86-Video-Timings-HOWTO   3-Button-Mouse


  Na  <http://sunsite.unc.edu/pub/Linux/HOWTO/mini/> se mogu nai
  slijedei mini-HOWTO-i (dokumenti oznaeni znakom _* prevedeni su na
  hrvatski -- prim. prev.):

              ADSM-Backup             AI-Alife
              Advocacy                Backup-With-MSDOS
              Battery-Powered         Boca
              BogoMips                Bridge

              Bridge+Firewall         Clock
              Colour-ls               Comeau-C++
              DHCPd                   Dial-On-Demand
              Diald                   Dip+SLiRP+CSLIP
              Diskless                Dynamic-IP-Hacks
              Ext2fs-Undeletion       GTEK-BBS-550
              HTML-Validation         IO-Port-Programming
              IP-Alias                IP-Masquerade
              IP-Subnetworking        JE
              Jaz-Drive               Kerneld
              Key-Setup               LBX
              Large-Disk              Linux+DOS+Win95
              Linux+DOS+Win95+OS2     Linux+NT-Loader*
              Linux+OS2+DOS           Linux+Win95*
              Loadlin+Win95           Locales
              MIDI+SB                 Mail-Queue
              Mail2News               Man-Page
              Multiple-Disks-Layout   Multiple-Ethernet
              NFS-Root                NFS-Root-Client
              Netscape+Proxy          Offline-Mailing
              Online-Support          PLIP
              PPP-over-minicom        Pager
              Partition*              Print2Win
              Process-Accounting      Proxy-ARP
              Public-Web-Browser      Qmail+MH
              Quota                   RCS
              Remote-Boot             Remote-X-Apps*
              SLIP+proxyARP           SLIP-PPP-Emulator
              Sendmail+UUCP           Software-Building
              Software-RAID           Soundblaster-16
              Soundblaster-AWE64      StarOffice*
              Swap-Space              Term-Firewall
              Tiny-News               Token-Ring
              Upgrade                 VPN
              Virtual-wu-ftpd         Visual-Bell
              Win95+Win+Linux         Windows-Modem-Sharing
              WordPerfect             X-Big-Cursor
              XFree86-XInside         Xterm-Title
              Xterminal               ZIP-Drive
              ZIP-Install


  Prijevodi HOWTO-a nalaze se na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/translations/> i mirrorima
  irom svijeta. Tamo su prijevodi na ove jezike:

                   kineski (zh)      hrvatski (hr)
                   francuski (fr)    njemaki (de)
                   grki (el)        indonezijski (id)
                   talijanski (it)   japanski (jp)
                   korejski (ko)     poljski (pl)
                   panjolski (es)   slovenski (sl)
                   vedski (sv)      turski (tr)


  HOWTO-a ima i na WWW-u, na stranicama Linux Documentation Projecta,
  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>.

  Stalno se pripremaju novi dokumenti. Ako kanite neto napisati,
  kontaktirajte Timothya Bynuma, tjbynum@sunsite.unc.edu, HOWTO
  koordinatora. Datoteka  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/HOWTO/HOWTO-
  INDEX> sadri savjete u pisanju HOWTO-a. WWW stranica na kojoj su
  popisani trenutni radovi na HOWTO-ima nalazi se na
  <http://wallybox.cei.net/~tjbynum/HOWTO/projects>.


  Niz vodia napisanih u sklopu Linux Documentation Projecta nalazi se
  na  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>. Ako ste novi u svijetu Unixa i
  Linuxa, molim vas, proitajte ih. Evo popisa trenutno dostupnih:

    TThhee LLiinnuuxx DDooccuummeennttaattiioonn PPrroojjeecctt MMaanniiffeessttoo Matta Welsha,
     <http://sunsite.unc.edu/LDP/LDP-Manifesto>.

    IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee Matta Welsha,
     <http://sunsite.unc.edu/LDP/gs/gs.html>.

    TThhee LLiinnuuxx KKeerrnneell Davida Ruslinga,
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-doc-project/linux-
     kernel>.

    TThhee NNeettwwoorrkk AAddmmiinniissttrraattoorr''ss GGuuiiddee Olafa Kircha,
     <http://sunsite.unc.edu/LDP/nag/nag.html>.

    TThhee LLiinnuuxx PPrrooggrraammmmeerr''ss GGuuiiddee Svena Goldta, Svena van der Meera,
     Scotta Burketta i Matta Welsha, <http://linuxwww.db.erau.edu/LPG/>.

    TThhee LLiinnuuxx SSyysstteemm AAddmmiinniissttrraattoorr''ss GGuuiiddee,, vveerrzziijjaa 00..55 Larsa
     Wirzeniusa, <http://sunsite.unc.edu/LDP/LDP/sag-0.5>.

  FAQ za one koji razvijaju Linux kernel se nalazi na
  <http://www.tux.org/lkml/>.

  Takoer postoji FAQ posebno namijenjen distribuciji Red Hat Linux, na
  <http://www.best.com/~aturner//RedHat-FAQ/faq_index.html>.


  22..22..  GGddjjee ssee nnaa WWWWWW--uu nnaallaazzee iinnffoorrmmaacciijjee oo LLiinnuuxxuu??


  Dvije stranice izrazito su dobra poetna toka za openite informacije
  o Linuxu: stranice Linux Internationala, na  <http://www.li.org/>, te
  Linux stranice Linux Onlinea na  <http://www.linux.org/>.

  Obje nude veze na druge stranice, informacije o openitim stvarima,
  distribucijama, novim programima, dokumentaciji i novostima.

  Greg Hankins, gregh@cc.gatech.edu, odrava stranice Linux
  Documentation Projecta na  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>. Na toj se
  stranici spominju svi FAQ-ovi i HOWTO-i -- i oni u HTML (WWW) formatu,
  i oni koji to nisu.


  22..33..  KKoojjee ssuu LLiinnuuxx UUsseenneett ggrruuppee??


  comp.os.linux.announce je moderirana grupa za najave; ako namjeravate
  koristiti Linux, trebali biste je pratiti: sadri informacije o novim
  verzijama programa, novim portovima, sastancima korisnikih grupa i
  komercijalnim proizvodima. To je _j_e_d_i_n_a grupa u koju se mogu slati
  komercijalne poruke. Poruke za ovu grupu e-mailom aljite na linux-
  announce@news.ornl.gov.

  Meutim, comp.os.linux.announce se ne arhivira na DejaNewsu ili Alta
  Visti.  ini se kako je jedina arhiva ove grupe
  <http://www.iki.fi/mjr/linux/cola.html>.

  [Axel Boldt]

  Evo grupa iz comp.os.linux hijerarhije takoer vrijednih itanja --
  uvidjet ete da su mnogi esti problemi presvjei za dokumentaciju,
  ali rijeeni u Usenet grupama.

    comp.os.linux.advocacy

    comp.os.linux.development.apps

    comp.os.linux.development.system

    comp.os.linux.hardware

    comp.os.linux.m68k

    comp.os.linux.misc

    comp.os.linux.networking

    comp.os.linux.setup

    comp.os.linux.x

  Nemojte zaboraviti da je Linux POSIX kompatibilan te da je veina
  materijala iz comp.unix i comp.windows.x hijerarhija relevantna.  Osim
  hardverskih problema i nekih zakuastih ili vrlo tehnikih pitanja na
  niskoj razini, te e grupe biti dobro mjesto za poetak.

  Molim vas, prije slanja poruka proitajte ``Jo uvijek niste
  odgovorili na moje pitanje!''. Slanje poruke u vie comp.os.linux
  grupa rijetko je pametna zamisao.

  Moda postoje i Linux grupe u vaoj ustanovi ili podruju -- prvo tamo
  provjerite.

  Takoer pogledajte ``Nemam pristup Usenetu. Gdje da dobijem
  informacije?''.

  Postoje i druge regionalne i lokalne grupe -- moda e vam tamonji
  promet biti podnoljiviji. Francuska Linux grupa je fr.comp.os.linux.
  Njemaka je de.comp.os.linux. U Australiji pogledajte
  aus.computers.linux.  U Hrvatskoj postoji hr.comp.linux.  U Italiji
  it.comp.linux.


  22..44..  GGddjjee mmoogguu nnaaii iinnffoorrmmaacciijjee oo LLiinnuuxxuu ii YY22KK bbuugguu??


  Debian GNU/Linux ljudi imaju izjavu na svojim WWW stranicama na
  <http://www.debian.org>. Jo jedno mjesto s informacijama o Y2K-u jest
  <http://www.hex.net/~cbbrowne/linuxy2k.html>.

  U biti, Linux koristi funkcije koje datume pohranjuju kao 32-bitne
  brojeve koji broje sekunde od 1970. Taj e broja raditi do godine
  2038., dokad e programeri (nadamo se) prepraviti sistemski softver
  tako da datume pohranjuje kao 64-bitne brojeve.

  Naravno, to ne znai da aplikacije nisu osjetljive na Y2K greku ako
  ne koriste standardne rutine.

  Free Software Foundation ima WWW stranicu o Y2K pitanjima kod GNU
  softvera na  <http://www.fsf.org/software/year2000.html>.

  Postoji i Usenet grupa, comp.software.year-2000, za openite rasprave
  o Y2K problemu.


  22..55..  GGddjjee ddaa FFTTPP--oomm nnaabbaavviimm LLiinnuuxx mmaatteerriijjaallee??



  Ovo su tri glavne Linux arhive:

    ftp.funet.fi (Finska): /pub/OS/Linux

    sunsite.unc.edu (SAD): /pub/Linux

    tsx-11.mit.edu (SAD): /pub/linux

  Najbolje mjesto za nabavljanje Linux kernela je
  <ftp://ftp.kernel.org/pub/linux/kernel/>. Tamo Linus Torvalds alje
  najnovije verzije.

  to se tie amerikih distribucija, Debian GNU/Linux se moe nai na
  <ftp://ftp.debian.org/pub/debian/>. Red Hat Linux se nalazi na
  <ftp://ftp.redhat.com/>, a Linux Slackware na  <ftp://ftp.cdrom.com/>.

  Sadraj tih arhiva prenosi se (kopira, obino otprilike jednom dnevno)
  na vie drugih mjesta. Molim vas, koristite ono koje je vama najblie
  -- bit e bre za vas, a lake za mreu.

    ftp.sun.ac.za/pub/linux/sunsite/ (Juna Afrika)

    ftp.is.co.za/linux/sunsite/ (Juna Afrika)

    ftp.cs.cuhk.hk/pub/Linux/ (Hong Kong)

    ftp://sunsite.ust.hk/pub/Linux/ (Hong Kong)

    ftp.spin.ad.jp/pub/linux/sunsite.unc.edu/ (Japan)

    ftp.nuri.net/pub/Linux/ (Koreja)

    ftp.jaring.my/pub/Linux/ (Malezija)

    ftp.nus.sg/pub/unix/Linux/ (Singapur)

    ftp.nectec.or.th/pub/mirrors/linux/ (Tajland)

    mirror.aarnet.edu.au/pub/linux/ (Australija)

    sunsite.anu.edu.au/pub/linux/ (Australija)

    ftp.monash.edu.au/pub/linux/ (Australija)

    ftp.univie.ac.at/systems/linux/sunsite/ (Austrija)

    ftp.fi.muni.cz/pub/UNIX/linux/ (eka Republika)

    ftp://sunsite.fri.uni-lj.si/pub/linux/ (Slovenija)

    ftp.funet.fi/pub/Linux/sunsite/ (Finska)

    ftp.univ-angers.fr/pub/Linux/ (Francuska)

    ftp.iut-bm.univ-fcomte.fr (Francuska)

    ftp.ibp.fr/pub/linux/sunsite/ (Francuska)

    ftp.loria.fr/pub/linux/sunsite/ (Francuska)

    ftp.dfv.rwth-aachen.de/pub/linux/sunsite/ (Njemaka)

    ftp.germany.eu.net/pub/os/Linux/Mirror.SunSITE/ (Njemaka)

    ftp.tu-dresden.de/pub/Linux/sunsite/ (Njemaka)

    ftp.uni-erlangen.de/pub/Linux/MIRROR.sunsite/ (Njemaka)

    ftp.gwdg.de/pub/linux/mirrors/sunsite/ (Njemaka)

    ftp.rz.uni-karlsruhe.de/pub/linux/mirror.sunsite/ (Njemaka)

    ftp.ba-mannheim.de/pub/linux/mirror.sunsite/ (Njemaka)

    ftp.uni-paderborn.de/pub/Mirrors/sunsite.unc.edu/ (Njemaka)

    ftp.uni-rostock.de/Linux/sunsite/ (Njemaka)

    tp.rus.uni-stuttgart.de/pub/unix/systems/linux/MIRROR.sunsite/
     (Njemaka)

    ftp.uni-tuebingen.de/pub/linux/Mirror.sunsite/ (Njemaka)

    ftp.rz.uni-ulm.de/pub/mirrors/linux/sunsite/ (Njemaka)

    ftp.kfki.hu/pub/linux/ (Maarska)

    linux.italnet.it/pub/Linux/ (Italija)

    ftp.unina.it/pub/linux/sunsite/ (Italija)

    giotto.unipd.it/pub/unix/Linux/ (Italija)

    cnuce-arch.cnr.it/pub/Linux/ (Italija)

    ftp.flashnet.it/mirror2/sunsite.unc.edu/ (Italija)

    ftp.nijenrode.nl/pub/linux/sunsite.unc-mirror/ (Nizozemska)

    ftp.LeidenUniv.nl/pub/linux/sunsite/ (Nizozemska)

    ftp.nvg.unit.no/pub/linux/sunsite/ (Norveka)

    ftp://sunsite.icm.edu.pl/pub/Linux/sunsite.unc.edu/ (Poljska)

    ftp.rediris.es/software/os/linux/sunsite/ (panjolska)

    sunsite.rediris.es/software/linux/ (panjolska)

    ftp.cs.us.es/pub/Linux/sunsite-mirror/ (panjolska)

    ftp.etse.urv.es/pub/mirror/linux/ (panjolska)

    ftp.etsimo.uniovi.es/pub/linux/ (panjolska)

    ftp.luna.gui.es/pub/linux.new/ (panjolska)

    ftp.switch.ch/mirror/linux/ (vicarska)

    ftp.metu.edu.tr/pub/linux/sunsite/ (Turska)

    unix.hensa.ac.uk/mirrors/sunsite/pub/Linux/ (Velika Britanija)

    ftp.maths.warwick.ac.uk/mirrors/linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
     Britanija)

    ftp.idiscover.co.uk/pub/Linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
     Britanija)

    sunsite.doc.ic.ac.uk/packages/linux/sunsite.unc-mirror/ (Velika
     Britanija)

    ftp.dungeon.com/pub/linux/sunsite-mirror/ (Velika Britanija)

    ftp.io.org/pub/mirrors/linux/sunsite/ (Kanada)

    ftp.cc.gatech.edu/pub/linux/ (SAD)

    ftp.cdrom.com/pub/linux/sunsite/ (SAD)

    ftp.siriuscc.com/pub/Linux/Sunsite/ (SAD)

    ftp.engr.uark.edu/pub/linux/sunsite/ (SAD)

    ftp.infomagic.com/pub/mirrors/linux/sunsite/ (SAD)

    linux.if.usp.br/pub/mirror/sunsite.unc.edu/pub/Linux/ (Brazil)

    farofa.ime.usp.br/pub/linux/ (Brazil)

  Svi ne prenose cijeli sadraj ``izvornih'' arhiva, a neki imaju
  dodatne materijale.


  22..66..  NNeemmaamm pprriissttuupp FFTTPP--uu.. GGddjjee ddaa nnaabbaavviimm LLiinnuuxx??


  Vjerojatno je najjednostavnije nai prijatelja koji ima FTP pristup.
  Ako u blizini postoji udruga korisnika Linuxa, moda e vam oni
  pomoi.

  Ako imate razumno dobru e-mail vezu, moete pokuati s FTP-preko-maila
  posluiteljima na ftpmail@ftp.sunet.se, ftpmail@garbo.uwasa.fi ili
  ftpmail@ftp.uni-stuttgart.de.

  Linux moete nabaviti i tradicionalnom potom na CD-ROM-u. O takvim
  distribucijama govore IInnssttaallaacciijjaa KKAAKKOO,  <http://www.linux.hr/ldphr/>,
  i DDiissttrriibbuucciijjee KKAAKKOO,  <http://meta.mioc.hr/Distribucije-KAKO.html>.


  22..77..  NNeemmaamm pprriissttuupp UUsseenneettuu.. GGddjjee ddaa ddoobbiijjeemm iinnffoorrmmaacciijjee??


  Bilten comp.os.linux.announce moe se dobiti slanjem rijei
  ``subscribe'' (bez navodnika) kao tijela poruke na linux-announce-
  REQUEST@news-digests.mit.edu. Toplo preporuam pretplaivanje na tu
  listu jer ona prua vane informacije i dokumentaciju o Linuxu.

  Molim vas, za preplatu koristite -request adrese; poruka poslana na
  drugu adresu alje se u Usenet grupu.


  22..88..  KKoojjee ssuu mmaaiilliinngg lliissttee??


  Oni koji razvijaju Linux sada uglavnom koriste Majordomo posluitelj
  na majordomo@vger.rutgers.edu. Poaljite poruku s rijeju ``lists''
  (bez navodnika) u tijelu za popis svih tamonjih listi; dodajte red s
  rijeju "help" za standardnu Majordomovu datoteku s uputstvima o
  pretplaivanju i otkazivanju pretplate.

  Veina tih listi se koristi za rasprave o tehnikim problemima u
  razvoju Linuxa i buduem razvoju. Nisu namijenjene pitanjima novih
  korisnika.

  Postoji linux-newbie lista gdje ``nijedno pitanje nije preglupo''.
  Naalost, izgleda da ju ita vrlo malo iskusnijih korisnika i ima vrlo
  malen promet.
  22..99..  DDaa llii ssee UUsseenneett ggrruuppee nneeggddjjee aarrhhiivviirraajjuu??


  Linux Usenet grupe arhiviraju se na  <http://www.dejanews.com/>,
  <http://www.reference.com> i  <http://altavista.digital.com>.

  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-announce.archive/> sadri
  arhive comp.os.linux.announce. One se prenose s
  <ftp://src.doc.ic.ac.uk/usenet>, gdje su arhivirane i comp.os.linux,
  comp.os.linux.development.apps i comp.os.linux.development.system.

  ``Lako dostupna'' WWW arhiva comp.os.linux.announce na
  <http://www.leo.org/archiv/linux/archiv/ann_index.html> podrava
  pretraivanje i pregledavanje.


  33..  KKoommppaattiibbiillnnoosstt ss ddrruuggiimm ooppeerraacciijjsskkiimm ssuussttaavviimmaa..



  33..11..  MMooee llii LLiinnuuxx ddiijjeelliittii ddiisskk ss DDOOSS--oomm?? OOSS//22?? 338866BBSSDD?? WWiinnddoowwss 9955??


  Da. Linux koristi standardni MS-DOS nain particioniranja, pa va disk
  moe dijeliti s drugim operacijskim sustavima. Primjetit ete,
  meutim, da mnogi drugi operacijski sustavi moda nisu ba
  kompatibilni. Na primjer, DOS-ov FDISK.EXE i FORMAT.EXE ponekad
  prepiu podatke na Linux particiji jer ponekad netono koriste podatke
  iz boot sektora particije umjesto particijske tabele.

  Kako bi takve programe u tome sprijeili, pametno je nulirati -- pod
  Linuxom -- poetak particije koju ste napravili prije nego je pod MS-
  DOS-om -- ili neim drugim -- formatirate. Napiite:

  dd if=/dev/zero of=/dev/hdXY bs=512 count=1


  gdje je hdXY odgovarajua particija; dakle, /dev/hda1 za prvu
  particiju na prvom (IDE) disku.

  Linux moe itati i pisati datoteke na vaim DOS i OS/2 FAT
  particijama i disketama koristei ili DOS datoteni sustav ugraen u
  kernel ili mtools. U kernelu postoji podrka za datoteni sustav VFAT
  kojeg koriste Windows 9x i Windows NT.

  Izvjetaji kau kako postoji OS/2 driver pod GPL-om koji ita i pie
  Linux ext2 particije.

  Za informacije o podrci za FAT32 particije pogledajte
  <http://bmrc.berkeley.edu/people/chaffee/fat32.html>.

  Pogledajte ``Kakav softver Linux podrava?'' za detalje i stanje
  emulatora DOS, MS Windows i System V programa.

  Takoer pogledajte ``Moe li Linux pristupati Amiginom datotenom
  sustavu?'', ``Moe li Linux pristupati Macintoshevom datotenom
  sustavu?'', ``Moe li Linux pristupati BSD, SysV, itd. UFS-u?'' i
  ``Moe li Linux pristupati SMB datotenom sustavu?''.

  Glasine kau da je NTFS podrka u razvoju, a trebala bi podravati
  saimanje kao standardnu mogunost.





  33..22..  KKaakkoo pprriissttuuppiittii ddaattootteekkaammaa nnaa DDOOSS ppaarrttiicciijjii iillii ddiisskkeettii??


  Koristite DOS datoteni sustav; dakle, napiite na primjer:

  mkdir /dos
  mount -t msdos -o conv=text,umask=022,uid=100,gid=100 /dev/hda3 /dos



  Ako je to disketa, ne zaboravite je demontirati prije vaenja!

  Za kontrolu automatske konverzije kraja reda te izgled dozvola i
  vlasnitva datoteka na DOS datotenom sustavu pod Linuxom moete
  koristiti opcije conv=text/binary/auto, umask=bbb, uid=bbb i gid=bbb.
  Ako svoj DOS datoteni sustav montirate stavljajui ga u /etc/fstab,
  tamo moete dopisati opcije (razdvojene zarezom) umjesto defaults.

  A moete i koristiti mtools, koje i kao izvrne datoteke i u izvornom
  kodu moete nai na FTP arhivama -- ``Gdje da FTP-om nabavim Linux
  materijale?''.

  Postoji zakrpa za kernel (znana kao ffdd--ppaattcchheess) koja omoguava
  koritenje disketa s nestandardnim brojem traka i/ili sektora;
  ukljuen je u 1.1 seriju kernela za alfa testiranje.


  33..33..  DDaa llii LLiinnuuxx ppooddrraavvaa ssaaeettee eexxtt22 ddaattootteennee ssuussttaavvee??


  Odnedavno da. Informacije o tome nalaze se na
  <http://www.netspace.net.au/~reiter/e2compr/>.

  Takoer postoji WWW stranica za e2compr zakrpe. Kod je jo uvijek
  eksperimentalan, a sastoji se od zakrpa za 2.0 i 2.1 kernele. Za vie
  informacija o projektu, kao i najnovije zakrpe, te adresu mailing
  liste, pogledajte  <http://debs.fuller.edu/e2compr/>.

  [Roderich Schupp]

  zlibc je program koji postojeim aplikacijama omoguava itanje
  saetih (GNU gzipom) datoteka kao da nisu saete. Pogledajte u
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/libs/>. Autor je Alain Knuff.

  Takoer postoji driver za saimanje blok ureaja, ``Double'', kojeg je
  napisao Jean-Marc Verbavatz, a omoguava saimanje u letu u kernelu.
  Izvorni kod se nalazi na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/patches/diskdrives/>. Ovaj program uz
  datoteke saima i inodeove i informacije o direktorijima, pa e bilo
  kakav kvar na datotenom sustavu vjerojatno biti ozbiljan.

  Takoer postoji paket imena tcx (TTransparently CCompressed EExecutables
  -- transparentno saete izvrne datoteke) koji vam omoguava
  komprimiranje rjee koritenih izvrnih datoteka, koje e se
  privremeno dekomprimirati pri koritenju. Nalazi se na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/compress/>.


  33..44..  MMoogguu llii kkoorriissttiittii ssvvoojj SSttaacckkeerr//DDBBLLSSPPCC//iittdd.. DDOOSS ddiisskk??


  Donedavno, ne tako lako. DOS 6.x saetom disku moete pristupati iz
  DOS emulatora (pitanje ``Kakav softver Linux podrava?''), no to je
  tee od pristupanja normalnom DOS disku preko kernel DOS opcije,
  modula ili mtoolsa.

  Nedavno dodan paket, dmsdos, ita i pie na saete datotene sustave
  kao to su DoubleSpace/DriveSpace u MS-DOS-u 6x i Win95, te Stacker
  verzije 3 i 4. U arhivama se nalazi na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Filesystem/dosfs/>.

  Postoji modul za Linux kernel koji omoguava samo-za-itanje pristup
  saetom disku. Potraite ga u
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/filesystems/dosfs/>.


  33..55..  MMoogguu llii iizz LLiinnuuxxaa pprriissttuuppaattii OOSS//22 HHPPFFSS ppaarrttiicciijjaammaa??


  Da, ali Linux moe samo itati HPFS particije. Pristup HPFS datotenom
  sustavu moe se ukljuiti pri kompajliranju kernela ili kao modul.
  Pogledajte datoteku Documentation/filesystems/hpfs.txt u distribuciji
  izvornog koda kernela, te ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati
  kernel?''.  Nakon toga HPFS particiju moete montirati, na primjer
  pomou:

  mkdir /hpfs
  mount -t hpfs /dev/hda5 /hpfs




  33..66..  MMooee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii AAmmiiggiinnoomm ddaattootteennoomm ssuussttaavvuu??


  Linux kernel ima podrku za Amiga Fast File System (AFFS), verziju 1.3
  ili kasniju, kao opciju pri kompajliranju i kao modul. Vie
  informacija ima u datoteci Documentation/filesystems/affs.txt u
  distribuciji izvornog koda Linux kernela.

  Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.

  No Linux podrava samo AFFS particije na tvrdom disku. Pristup
  disketama nije podran zbog nekompatibilnosti disketnih kontrolera
  Amige te PC-a i radnih stanica. Podrka za AFFS takoer moe montirati
  particije koje koristi Un*x Amiga Emulator Bernda Schmidta.


  33..77..  MMooee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii BBSSDD,, SSyyssVV,, iittdd.. UUFFSS--uu??


  Noviji kerneli mogu montirati (samo-za-itanje) datoteni sustav UFS
  koji koristi System V, Coherent, Xenix, BSD i derivacije poput SunOS-
  a, FreeBSD-a, NetBSD-a i NeXTStepa. UFS podrka moe se ukljuiti pri
  kompajliranju kernela ili kao modul.

  Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.


  33..88..  MMooee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii SSMMBB ddaattootteennoomm ssuussttaavvuu??


  Linux podrava itanje/pisanje na SMB diskove Windowsa for Workgrups i
  Windowsa NT. Pogledajte datoteku Documentation/filesystems/smbfs.txt
  iz distribucije izvornog koda kernela te ``Kako nadograditi/ponovo
  kompajlirati kernel?'' u ovom FFAAQQ-u.

  Takoer postoji Samba, skup programa koji nude podrku za umreene WfW
  datotene sustave (ako su na TCP/IP-u). Vie informacija nalazi se u
  datoteci README na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/network/samba/>.

  WWW stranice o SMB-u nalaze se na  <http://samba.anu.edu.au/samba/>.


  33..99..  MMooee llii LLiinnuuxx pprriissttuuppaattii MMaacciinnttoosshheevvoomm ddaattootteennoomm ssuussttaavvuu??


  Postoji skup korisnikih programa koji itaju i piu Macintosh
  Hierarchical File System (HFS). Mogu se nai na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/utils/disk-management>.


  33..1100..  MMoogguu llii ppoodd LLiinnuuxxoomm ppookkrreettaattii MMiiccrroossoofftt WWiinnddoowwss pprrooggrraammee??


  WINE, MS Windows emulator za Linux, jo nije spreman za opu
  distribuciju.  Ako elite pridonijeti njegovu razvoju, pratite
  izvjetaje o stanju u Usenet grupi comp.emulators.ms-windows.wine.

  Takoer postoji FAQ, kojeg je sastavio P. David Gardner, na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/faqs/Wine-FAQ/>.

  Komercijalni proizvod koji radi, poznat kao WABI, trebao bi pruiti
  potpunu emulaciju MS Windowsa pod Linuxom. Nudi ga SunSoft, Inc.

  U meuvremnu, ako morate raditi na MS Windows programima, najbolje je
  rjeenje -- bez ale -- ponovo dignuti stroj. LILO, program za dizanje
  Linuxa, moe dii jedan od nekoliko operacijskih sustava odabran iz
  izbornika. Za detalje pogledajte LILO-ovu dokumentaciju.

  LOADLIN (DOS program za uitavanje kernela Linuxa ili drugog
  operacijskog sustava) je jo jedan nain zajednikog postojanja Linuxa
  i DOS-a. LOADLIN je izrazito zgodan kada Linux elite instalirati na
  trei ili etvrti disk na sustavu (ili kada dodajete SCSI disk sustavu
  koji ve ima IDE).

  U takvim sluajevima esto se dogaa da LILO ne moe nai ili uitati
  kernel na ``drugom'' disku. Tako jednostavno napravite direktorij
  C:\LINUX (ime nije bitno), u njega stavite LOADLIN i primjerak svog
  kernela, pa koristite to.

  LOADLIN potuje VCPI. Win95 e se htjeti spustiti u DOS mod kod
  njegova pokretanja (kao i s nekim drugim DOS programima koji rade u
  zatienom nainu).

  Ranije verzije LOADLIN-a ponekad su zahtjevale paket zvan REALBIOS.COM
  kojeg je trebalo pokrenuti na (skoro) praznoj sistemskoj disketi kako
  bi se mapirali REALBIOS interrupt vektori (prije uitavanja bilo kakve
  softverske podrke). (ini se da trenutne verzije ne dolaze s njim te
  da im nije potreban.)

  [Jim Dennis]


  33..1111..  KKaakkoo ddiiggnnuuttii LLiinnuuxx iizz MMSS--DDOOSS--aa??


  Ako LILO ne radi, a stroj ima MS-DOS ili Microsoft Windowse, moda ste
  dobili raunalo koje se ne moe dignuti. To se moe dogoditi i nakon
  nadogradnje vae distribucije Linuxa. Ponovna instalacija LILO-a je
  posljednja stvar koju instalacija napravi. Stoga je ivotno vano kod
  instaliranja ili nadograivanja Linuxa na stroju s dva OS-a imati u
  blizini MS-DOS ili Windows rescue disketu kako biste mogli pokrenuti
  FDISK -MBR. Potom moete umjesto LILO-a koristiti LOADLIN.EXE.

  Ova CONFIG.SYS datoteka je jedan od moguih naina pokretanja
  LOADLIN.EXE i dizanja MS-DOS-a ili Linuxa.
  [menu]
  menuitem=DOS, dizanje DOS-a
  menuitem=LINUX, dizanje Linuxa

  [LINUX]
  shell=c:\redhat\loadlin.exe c:\redhat\autoboot\vmlinuz vga=5 root=/dev/hdc1 ro

  [DOS]
  STACKS = 0,0
  rem Ovdje idu svi ostali DOS driveri.


  Ovo stvara izbornik iz kojeg moete izravno skoiti na loadlin, prije
  nego to se uitaju svi MS-DOS driveri.

  Staze i opcije specifine su za odreeni stroj i trebale bi biti
  intuitivno oite najobinijem promatrau. Za opcije pogledajte
  dokumentaciju LOADLIN.EXE. Ista je kao za LILO, a opcije se ionako
  samo predaju kernelu.

  [Jim Harvey]


  33..1122..  KKaakkoo ddiiggnnuuttii LLiinnuuxx iizz OOSS//22--oovvoogg BBoooott MMaannaaggeerraa??



  1. Napravite particiju koristei FDISK.EXE iz OS/2 (ne Linuxov fdisk).

  2. Particiju formatirajte pod OS/2, koristei FAT ili HPFS. To je
     potrebno kako bi OS/2 znao da je particija formatirana. (Ovaj korak
     nije potreban za OS/2 ``warp'' 3.0.)

  3. Dodajte particiju Boot Manageru.

  4. Dignite Linux i na particiji napravite datoteni sustav koristei
     mkfs -t ext2 ili mke2fs. Na ovom koraku moete Linuxovim fdiskom,
     ako elite, promijeniti vrstu nove particije na 83 (Linux Native)
     -- to e nekim automatiziranim instalacijskim skriptama pomoi u
     njenom pronalaenju.

  5. Na particiju instalirajte Linux.

  6. LILO instalirajte na Linux particiju, a _n_e na MBR tvrdog diska.
     Tako e LILO biti boot loader drugog stupnja na samoj Linux
     particiji, kako bi se pokrenuo kernel odreen u LILO-ovoj
     konfiguracijskoj datoteci. Da bi to radilo, stavite

     boot=/dev/hda2


     (gdje je /dev/hda2 _p_a_r_t_i_c_i_j_a s koje elite dignuti sustav) u svoj
     /etc/lilo/config odnosno /etc/lilo.config.

  7. Provjerite da li je aktivirana particija Boot Managera kako bi ga
     mogli koristiti za izbor OS-a.

  Na LDP-ovim stranicama,  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>, nalazi se niz
  HOWTO-a na temu dizanja vie OS-ova.


  33..1133..  KKaakkoo ddiijjeelliittii sswwaapp ppaarrttiicciijjuu iizzmmeeuu LLiinnuuxxaa ii MMSS WWiinnddoowwssaa??


  Pogledajte mini-KAKO na tu temu. Trenutno se ne odrava, no moete ga
  nai na  <http://www.linux.hr/ldphr/>.
  44..  RRaadd ss ddaattootteenniimm ssuussttaavviimmaa,, ddiisskkoovviimmaa ii ppooggoonniimmaa ppoodd LLiinnuuxxoomm



  44..11..  KKaakkoo nnaattjjeerraattii LLiinnuuxx ddaa rraaddii ss mmoojjiimm ddiisskkoomm??


  Ako imate IDE ili EIDE disk, proitajte datoteku
  /usr/src/linux/drivers/block/README.ide (dio izvornog koda Linux
  kernela). Taj README sadri dosta natuknica o IDE diskovima.  Mnogi
  suvremeni IDE kontroleri obavljaju prijevod izmeu "fizikih" i
  "logikih" cilindara/glava/sektora.

  SCSI diskovima pristupa se preko linearnih brojeva blokova. BIOS
  izmilja nekakve "logike" cilindre/glave/sektore kako bi podrao DOS.

  IBM PC-kompatibilan BIOS obino nee moi pristupiti particijama koje
  se ire na vie od 1024 logika cilindra, to e dizanje Linux kernela
  s takvih particija preko LILO-a uiniti u najboljem sluaju
  problematinim.

  Takve particije jo uvijek moete koristiti za Linux ili druge
  operacijske sustave koji kontroleru pristupaju izravno.

  Preporueno je napraviti barem jednu Linux particiju potpuno ispod
  granice od 1024 logika cilindra i dizati ga s nje. Tada e druge
  particije biti u redu.

  Izgleda da takoer postoje neki problemi s novijim Ultra-DMA
  diskovima. Nisam ih jo dobro pregledao, no postaju vrlo est problem
  na SVLUG-ovim instal-fetama. Nije ni udo kada disk od 8 do 12
  gigabajta moete dobiti za 200 ili 300 dolara.

  [Jim Dennis]


  44..22..  KKaakkoo vvrraattiittii oobbrriissaannee ddaattootteekkee??


  Openito, to je na Unixima vrlo teko izvesti zbog njihove
  viezadanosti.  Radi se na mogunosti vraanja obrisanoga pod
  ext2fsom, ali ne oekujte previe.

  Postoji vie paketa koji umjesto toga pruaju nove naredbe za brisanje
  i kopiranje koje obrisane datoteke stavljaju u direktorij ``ko za
  smee''.  Datoteke se mogu spasiti dok se automatski ne obriu u
  pozadini.

  A moete i pretraiti ureaj diska koji sadri datoteni sustav u
  pitanju. Postupak je sloen i morate biti logirani kao root. Ali je
  mogu. Na ureaju diska izvrite grep; tj.:

  grep -b 'biljeke' /dev/hda


  Ako podaci nisu prebrisani, trebali biste ih moi vratiti tekstualnim
  editorom.

  [Dave Cinege]


  44..33..  KKaakkoo pprroommjjeenniittii vveelliiiinnuu ppaarrttiicciijjee ((bbeezz bbrriissaannjjaa))??


  Koristite program FIPS.EXE za MS-DOS, ukljuen u veini distribucija
  Linuxa.
  44..44..  PPoossttoojjii llii pprrooggrraamm zzaa ddeeffrraaggmmeennttiirraannjjee eexxtt22ffss--aa iittdd..??


  Da. Postoji defrag, program za defragmentiranje ext2fs, Minix i starih
  ext datotenih sustava pod Linuxom. Moete ga nai na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/filesystems/defrag-0.70.tar.gz>.

  Korisnici datotenog sustava ext2 vjerojatno mogu i bez defraga jer
  ext2fs ima dodatni kod kako bi se fragmentacija u vrlo zauzetim
  datotenim sustavima smanjila.


  44..55..  KKaakkoo ffoorrmmaattiirraattii ii nnaapprraavviittii ddaattootteennii ssuussttaavv nnaa ddiisskkeettii??


  Za formatiranje 3.5 inne, high density diskete:

  fdformat /dev/fd0H1440
  mkfs -t ext2 -m 0 /dev/fd0H1440 1440



  Za 5.25 innu disketu na odgovarajuim mjestima koristite fd0h1200 i
  1200. Za "B" pogon koristite fd1 umjesto fd0.

  Opcija -m 0 mkfs.ext2 kae da ne uva prostor na disku za nadkorisnika
  -- obino se zadnjih 10% rezervira za roota.

  Prva naredba obavlja formatiranje na niskom nivou. Druga stvara prazan
  datoteni sustav. Disketu moete montirati kao i particiju na tvrdom
  disku i jednostavno cp-ati i mv-ati datoteke, itd.

  Konvencije za imenovanje ureaja openito su jednake kao i na drugim
  Unixima. Mogu se nai u IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee Matta
  Welsha. (Pogledajte ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
  dokumentaciju?''.)  Detaljniji i tehnikiji opis nalazi se u LLiinnuuxx
  AAllllooccaatteedd DDeevviicceess H. Petera Anvina, hpa@zytor.com, koji je u LaTeX i
  ASCII obliku ukljuen u distribuciju izvornog koda kernela (vjerojatno
  u /usr/src/linux/Documentation) kao devices.tex i devices.txt.


  44..66..  DDoobbiivvaamm ggrrddee ppoorruukkee oo iinnooddeeoovviimmaa,, bbllookkoovviimmaa ii sslliinniimm ssttvvaarriimmaa..


  Moda imate greke na datotenom sustavu, vjerojatno uzrokovane
  nepravilnim sputanjem Linuxa prije gaenja raunala ili resetiranja.
  Za to vam je potreban noviji shutdown program -- na primjer onaj
  ukljuen u paket util-linux, dostupan na sunsite-u i tsx-11.

  Ako imate sree, program fsck (ili e2fsck ili xfsck ve prema vrsti
  ako nemate automatsko fsck suelje) e popraviti va datoteni sustav;
  ako ne, datoteni sustav je pokojan i morat ete ga ponovo pripremiti
  pomou mkfsa (ili mke2fsa, mkxfsa, itd.) i datoteke vratiti s
  rezervnih kopija.

  NAPOMENA: ne pokuavajte provjeriti datoteni sustav koji je montiran
  za itanje i pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako pri dizanju
  niste vidjeli

     VFS: mounted root ... read-only






  44..77..  MMoojj sswwaapp nnee rraaddii..


  Pri dizanju sustava (odnosno kad runo ukljuite swap) trebali bi
  vidjeti

          Adding Swap: NNNNk swap-space


  Ako uope ne dobijete poruku, vjerojatno vam nedostaje swapon -av
  (naredba koja ukljuuje swap) u /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*
  (skripte za dizanje sustava), ili ste zaboravili dodati zapis u
  /etc/fstab, na primjer:

          /dev/hda2       none       swap       sw



  Ako vidite

          Unable to find swap-space signature


  zaboravili ste pokrenuti mkswap. Za detalje pogledajte man stranicu;
  radi prilino slino mkfs-u.

  free bi, uz slobodnu memoriju, trebao prikazati:

               total       used       free
  Swap:        10188       2960       7228



  [Andy Jefferson]

  Za detaljne upute o pripremi swap podruja pogledajte IInnssttaallaacciijjaa
  KKAAKKOO.


  44..88..  KKaakkoo mmaakknnuuttii LLIILLOO ddaa ssee ooppeett ddiiee DDOOSS??


  Koristei DOS (MS-DOS 5.0 ili noviji, ili OS/2), napiite FDISK /MBR
  (to nije dokumentirano). To e vratiti standardni MS-DOS MBR. Ako
  imate DR-DOS 6.0, normalno uite u FDISK i zatim odaberite opciju Re-
  write Master Boot Record.

  Ako nemate MS-DOS ili DR-DOS treba vam boot sektor kojeg je LILO
  snimio kad ste ga instalirali. Sauvali ste ga, zar ne? Vjerojatno se
  zove boot.0301 ili neto slino. Napiite

  dd if=boot.0301 of=/dev/hda bs=445 count=1


  (odnosno /dev/sda ako koristite SCSI disk). Budite paljivi jer to vam
  moe obrisati i particijsku tabelu! Ako ste oajni, moete koristiti

  dd if=/dev/zero of=/dev/hda bs=512 count=1


  To e potpuno obrisati particijsku tabelu i boot sektor: zatim moete
  svojim omiljenim programom ponovo formatirati disk. Ali to e sadraj
  vaeg diska ostaviti nedostupnim -- izgubit ete sve ako niste
  strunjak.


  Primjetite da DOS MBR die (jednu!) particiju koja je oznaena kao
  aktivna.  Moda e vam trebati fdisk za postavljanje i micanje oznaka
  aktivnosti na odgovarajuim particijama.


  44..99..  ZZaattoo nnee mmoogguu kkoorriissttiittii ffddffoorrmmaatt oossiimm kkaaoo rroooott??


  Poziv sustava za formatiranje diskete smije koristiti samo root, bez
  obzira na dozvole /dev/fd0*. Ako elite da bilo koji program moe
  formatirati disketu, nabavite program fdformat2. On zaobilazi problem
  poto je set-uid na roota.


  44..1100..  ssuussttaavvaa..  MMoojjee eexxtt22ffss ppaarrttiicciijjee pprroovvjjeerraavvaajjuu ssee kkoodd ssvvaakkoogg
  ddiizzaannjjaa


  Pogledajte ``EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.''.


  44..1111..  NNee mmoogguu ppiissaattii nnaa ssvvoojj rroooott ddaattootteennii ssuussttaavv!!


  Ponovo ga montirajte. Ako je /etc/fstab toan, jednostavno napiite
  mount -n -o remount /. Ako je /etc/fstab pogrean, morate zadati ime
  ureaja te moda i vrstu: dakle, mount -n -o remount -t ext2 /dev/hda2
  /. Kako bi razumjeli kako ste doli u takvo stanje, pogledajte
  ``EXT2-fs warning: mounting unchecked filesystem.''.


  44..1122..  IImmaamm ooggrroommaann //pprroocc//kkccoorree!! MMoogguu llii ggaa oobbrriissaattii??


  Nijedna od datoteka u /proc zapravo ne postoji -- sve ih je
  ``izmislio'' kernel kako bi vam pruio informacije o sustavu ne
  zauzimajui pritom prostor na tvrdom disku.

  /proc/kcore je drugo ime za memoriju u vaem raunalu; veliina mu je
  jednaka veliini vaeg RAM-a, a ako ga ponete itati kao datoteku,
  kernel e itati memoriju.


  44..1133..  MMoojj AAHHAA11554422CC nnee rraaddii ss LLiinnuuxxoomm..


  Opcija koja omoguava diskove s vie od 1024 cilindra potrebna je samo
  kao zaobilazno rjeenje za nesposobnost PC kompatibilnih BIOS-a i
  trebalo bi je _u_g_a_s_i_t_i pod Linuxom. Za starije Linux kernele treba
  ugasiti veinu ``naprednih'' BIOS opcija -- sve osim one o
  pretraivanju sabirnice za ureaje s kojih se sustav moe dii.


  55..  PPoorrttiirraannjjee,, kkoommppaajjlliirraannjjee ii nnaabbaavvlljjaannjjee pprrooggrraammaa



  55..11..  KKaakkoo ssee pprrooggrraammii kkoommppaajjlliirraajjuu??


  Veina programa za Linux napisana je u C-u i kompajlirana kompajlerom
  GNU C.  GCC je dio svake distribucije Linuxa. Najnovija verzija
  kompajlera, dokumentacije i zakrpa nalaze se na
  <ftp://ftp.gnu.org/pub/gnu/>.


  Programi napisani u C++ moraju se kompajlirati kompajlerom GNU G++,
  koji je takoer ukljuen u distribucije Linuxa i dostupan na istom
  mjestu kao i GCC.

  Za kompajliranje kernela verzije 2.0.x potreban vam je GCC verzije
  2.7.2.x.  Pokuavanje kompajliranja Linux kernela drugim kompajlerom,
  kao to je GCC 2.8.x, EGCS ili PGCC, moe uzrokovati probleme dok se
  ne srede zavisnosti koda o 2.7.2.x kompajlerima.

  Informacije o kompajleru EGCS nalaze se na  <http://egcs.cygnus.com>.

  Primjetite da ljudi koji razvijaju kernel za sada ne odgovaraju na
  zahtjeve za ispravkama greaka u kernelima verzije 2.0.x, nego se
  usredotouju na razvoj verzija  2.1.x.

  [J. H. M. Dassen]


  55..22..  KKaakkoo iinnssttaalliirraattii GGNNUU pprrooggrraammee??


  Na ispravno instaliranom sustavu instalacija GNU softverskog paketa se
  sastoji od etiri koraka.


    Stavite izvornu .tar.gz arhivu u direktorij /usr/src/ ili gdje ve
     odravate svoje izvorne datoteke, te od-tar-ajte i od-gzip-ajte
     paket naredbom

     tar zxvf ime-paketa.tar.gz



    Pokrenite skriptu ./configure u najviem direktoriju otpakirane
     izvorne arhive uz kojegod vama potrebne argumente. Opcije koje
     configure prepoznaje obino su opisane u datoteci INSTALL ili
     README.

    Pokrenite make. To e iz izvornog koda izgraditi izvrni program
     (ili programe) i moe potrajati nekoliko minuta ili sati, ovisno o
     brzini raunala i veliini paketa.

    Pokrenite make install. To e u odgovarajue direktorije
     instalirati dobivene izvrne i konfiguracijske datoteke te
     librarye.


  55..33..  KKaakkoo ppoorrttiirraattii XXXXXX nnaa LLiinnuuxx??


  Unix programima obino ne treba puno portiranja. Jednostavno slijedite
  upute za instalaciju. Ako ne znate -- i ne znate kako saznati --
  odgovore na neka od pitanja tokom postupka instalacije, moete
  pogaati, no to obino urodi programom s grekama. U tom ete sluaju
  vjerojatno bolje proi ako nekog drugog zamolite da napravi port.

  Ako imate BSD-olik program, pokuajte koristiti -I/usr/include/bsd i
  -lbsd na odgovarajuim mjestima naredbi za kompajliranje.


  55..44..  ttoo jjee lldd..ssoo ii ggddjjee ggaa nnaabbaavviittii??


  ld.so dinamiki uitava librarye. Svaka izvrna datoteka koja koristi
  djeljene librarye nekada je imala oko 3 KB koda za pokretanje koji bi
  saznao i uitao djeljene librarye. Sada je taj kod stavljen u poseban
  djeljeni library, /lib/ld.so, gdje ga mogu nai sve izvrne datoteke,
  pa on troi manje prostora na disku i lake ga je nadograditi.

  ld.so se moe nabaviti s
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/> i njegovih mirrora. Dok
  ovo piem, najnovija verzija je ld.so.1.9.5.tar.gz.

  /lib/ld-linux.so.1 je ista stvar za ELF (pitanje ``to znai sve ovo s
  ELF-om?'') i dolazi u istom paketu kao i a.out loader.


  55..55..  KKaakkoo nnaaddooggrraaddiittii lliibbrraarryyee bbeezz rraassppaaddaannjjaa ssuussttaavvaa??


  Napomena: Pri ovom postupku uvijek imajte pri ruci rescue disketu za
  vjerojatan sluaj da neto poe krivo!

  Ovaj postupak je mukotrpan, pogotovo ako nadograujete vrlo stare
  librarye kao to je libc4. No trebali bi moi zadrati libc4 na istom
  sustavu s libc5 libraryima koji ih jo trebaju. Isto vrijedi i za
  nadograivanje s libc5 na jo noviji glibc2 library.

  Problem kod nadogradnje dinamikih librarya je to to, im izbriete
  stare librarye, alati koji vam trebaju za nadograivanje na novu
  verziju ne rade.  To se moe zaobii na nekoliko naina. Jedan je
  privremeno staviti dodatni primjerak dinamikih librarya, koji su u
  /lib/, u /usr/lib/ ili /usr/local/lib/, ili neki drugi direktorij koji
  je uvren u datoteku /etc/ld.so.conf.

  Na primjer, kod nadogradnje libc5 librarya, datoteke u /lib/ bi
  izgledale otprilike ovako:

  libc.so.5
  libc.so.5.4.33
  libm.so.5
  libm.so.5.0.9


  Ovo su C i matematiki libraryi. Kopirajte ih u neki direktorij koji
  je u /etc/ld.so.conf, kao to je /usr/lib/.


  cp -df /lib/libc.so.5* /usr/lib/
  cp -df /lib/libm.so.5* /usr/lib/
  ldconfig


  Nemojte zaboraviti pokrenuti ldconfig kako bi se konfiguracija
  librarya osvjeila.

  Datoteke libc.so.5 i libm.so.5 su simbolike veze na prave librarye.
  Kod nadogradnje nove se veze nee stvoriti ako stare jo uvijek
  postoje, osim ako uz cp koristite opciju -f. Zbog opcije -d kopiraju
  se same veze, a ne datoteke na koje one pokazuju.

  Ako izravno morate prebrisati vezu na library, koristite -f opciju za
  ln.

  Na primjer, za kopiranje novih librarya preko starih, probajte ovo.
  Prvo napravite simboliku vezu na nove librarye, a zatim kopirajte i
  librarye i veze u /lib/ slijedeim naredbama.

  ln -sf ./libm.so.5.0.48 libm.so.5
  ln -sf ./libc.so.5.0.48 libc.so.5
  cp -df libm.so.5* /lib
  cp -df libc.so.5* /lib
  Opet, nakon kopiranja librarya sjetite se pokrenuti ldconfig.

  Ako ste zadovoljni i sve ispravno radi, moete obrisati privremene
  primjerke starih librarya iz /usr/lib/ ili gdje ste ih ve kopirali.


  55..66..  JJee llii nneettkkoo ppoorrttiirraaoo//kkoommppaajjlliirraaoo//nnaappiissaaoo XXXXXX zzaa LLiinnuuxx??


  Najprije potraite u Linux Software Mapu -- nalazi se na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/linux-software-map> i drugim FTP
  arhivama. Pretraga preko WWW-a moe se obaviti na
  <http://www.boutell.com/lsm/>.

  Provjerite FTP arhive (pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux
  materijale?'')  -- odgovarajuim nizovima pretraite datoteke ls-lR
  ili INDEX.

  Takoer pogledajte LLiinnuuxx PPrroojjeeccttss MMaapp,
  <ftp://ftp.ix.de/pub/ix/Linux/docs/Projects-Map.gz>.

  Za Linux FTP arhive postoji pretraiva, na
  <http://lfw.linuxhq.com/>.

  Takoer provjerite na Freshmeat WWW stranicama,
  <http://www.freshmeat.net/>, koje su stvarno kul. (Pogledajte ``Koje
  besplatne publikacije na Internetu govore o Linuxu?''.)

  Ako nita ne naete, moete sami skinuti izvorni kod programa i
  kompajlirati ga. Pogledajte ``Kako portirati XXX na Linux?''. Ako je
  to vei paket koji zahtjeva portiranje, poaljite poruku u
  comp.os.linux.development.apps.

  Ako kompajlirate vei program, molim vas, poaljite ga na jednu ili
  vie FTP arhiva, uz poruku na comp.os.linux.announce (svoju poruku
  predajte na linux-announce@news.ornl.gov).

  Ako traite aplikaciju, netko je vjerojatno ve napisao besplatnu
  verziju.  ccoommpp..ssoouurrcceess..wwaanntteedd FFAAQQ ima upute za traenje izvornog koda.


  55..77..  MMoogguu llii kkoorriissttiittii kkoodd iillii kkoommppaajjlleerr kkoommppaajjlliirraann zzaa 448866 nnaa ssvvoojjoojj
  338866??


  Da, ako to nije kernel.

  GCC-ova opcija -m486 koja se koristi pri kompajliranju izvrnih
  datoteka za x486 strojeve mijenja samo odreene optimizacije. To
  rezultira u malice veim datotama koje rade poneto bre na 486. No,
  jo uvijek dobro rade na 386, uz manje pogoranje performansi.

  Meutim, od verzije 1.3.35 kernel koristi instrukcije specifine za
  486 ili Pentium ako je konfiguriran za 486 ili Pentium, pa ga se ne
  moe koristiti na 386.

  GCC se moe konfigurirati za 386 ili 486; jedina je razlika to
  konfiguriranje za 386 -m386 ini predodreenim, a konfiguriranje za
  386 predodreenim ini -m486; u svakom sluaju moe ih se nadjaati
  prilikom kompajliranja ili mijenjanjem /usr/lib/gcc-
  lib/i*-linux/n.n.n/specs.

  Postoji alfa verzija GCC-a koja zna dobro optimizirati za 586, ali je
  prilino nepouzdana, osobito kod visokih optimizacija. Pentium GCC
  moe se nai na tsx-11.mit.edu u /pub/linux/ALPHA/pentium-gcc/
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/ALPHA/pentium-gcc/>. Preporuio bih
  koritenje obinog 486 GCC-a; uo sam da koritenje -m386 daje kod
  koji bolje odgovara Pentiumu ili je barem malice manji.


  55..88..  ttoo zznnaaii ggcccc --OO66??


  Za sada isto to i -O2 (GCC 2.5) ili -O3 (GCC 2.6, 2.7). Bilo koji
  broj vei od toga za sada radi istu stvar. Makefileovi novijih kernela
  koriste -O2, pa bi vjerojatno trebali i vi.


  55..99..  GGddjjee ssuu lliinnuuxx//**..hh ii aassmm//**..hh??


  Datoteke /usr/include/linux i /usr/include/asm su esto simbolike
  veze na direktorije u kojima su kernel headeri. Oni se obino nalaze u
  /usr/src/kernel*/.

  Ako nemate izvorni kod kernela, skinite ga -- pogledajte ``Kako
  nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''.

  Zatim pomou rm izbriite bilo kakvo smee i preko ln napravite veze:

  rm -rf /usr/include/linux /usr/include/asm
  ln -sf /usr/src/linux/include/linux /usr/include/linux
  ln -sf /usr/src/linux/include/asm /usr/include/asm


  /usr/src/linux/include/asm je simbolika veza na asm-<arh> direktorij
  specifian za odreenu arhitekturu -- ako imate svjee otpakiran
  izvorni kod kernela, morate napraviti simbolike veze.  Takoer, kod
  svjee otpakiranog kernela morate pokrenuti make config kako bi se
  stvorio linux/autoconf.h.


  55..1100..  DDoobbiivvaamm ggrreekkee kkoodd kkoommppaajjlliirraannjjaa kkeerrnneellaa..


  Pogledajte prethodno pitanje o zaglavnim datotekama.

  Nemojte zaboraviti kod primjenjivanja zakrpe na kernel koristiti
  opciju -p0 ili -p1: inae bi zakrpa mogla biti krivo primjenjena.  Za
  detalje pogledajte man stranicu patcha.

  ld: unrecognised option `-qmagic' znai da vam treba noviji linker iz
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/>, u datoteci
  binutils-2.8.1.0.1.bin.tar.gz.


  55..1111..  KKaakkoo nnaapprraavviittii ddjjeelljjeennii lliibbrraarryy??


  Na ELF-u,

  gcc -fPIC -c *.c
  gcc -shared -Wl,-soime,libfoo.so.1 -o libfoo.so.1.0 *.o


  Ako imate a.out, nabavite tools-n.nn.tar.gz s tsx-11.mit.edu u
  /pub/linux/packages/GCC/src/. Dolazi s dokumentacijom koja e vam
  objasniti to treba napraviti. Primjetite da su a.out djeljeni
  libraryi vrlo sloena stvar. Razmislite o nadogradnji na ELF.
  Pogledajte EELLFF HHOOWWTTOO na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/>.

  55..1122..  MMoojjee iizzvvrrnnee ddaattootteekkee ssuu ((vvrrlloo)) vveelliikkee..


  Na ELF kompajleru (pogledajte ``to znai sve ovo s ELF-om?'')
  najei uzrok velikih izvrnih datoteka je nedostatak odgovarajue
  .so veze na koriteni library. Na svaki library kao to je
  libc.so.5.2.18 trebala bi postojati odgovarajua veza, odnosno
  libc.so.

  Uz a.out kompajler najei uzrok velikih izvrnih datoteka je -g,
  opcija linkera (kompajlera). To daje (uz informacije za pronalaenje
  greaka) program koji je statiki vezan, tj. takav koji u sebi sadri
  C library umjesto koritenja dinamikih veza.

  Druge stvari koje bi trebalo istraiti su -O i -O2, koje ukljuuju
  optimiziranje (pogledajte dokumentaciju GCC-a) i -s (odnosno naredba
  strip) koji u izvrnoj datoteci brie informacije o simbolima (tako
  inei traenje greaka potpuno nemoguim).

  Moda ete na vrlo malim izvrnim datotekama koristiti -N (manje od 8
  KB uz -N), ali to ne inite ako ne razumijete njegov utjecaj na
  brzinu, a pogotovo ne na demonima.


  55..1133..  PPooddrraavvaa llii LLiinnuuxx vviieenniittnnoosstt iillii llaakkee pprroocceessee??


  Uz Unixov model viezadanosti koji ukljuuje tee procese, to je
  naravno dio standardnog kernela Linuxa, ima nekoliko implementacija
  lakih procesa ili niti. Noviji kerneli koriste model niti kthreads.
  Takoer, za Linux postoje ovi paketi:


    GNU glibc2 za Linux ima opcionalnu podrku za niti. Arhiva se
     nalazi na istom mjestu gdje i glibc2,
     <ftp://ftp.gnu.org/pub/gnu/>.

    Na  <ftp://sipb.mit.edu/pub/pthread/> ili
     <ftp://ftp.ibp.fr/pub/unix/threads/pthreads/>.  Dokumentacija nije
     u paketu, ali se moe nai na WWW-u, na
     <http://www.mit.edu:8001/people/proven/home_page.html>.  Noviji
     Linux libc-ovi sadre izvorni kod pthreadsa; GNU Ada kompajler iz
     <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/devel/lang/ada/gnat-3.01-linux+elf.tar.gz>
     sadri izvrne datoteke koje su dobivene iz tog izvornog koda.

    Na  <ftp://ftp.cs.washington.edu/pub/qt-001.tar.Z> nalazi se
     QuickThreads. Vie je informacija u tehnikom izvjetaju, na istom
     mjestu u /tr/1993/05/UW-CSE-93-05-06.PS.Z.

    Na  <ftp://gummo.doc.ic.ac.uk/rex/> nalazi se lwp, vrlo minimalna
     implementacija.

    Na  <ftp://ftp.cs.fsu.edu/pub/PART/> nalazi se implementacija Ade.
     Korisna je zbog velike koliine PostScript dokumentacije koja e
     vam pomoi u dubljem shvaanju vienitnosti. Ovo se ne moe
     koristiti izravno pod Linuxom.

  Za detalje kontaktirajte autore paketa.


  55..1144..  GGddjjee ssee nnaallaazzii lliinntt zzaa LLiinnuuxx??


  Otprilike jednaka funkcionalost ugraena je u GCC. Za veinu korisnih
  dodatnih upozorenja koristite opciju -Wall. Za vie detalja pogledajte
  prirunik GCC-a (u Emacsu pritisnite ctrl-h, zatim i, pa odaberite
  GCC).

  Postoji besplatan program, lclint, koji radi otprilike isto to i
  tradicionalni lint. Najava i izvorni kod mogu se nai na
  <ftp://larch.lcs.mit.edu/pub/Larch/lclint/>; na WWW-u pogledajte
  <http://larch-www.lcs.mit.edu:8001/larch/lclint.html>.


  55..1155..  GGddjjee ssee nnaallaazzii kkeerrmmiitt zzaa LLiinnuuxx??


  Kermit se distribuira pod ne-GPL licencom koja uvjete njegove
  distribucije ini poneto razliitim. Izvorni kod i neke izvrne
  datoteke mogu se nai na kermit.columbia.edu.

  WWW stranica Columbia University Kermit projekta je
  <http://www.columbia.edu/kermit>.


  66..  RRjjeeeennjjaa eessttiihh ssppoorreeddnniihh pprroobblleemmaa..



  66..11..  ffrreeee iizzbbaaccuujjee ccoorree..


  Od Linuxa 1.3.57 format /proc/meminfo se promijenio tako da ga
  implementacija freea vie ne razumije.

  Nabavite najnoviju verziju sa sunsite.unc.edu u
  /pub/Linux/system/Status/ps/procps-0.99.tgz.


  66..22..  SSaatt mmii jjee vvrrlloo nneettooaann..


  U vaem raunalu postoje dva sata. Hardverski (CMOS) sat radi ak i
  kada je raunalo ugaeno i koristi se pri dizanju sustava i u DOS-u
  (ako ga koristite). Obino vrijeme sustava, koje pokazuje i mijenja
  date, odrava kernel dok Linux radi.

  Vrijeme na CMOS satu moete vidjeti ili bilo koji sat namjestiti po
  onom drugom pomou programa /sbin/clock -- pogledajte man stranicu za
  clock(8).

  Ima raznih drugih programa koji mogu ispraviti jedan ili oba sata radi
  protjecanja vremena ili vremena prijenosa preko mree. Neki od njih
  moda su ve instalirani na vaem sustavu. Potraite adjtimex
  (ispravlja proticanje), netdate i getdate (jednostavno uzimaju vrijeme
  s mree) ili xntp (toan, mreni demon za vrijeme s mnogim
  mogunostima).


  66..33..  SSeett--uuiidd sskkrriippttee nnee rraaddee..


  Upravo tako. Ta je mogunost namjerno iskljuena u Linux kernelu jer
  su set-uid skripte gotovo uvijek sigurnosna rupa. Sudo i SuidPerl nude
  vie sigurnosti od set-uid skripti ili izvrnih datoteka, pogotovo ako
  su izvrne dozvole ograniene na nekog korisnika ili grupu.

  Ako elite saznati zato su set-uid skripte sigurnosna rupa,
  proitajte ccoommpp..uunniixx..qquueessttiioonnss FFAAQQ.



  66..44..  SSlloobbooddnnaa mmeemmoorriijjaa kkoojjuu pprriijjaavvlljjuujjee ffrreeee ssttaallnnoo ssee ssmmaannjjuujjee..


  Brojka ffrreeee koju free ispisuje ne ukljuuje memoriju koja se koristi
  kao disk buffer cache -- pokazanu u stupcu bbuuffffeerrss. Ako elite znati
  koliko je memorije stvarno slobodno zbrojite ffrreeee i bbuuffffeerrss -- novije
  verzije freea za to ispisuju dodatni red.

  Disk buffer cache poinje rasti odmah nakon dizanja Linuxa zbog
  uitavanja sve vie programa i koritenja sve vie datoteka koje se
  keiraju. Nakon nekog e se vremena stabilizirati.


  66..55..  KKaaddaa ddooddaamm vviiee mmeemmoorriijjee,, ssuussttaavv ssee uuaassnnoo uussppoorrii..


  To je est simptom neuspjeha u keiranju dodatne memorije. Toan
  problem ovisi o vaoj matinoj ploi.

  Nekad morate ukljuiti keiranje odreenih dijelova u svom BIOS
  setupu. U CMOS setupu potraite opciju za keiranje nove memorije koja
  je trenutno iskljuena. Izgleda da je to najee na '486.

  Ponekad SIMM-ovi moraju biti u odreenim utinicama da bi se keirali.

  Ponekad morate podesiti jumpere da bi se ukljuilo keiranje.

  Neke matine ploe ne keiraju sav RAM ako imate vie RAM-a u odnosu
  na ke nego to bi one oekivale. Obino e puni 256 KB ke rijeiti
  takav problem.

  Ako dvojite, provjerite prirunik svoje matine ploe. Ako jo uvijek
  ne moete popraviti stvar jer je dokumentacija nedovoljna, poaljite
  poruku u comp.os.linux.hardware saa _s_v_i_m detaljima -- proizvoa, broj
  modela, datum, itd. tako da je drugi korisnici Linuxa izbjegnu.


  66..66..  NNeekkii pprrooggrraammii ((ttjj.. xxddmm)) nnee ddaajjuu mmii ddaa ssee llooggiirraamm..


  Vjerojatno koristite ne-shadow programe sa shadow lozinkama.

  Ako je tako, morate nabaviti ili kompajlirati shadow verziju programa
  u pitanju. Programi za rad sa shadow lozinkama mogu se nai na
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/sources/usr.bin/shadow-*>. Tamo je
  izvorni kod; izvrne datoteke vjerojatno ete nai u
  /pub/linux/binaries/usr.bin.


  66..77..  NNeekkii pprrooggrraammii ppuuttaajjuu mmee ddaa ssee llooggiirraamm bbeezz lloozziinnkkee..


  Vjerojatno imate isti problem kao u ``Neki programi (tj. xdm) ne daju
  mi da se logiram.'', uz dodatnu komplikaciju:

  Ako koristite shadow lozinke, u polje za lozinku /etc/passwd stavite
  slovo x ili zvjezdicu za svaki raun, tako da program koji ne zna za
  shadow lozinke ne misli da je to raun bez lozinke i puta svakog
  unutra.


  66..88..  SSttrroojj mmii ppoossttaannee jjaakkoo ssppoorr aakkoo ppookkrreenneemm GGCCCC//XX//......


  Moda imate premalo prave memorije. Ako imate manje RAM-a od zbroja
  svih programa na kojima istovremeno radite, Linux e umjesto njega
  koristiti tvrdi disk i strano se usporiti. U tom sluaju, rjeenje je
  ne pokretati toliko stvari odjednom ili kupiti vie memorije. Neto
  memorije moete dobiti kompajliranjem i koritenjem kernela s manje
  ukljuenih opcija. Pogledajte ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati
  kernel?''.

  Koliko memorije i/ili swapa koristite moete saznati naredbom free,
  ili pomou

  cat /proc/meminfo



  Ako vam je kernel konfiguriran s ramdiskom, to je vjerojatno baen
  prostor i uzrokovat e usporavanje stvari. Koristite LILO ili rdev
  kako bi kernelu rekli da ne alocira ramdisk (pogledajte dokumentaciju
  LILO-a ili man stranicu rdeva).


  66..99..  MMoogguu ssee llooggiirraattii ssaammoo kkaaoo rroooott..


  Vjerojatno imate nekih problema s dozvolama ili datoteku /etc/nologin.

  Ako je rije o onom drugom, stavite rm -f /etc/nologin u svoje
  /etc/rc.local ili /etc/rc.d/* skripte.

  Inae provjerite dozvole svoje ljuske i bilo kojih datoteka koje se
  spominju u porukama o greci, kao i direktorija koji ih sadre skroz
  do vrha stabla, ukljuujui root direktorij.


  66..1100..  ZZaasslloonn mmii jjee ppuunn uuddnniihh zznnaakkoovvaa uummjjeessttoo sslloovvaa..


  Vjerojatno ste zabunom na konzolu poslali binarne podatke. Sredite to
  pomou echo '\033c'. Na mnogim distribucijama Linuxa za to se brine
  naredba reset.

  Ako to ne pomae, pokuajte s izravnom escape naredbom.

  echo <CTRL>-<V><CTRL>-<O>


  To e obnoviti font na Linux konzoli. Tipke Ctrl i V pritisnite
  zajedno, a ne jednu po jednu. Niz

  echo <CTRL>-<V><ESC><c>


  uzrokuje potpuno obnavljanje zaslona. Ako je na naredbenom retku
  ljuske ostalo jo neto podataka nakon ispisa binarne datoteke, par
  puta pritisnite <CTRL>-<C>.

  [Bernhard Gabler]


  66..1111..  ZZeezznnuuoo ssaamm ssuussttaavv ii nnee mmoogguu ssee llooggiirraattii ddaa ttoo ssrreeddiimm..


  Dignite sustav s diskete ili para disketa za hitne sluajeve. Na
  primjer, Slackwareovog para boot i root disketa u direktoriju install
  distribucije Slackware.

  Takoer postoje dva sam-svoj-majstor paketa za pripremanje rescue
  disketa na  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/Recovery/>. Oni su
  bolji jer na njima imate svoj kernel, pa ne riskirate manjak ureaja
  ili datotenih sustava.

  Uite u ljusku i montirajte svoj tvrdi disk s neim poput

  > mount -t ext2 /dev/hda1 /mnt


  Zatim je va datoteni sustav dostupan pod direktorijem /mnt i moete
  rijeiti problem. Nemojte zaboraviti demontirati tvrdi disk prije
  ponovnog dizanja sustava (prije toga promjenite trenutni direktorij na
  neto drugo jer e inae rei da je zauzet).


  66..1122..  OOttkkrriioo ssaamm ooggrroommnnuu ssiigguurrnnoossnnuu rruuppuu uu rrmm!!


  Ne, niste. Oito ste novi na Unixu i treba vam dobra knjiga da
  shvatite kako stvari funkcioniraju. Trag: sposobnost brisanja datoteka
  pod Unixom ovisi o dozvoli za pisanje u taj direktorij.


  66..1133..  llpprr((11)) ii//iillii llppdd((88)) nnee rraaddee..


  Prvo provjerite da li je va /dev/lp* dobro postavljen. Njegov IRQ
  (ako ga ima) i port adresa trebaju odgovarati onima na kartici
  tiskaa.  Trebali biste moi izbaciti datoteku izravno na tiska.

  cat datoteka >/dev/lp1


  Ako vam lpr kae neto kao ``mojeime@raunalo: host not found'', to
  moe znaiti da TCP/IP loopback suelje, lo, ne radi kako treba.
  Loopback podrka ukljuena je u veinu distribuiranih kernela.
  Provjerite da li se suelje konfigurira naredbom ifconfig. Po
  konvencijama s Interneta, broj mree je 127.0.0.0, a adresa lokalnog
  raunala 127.0.0.1. Ako je sve dobro konfigurirano, trebali bi se moi
  telnet-ati na svoj stroj i dobiti login:.

  Provjerite da li /etc/hosts.lpd sadri ime raunala.

  Ako va stroj ima lpd svjestan mree, kao to je onaj koji dolazi s
  LPRng-om, provjerite da li je datoteka /etc/lpd.perms tono
  konfigurirana.

  Pogledajte i PPrriinnttiinngg HHOOWWTTOO (pitanje ``Gdje da nabavim HOWTO-e i drugu
  dokumentaciju?'').


  66..1144..  VVrriijjeemmee nnaa ddaattootteekkaammaa ss MMSS--DDOOSS ppaarrttiicciijjaa nneettoonnoo ssee ppoossttaavvlljjaa..


  Postoji greka u programu clock (esto je u /sbin). Krivo rauna s
  vremenskom zonom, zamjenjujui sekunde s minutama ili tako neto.
  Nabavite noviju verziju.


  66..1155..  KKaakkoo nnaattjjeerraattii LLIILLOO ddaa ddiiggnnee ddaattootteekkuu vvmmlliinnuuxx??


  U verziji kernela 1.1.80 i novijima saeta preslika kernela koju LILO
  trai premjetena je u arch/i386/boot/zImage. Datoteka vmlinux u root
  direktoriju je nesaeti kernel i nemojte ju pokuavati dignuti.


  Ta promjena olakava kompajliranje verzija za nekoliko razliitih
  procesora iz jednog stabla.


  77..  KKaakkoo nnaapprraavviittii oovvoo iillii ssaazznnaattii oonnoo......??



  77..11..  KKaakkoo gglleeddaattii uunnaattrraagg uu tteekkssttuuaallnnoomm mmoodduu??


  Uz predodreenu ameriku mapu moete koristiti tipku <SHIFT> uz
  <PageUp> i <PageDown> (i to one sive, a ne one na numerikoj
  tipkovnici). Ako imate neto drugo, pogledajte u /usr/lib/keytables;
  moete premapirati tipke ScrollUp i ScrollDown na to god elite -- na
  primjer, na tipke koje postoje na AT tipkovnici s 84 tipke.

  Program screen,
  <http://vector.co.jp/vpack/browse/person/an010455.html>, omoguava
  pretraivanje ve prikazanog teksta i ``slikanje'' tekstualnih
  zaslona.

  Koliinu teksta ne moete poveati jer se on pohranjuje u video
  memoriji.  Meutim, moda ete dobiti vie u svakoj virtualnoj konzoli
  ako smanjite njihov ukupni broj. Pogledajte linux/tty.h.


  77..22..  KKaakkoo ssee pprreebbaaccuujjee iizzmmeeuu vviirrttuuaallnniihh kkoonnzzoollaa?? KKaakkoo iihh uukklljjuuiittii??


  U tekstualnom modu pritisnite lijevi <ALT>-<F1> do <ALT>-<F12> za
  prebacivanje na tty1 do tty12; desni <ALT>-<F1> daje tty13 itd. Za
  prebacivanje iz X Windowa trebate pritisnuti <CTRL>-<ALT>-<F1>, itd.;
  <ALT>-<F5> ili to ve vratit e vas natrag.

  Ako elite koristiti VC za obini login, uvrstite ju u /etc/inittab
  koji kontrolira koji terminali i virtualne konzole imaju login
  promptove.  Napomena: X-u treba barem jedan slobodan VC kako bi se
  pokrenuo.


  77..33..  KKaakkoo ppoossttaavviittii vvrreemmeennsskkuu zzoonnuu??


  Uite u direktorij /usr/lib/zoneinfo; ako ga nemate, nabavite paket
  timezone. Izvorni kod nalazi se na
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/system/admin/time/timesrc-1.2.tar.gz>.

  Zatim napravite simboliku vezu localtime koja pokazuje na jednu od
  datoteka u tom direktoriju (ili poddirektoriju), te jo jednu,
  posixrules, koja pokazuje na localtime. Na primjer:

  ln -sf Europe/Zagreb localtime
  ln -sf localtime posixrules


  Ta e promjena vrijediti odmah -- isprobajte date(1).

  Man stranica za tzset opisuje postavljanje vremenske zone. Neki
  programi prepoznaju varijablu okruja TZ, no to je po POSIX-u
  pogreno.

  Takoer provjerite da je sat vaeg Linux kernela postavljen na tono
  GMT vrijeme -- napiite date -u i provjerite da li se prikazuje tono
  UTC vrijeme. (Pogledajte ``Sat mi je vrlo netoan.'').

  77..44..  KKoojjuu vveerrzziijjuu LLiinnuuxxaa ii iimmee rraauunnaallaa kkoorriissttiimm??


  Napiite

  uname -a




  77..55..  KKaakkoo iisskklljjuuiittii iillii uukklljjuuiittii iizzbbaacciivvaannjjaa ccoorreeaa??


  Pomou naredbe ulimit u bashu, limit u tcshu ili rlimit u kshu. Za
  detalje pogledajte odgovarajue man stranice.

  To utjee samo na programe pokrenute iz te ljuske (izravno ili
  neizravno), a ne na cijeli sustav.

  Ako elite ukljuiti ili iskljuiti izbacivanje core za sve procese,
  moete promijeniti predodreeno stanje u linux/sched.h -- pogledajte
  definiciju za INIT_TASK te linux/resource.h.


  77..66..  KKaakkoo nnaaddooggrraaddiittii//ppoonnoovvoo kkoommppaajjlliirraattii kkeerrnneell??


  Proitajte KKeerrnneell HHOOWWTTOO ili README koji dolazi s distribucijom kernela
  na  <ftp://ftp.cs.helsinki.fi/pub/Software/Linux/Kernel/> i njegovim
  mirrorima (pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?'').
  Moda neku verziju izvornog koda kernela ve imate instaliranu na svom
  sustavu, ali ako ste ju dobili kao dio standardne distribucije
  vjerojatno je poneto zastarjela (to nije problem ako samo elite sami
  konfigurirati svoj kernel, ali vjerojatno jest ako vam treba
  nadogradnja).

  Na novijim kernelima moete (i trebali biste) koristiti ove mete za
  kompajliranje. Sjetite se da vie meta moete odrediti jednom
  naredbom.

  make clean dep install modules modules_install



  Takoer obnovite meuzavisnosti modula.

  depmod -a



  Nemojte zaboraviti nakon kopiranja kernela na root particiju pokrenuti
  LILO kako bi se dotini i dignuo -- Makefile novijih kernela zato ima
  posebnu metu ``zlilo''; probajte

  make zlilo



  Kerneli s neparnim manjim brojem verzije (tj. 1.1.x, 1.3.x) su izdanja
  za testiranje; stabilni kerneli imaju parne manje verzije (1.0.x,
  1.2.x). Ako elite testirati kernele vjerojatno se trebate pretplatiti
  na mailing listu linux-kernel (pitanje ``Koje su mailing liste?'').




  77..77..  MMoogguu llii iimmaattii vviiee oodd 33 sseerriijjsskkaa ppoorrttaa ddiijjeelljjeennjjeemm iinntteerrrruuppttaa??


  Da, ali dva obina porta koji dijele interrupt neete moi koristiti
  istovremeno (bez nekih arolija). To je ogranienje arhitekture ISA
  sabirnice.

  Za informacije o moguim rjeenjima i zaobilaenjima ovog problema
  pogledajte SSeerriiaall HHOOWWTTOO.


  77..88..  KKaakkoo nnaapprraavviittii ddiisskkeettuu ss kkoojjee ssee mmooee ddiiii ssuussttaavv??


  Na njoj napravite datoteni sustav s direktorijima bin, etc, lib i dev
  -- sve to vam treba. Na njega instalirajte kernel i namjestite LILO
  da ga die s diskete (pogledajte dokumentaciju LILO-a u lilo.u.*.ps).

  Ako sami podesite kernel (ili LILO-u kaete da kae kernelu) da ima
  RAM disk iste veliine kao to je disketa, RAM disk e se pri dizanju
  uitati kao root umjesto diskete.

  Pogledajte DDiizzaannjjee KKAAKKOO.


  77..99..  iittdd..??  KKaakkoo pprreebbaacciittii rraassppoorreedd ttiippkkoovvnniiccee nnaa eenngglleesskkii,,
  ffrraannccuusskkii,,


  Za novije kernele nabavite /pub/Linux/system/Keyboards/kbd-0.90.tar.gz
  sa sunsite.unc.edu.  Provjerite da li ste uzeli odgovarajuu verziju;
  morate koristiti paket koji ide uz verziju vaeg kernela. 0.90 bi
  trebala raditi s kernelima od verzije 1.0

  Za starije kernele morate urediti Makefile na vrhu, u /usr/src/linux.

  Vie e vam pomoi TThhee LLiinnuuxx KKeeyybbooaarrdd aanndd ccoonnssoollee HHOOWWTTOO Andriesa
  Brouwera, na  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/HOWTO/>.


  77..1100..  KKaakkoo nnaattjjeerraattii NNUUMM LLOOCCKK ddaa ssee ssaamm ppaallii??


  Koristite program setleds, na primjer (u /etc/rc.local ili jednoj od
  datoteka iz /etc/rc.d/*):

  for b in 1 2 3 4 5 6 7 8
  do
       setleds +num < /dev/tty$b > /dev/null
  done



  setleds je dio paketa kbd (pogledajte ``Kako prebaciti raspored
  tipkovnice na engleski, francuski, itd.?'').

  A moete i promijeniti kernel. KBD_DEFLEDS mora biti definiran kao (1
  << VC_NUMLOCK) u linux/drivers/char/keyboard.c.


  77..1111..  KKaakkoo ppoossttaavviittii ppooeettnnee bboojjee tteerrmmiinnaallaa??


  Ova bi skripta trebala funkcionirati na VGA konzolama:

  for n in 1 2 4 5 6 7 8; do
          setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > /dev/tty$n
  done


  Zamijenite sa svojim omiljenim bojama i koristite /dev/ttyS$n za
  serijske terminale.

  Za obnavljanje nakon to se korisnik odlogira (ako je neto
  mijenjano):

  U /etc/inittab zamijenite ``getty'' (ili ``mingetty'' ili ``uugetty''
  ili to ve imate) s ``/sbin/mygetty''.

  #!/bin/sh
  setterm -fore yellow -bold on -back blue -store > $1
  exec /sbin/mingetty $@



  [Jim Dennis]


  77..1122..  KKaakkoo ddoobbiittii vviiee oodd 112288 MMBB sswwaappaa??


  Koristite nekoliko swap particija ili datoteka -- Linux podrava do 16
  swap podruja, a svako moe biti najvie 128 MB.

  Kod vrlo starih kernela najvea veliina swap particije bila je 16 MB.

  Linux na strojevima sa stranicom od 8 kB, kao to je Alpha i Sparc64,
  podrava swap particije veliine do 512 MB. Ogranienje od 128 MB
  dolazi od PAGE_SIZE*BITSPERBYTE na strojevima sa stranicom od 4 kB,
  ali je 512 MB na strojevima sa stranicom od 8 kB. Ogranienje je tu
  jer mapa za alociranje koristi samo jednu stranicu.

  Datoteka linux/mm/swapfile.c sadri sve sone detalje.

  [Peter Moulder, Gordon Weast]


  88..  SSppoorreeddnnee iinnffoorrmmaacciijjee ii ooddggoovvoorrii nnaa ppiittaannjjaa..



  88..11..  KKaakkoo ppoodd LLiinnuuxxoomm pprrooggrraammiirraattii XXYYZZ??


  Proitajte prirunike ili dobru knjigu o Unixu. man stranice (napiite
  man man) obino su dobra referenca o tonom koritenju odreene
  naredbe ili funkcije.

  Ima dosta GNU Info dokumentacije koja je esto korisnija kao pregled.
  Pokrenite Emacs i pritisnite C-h, ili napiite info info ako nemate
  ili ne volite Emacs. Primjerite da Emacs libc node moda ne opisuje
  tono najnoviji Linux libc ili GNU libc2. No GNU projekt i LDP
  neprestano trae dragovoljce koji bi obnovili dokumentaciju librarya.

  Uglavnom, postojea Texinfo dokumentaciju i man stranice iz dijela 2 i
  3 bi trebale pruiti dovoljno informacija za poetak.

  Kao i kod svih slobodnih programa, najbolja je pouka sam izvorni kod.

  Najsvjeije izdanje Linux man stranica i zbirka korisne GNU Info
  dokumentacije, te razliite druge informacije o programiranju pod
  Linuxom mogu se nai na  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/man-
  pages/>.


  88..22..  ttoo zznnaaii ssvvee oovvoo ss EELLFF--oomm??


  Proitajte EELLFF HHOOWWTTOO Daniela Barlowa -- to nije datoteka move-to-elf,
  koja je korak-po-korak vodi u runom nadograivanju na ELF.

  Linux ima dva razliita formata za izvrne datoteke, objektne datoteke
  i librarye objektnog koda, poznat kao ELF (stari format se zvao
  a.out). To donosi mnoge prednosti, ukljuujui bolju podrku za
  djeljene librarye i dinamiko vezanje.

  a.out i ELF izvrne datoteke mogu zajedno raditi na sustavu. Meutim,
  koriste razliite djeljene libc-ove, pa za to trebaju biti instalirana
  oba.

  Ako elite saznati da li va sustav podrava ELF izvrne datoteke, u
  /lib potraite datoteku libc.so.5. Ako je ona tamo, vjerojatno imate
  ELF librarye. Ako elite saznati da li je vaa instalacija stvarno ELF
  moete odabrati reprezentativan program, kao to je ls, i na njemu
  pokrenuti file:

  -chiark:~> file /bin/ls
  /bin/ls: Linux/i386 impure executable (OMAGIC) - stripped

  valour:~> file /bin/ls
  /bin/ls: ELF 32-bit LSB executable, Intel 80386, version 1, stripped



  Postoji zakrpa koja e natjerati 1.2.x na kompajliranje pod ELF
  kompajlerom i izbacivanje ELF core datoteka, na
  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/packages/GCC/>. Za pokretanje ELF izvrnih
  datoteka zakrpa nije potrebna. 1.3.x i noviji uope ne trebaju zakrpu.


  88..33..  ttoo jjee ..ggzz ddaattootteekkaa?? AA ..ttggzz?? AA......??


  .gz (i .z) datoteke saete su koritenjem GNU gzipa. Da biste ih
  otpakirali potreban vam je gunzip (koji je simbolika veza na naredbu
  gzip koja dolazi s veinom instalacija Linuxa).

  .taz i .tz su tar datoteke (nainjene Unix tarom) saete standardnim
  Unix compressom.

  .tgz (ili .tpz) je tar datoteka saeta gzipom.

  .lsm je Linux Software Map zapis u obliku kratke tekstualne datoteke.
  Detalji o LSM-u i sam LSM nalaze se u poddirektoriju docs na
  sunsite.unc.edu.

  .deb je Debian binarni paket -- format pakiranja koji koristi
  distribucija Debian GNU/Linux. S njime se radi pomou dpkg i dpkg-deb
  (dostupnim na Debian sustavima i s ftp.debian.org).

  .rpm je Red Hat RPM paket koji koristi distribucija Red Hat. Ona se
  moe nai na ftp.redhat.com.

  .bz2 je datoteka saeta novijim programom bzip.

  Vrstu datoteke esto ete saznati naredbom file.


  Ako se gzip ali kod otpakiravanja gzip-ane datoteke poali,
  vjerojatno ste je grekom prenijeli u ASCII modu. Veinu stvari morate
  skidati u binarnom modu -- nemojte zaboraviti u FTP-u napisati binary
  prije koritenja get za dobivanje datoteke.


  88..44..  ttoo zznnaaii VVFFSS??


  VVirtual FFile SSystem (virtualni datoteni sustav). To je razina
  apstrakcije izmeu korisnika i pravih datotenih sustava kao to je
  ext2, Minix ili MS-DOS. Meu ostalim, posao joj je isprazniti buffer
  za itanje kada otkrije promjenu diskete na disketnom pogonu.

  VFS: Disk change detected on device 2/0




  88..55..  ttoo jjee BBooggooMMiippss??


  ``BogoMips'' je sloenica od ``Bogus MIPS'' (lani MIPS). MIPS znai
  (ovisno koga sluate) MMillions of IInstructions per SSecond (milijuna
  instrukcija u sekundi) odnosno MMeaningless IIndication of PProcessor
  SSpeed (beznaajan pokazatelj brzine procesora).

  Broj ispisan pri dizanju rezultat je kernelove kalibracije vremena,
  koju zatim neki ureaji koriste za vrlo kratke stanke.

  Po vrlo gruboj procjeni, BogoMips za va stroj bit e otprilike:

                        386SX          takt * 0.14
                        386DX          takt * 0.18
                        486Cyrix/IBM   takt * 0.33
                        486SX/DX/DX2   takt * 0.50
                        586            takt * 0.39


  Ako je broj puno nii od ovoga, onda imate loe postavljenu Turbo
  tipku ili brzinu CPU-a, ili neku vrstu problema s keiranjem
  (pogledajte pitanje ``Kada dodam vie memorije, sustav se uasno
  uspori.'').

  Za vrijednosti na drugim, rjeim ipovima pogledajte BBooggooMMiippss mmiinnii--
  HHOOWWTTOO, na  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/docs/howto/mini/BogoMips>.


  88..66..  ttoo jjee LLiinnuuxx JJoouurrnnaall ii ggddjjee ggaa nnaabbaavviittii??


  LLiinnuuxx JJoouurrnnaall je mjesenik (na papiru) koji se irom svijeta moe
  kupiti na kioscima i pretplatom. Za detalje poaljite poruku na
  linux@ssc.com. Njihov URL je  <http://www.ssc.com/>.

  (U Zagrebu ga moete kupiti u Algoritmu, Gajeva 1, za 63 kune -- prim.
  prev.)


  88..77..  KKoojjee bbeessppllaattnnee ppuubblliikkaacciijjee nnaa IInntteerrnneettuu ggoovvoorree oo LLiinnuuxxuu??


  Postoji vie nedavnih prinova popisu publikacija posveenih Linuxu.

    Linux Gazette.  <http://www.linuxgazette.com>.

    Linux Weekly News.  <http://www.lwn.net>.

    Slashdot.  <http://www.slashdot.org>.

    Freshmeat.  <http://www.freshmeat.org>.

  [Jim Dennis, Robert Kiesling]


  88..88..  KKoolliikkoo lljjuuddii kkoorriissttii LLiinnuuxx??


  Linux je dostupan besplatno i nitko ne mora registrirati svoj
  primjerak kod nekakvog sredinjeg autoriteta, pa je na to pitanje
  teko odgovoriti.  Nekoliko tvrtki preivljava iskljuivo od
  prodavanja i podravanja Linuxa. Linux Usenet grupe meu najitanijim
  na Netu, tako da se vjerojatno radi o stotinama tisua. Tone brojke
  ne postoje.

  Meutim, jedna hrabra dua, Harald T. Alvestrand,
  Harald.T.Alvestrand@uninett.no, odluio je pokuati i trai da, ako
  koristite Linux, poaljete poruku na linux-counter@uninett.no; s
  jednom od slijedeih tema: II uussee LLiinnuuxx aatt hhoommee (koristim Linux kod
  kue), II uussee LLiinnuuxx aatt wwoorrkk (koristim Linux na poslu) ili II uussee LLiinnuuxx
  aatt hhoommee aanndd aatt wwoorrkk (koristim Linux kod kue i na poslu). Takoer
  prihvaa registracije iz ``druge ruke'' -- za detalje pitajte njega.

  Takoer se moete registrirati preko WWW formulara na
  <http://domen.uninett.no/~hta/linux/counter.html>.

  Svoje rezultate svakog mjeseca alje u
  <ftp://aun.uninett.no/pub/misc/linux-counter> te na navedenu WWW
  stranicu.


  88..99..  KKaakkoo bbiihh ttrreebbaaoo iizzggoovvaarraattii LLiinnuuxx??


  Naravno, to je pitanje religijskih rasprava! (itaj kako pie -- prim.
  prev.)

  Ako elite samog Linusa kako ga izgovara, skinite english.au ili
  swedish.au s
  <ftp://ftp.funet.fi/pub/Linux/PEOPLE/Linus/SillySounds/>. Ako imate
  zvunu karticu ili podrku za PC-zvunik moete ih uti pomou

  cat english.au >/dev/audio


  Razlika nije u izgovoru ``Linux'', nego u jeziku kojim vas Linus
  pozdravlja.

  Za one koji nemaju opreme ili volje: Linus izgovara Linux otprilike
  kao Linus, gdje je i kao u ffeeeett, ali mnogo krae, a u poput skraene
  verzije francuskog zvuka eu u ppeeuurr (izgovor kao u ppuutt vjerojatno moe
  proi).


  99..  eessttoo ssuussrreettaannee ppoorruukkee oo ggrreeccii..



  99..11..  MMooddpprroobbee nnee mmooee nnaaii mmoodduull ````XXXXXX'''' ii sslliinnee ppoorruukkee..



  Ovakve se poruke uglavnom pojavljuju pri dizanju ili gaenju sustava.
  Ako se modprobe, insmod ili rmmod ale o nemogunosti pronalaenja
  modula, datoteci /etc/modules.conf ili /etc/modutils/aliases, koju ve
  imate, dodajte slijedee.

  alias <ime-modula> off


  I koristite ime modula koje se pojavljuje u poruci o greci.

  [J.H.M. Dassen]


  99..22..  UUnnkknnoowwnn tteerrmmiinnaall ttyyppee lliinnuuxx ii sslliinnoo..


  U ranim 1.3.x kernelima predodreeni tip terminala za konzolu se
  promijenio iz console u linux. Morate editirati /etc/termcap i
  promijeniti red

  console|con80x25:\


  u

  linux|console|con80x25:\


  (Tu e moda biti i dodatni dumb -- ako je tako, izbriite ga.)

  Kako bi editor proradio moda ete morati napisati

  TERM=console


  (u bashu ili kshu) odnosno

  setenv TERM console


  (csh, tcsh).

  Neki programi umjesto /etc/termcap koriste /usr/lib/terminfo. Za takve
  programe nadogradite terminfo, koji je dio ncursesa.


  99..33..  llpp11 oonn ffiirree


  To je ala/tradicionalna poruka koja pokazuje kako je va tiska
  prijavio nekakvu greku, ali ta greka nije valjana. To je moda zbog
  nekakvog I/O ili IRQ konflikta -- provjerite kako je vaa kartica
  namjetena. Neki ljudi kau da ovu poruku dobiju kad im je tiska
  ugaen. Valjda nije stvarno zapaljen...

  U novijim kernelima ta poruka izgleda kao lp1 reported invalid error
  status (on fire, eh?).


  99..44..  IINNEETT:: WWaarrnniinngg:: oolldd ssttyyllee iiooccttll...... ccaalllleedd!!


  Pokuavate koristiti stare alate za namjetanje mree. Novi se mogu
  nai na
  <ftp://ftp.linux.org.uk/pub/linux/Networking/PROGRAMS/NetTools/> (samo
  izvorni kod, bojim se).
  Primjetite da ih se ne moe koristiti potpuno isto kao i stare. Za
  upute o tonom postavljanju starih mrenih programa pogledajte NNEETT--22
  HHOOWWTTOO. Jo bolje, pogledajte NNEETT--33 HHOOWWTTOO i nadogradite svoj mreni
  softver.


  99..55..  lldd:: uunnrreeccooggnniizzeedd ooppttiioonn ''--mm448866''


  Imate staru verziju lda. Instalirajte noviji binutils -- on sadri
  svjeiji ld. Na  <ftp://tsx-11.mit.edu/pub/linux/packages/GCC/>
  potraite binutils-2.6.0.2.bin.tar.gz.


  99..66..  GGCCCC kkaaee IInntteerrnnaall ccoommppiilleerr eerrrroorr


  Ako se greka ponavlja (tj. uvijek dogaa na istom mjestu u istoj
  datoteci -- ak i nakon to ste ponovno digli sustav, na stabilnom
  kernelu) otkrili ste greku u GCC-u. Za detalje o prijavljivanju
  greke pogledajte Info dokumentaciju GCC-a (u Emacsu napiite C-i i,
  pa u izborniku izaberite GCC) -- prije toga provjerite da li imate
  najnoviju verziju.

  To vjerojatno nije problem specifian za Linux. Ako niste kompajlirali
  program koji kompajliraju i mnogi drugi korisnici Linuxa, poruke o
  greci nemojte slati u comp.os.linux grupe.

  Ako se problem ne moe ponoviti, moda imate greke u memoriji --
  pogledajte ``make kae Error 139''.


  99..77..  mmaakkee kkaaee EErrrroorr 113399


  Va je kompajler (gcc) izbacio core. Vjerojatno imate pokvarenu,
  pogrenu ili staru verziju GCC-a -- nabavite najnovije izdanje. Mogue
  je i da vam je ponestalo swapa -- za vie informacija pogledajte
  pitanje ``Stroj mi postane jako spor ako pokrenem GCC/X/...''.

  Ako to ne sredi problem, vjerojatno se pojavljuju greke u memoriji
  ili na disku. Provjerite da li su takt, wait stanja i vrijeme
  osvjeavanja za vae SIMM-ove i ke toni (i hardverski prirunici
  ponekad nisu u pravu). Ako je tako, imate neke udne SIMM-ove ili
  nepouzdanu matinu plou ili tvrdi disk ili kontroler.

  Linux je, kao i svaki drugi Unix, odlian za testiranje memorije --
  puno bolji od programa iste svrhe pod MS-DOS-om.

  uo sam da neki klonovi x87 koprocesora mogu uzrokovati probleme.
  Probajte kompajlirati kernel s emulacijom koprocesora (pitanje ``Kako
  nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''); moda ete morati na LILO
  promptu navesti opciju nnoo338877 kako bi prisilili kernel da koristi
  emulaciju ili e moda raditi i koristiti '387, s ukljuenom, ali
  uglavnom nekoritenom matematikom emulacijom.

  Vie informacija o ovom problemu nalazi se na WWW-u na
  <http://einstein.et.tudelft.nl/~wolff/sig11/>.


  99..88..  sshheellll--iinniitt:: ppeerrmmiissssiioonn ddeenniieedd kkaadd ssee llooggiirraamm..


  Va root direktorij i svi direktoriji do vaeg home direktorija moraju
  imati dozvole za itanje i izvravanje sviju. O rjeavanju tog
  problema pogledajte man stranicu chmoda ili neku knjigu o Unixu.
  99..99..  NNoo uuttmmpp eennttrryy..  YYoouu mmuusstt eexxeecc...... kkaadd ssee llooggiirraamm..


  Zeznut vam je /var/run/utmp. U svom /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*
  morate imati

  > /var/run/utmp


  Pogledajte pitanje ``Zeznuo sam sustav i ne mogu se logirati da to
  sredim.''. Na nekim starijim sustavima utmp takoer moe biti u
  /var/adm/ ili /etc/.


  99..1100..  WWaarrnniinngg ---- bbddfflluusshh nnoott rruunnnniinngg..


  Moderni kerneli koriste bolju strategiju pisanja keiranih blokova na
  disk.  Uz promjene u kernelu, to ukljuuje zamjenu starog programa
  update koji je sve pisao otprilike svakih 30 sekundi s osjetljivijim
  demonom (zapravo parom demona), poznatim kao bdflush.

  Nabavite bdflush-n.n.tar.gz s istog mjesta kao i izvorni kod kernela
  (pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?''),
  kompajlirajte ga i instalirajte. Trebao bi se pokretati prije
  uobiajenih provjera datotenih sustava. Dobro e raditi i uz starije
  kernele, pa nema potrebe zadravati stari update.


  99..1111..  WWaarrnniinngg:: oobbssoolleettee rroouuttiinngg rreeqquueesstt mmaaddee..


  O ovom se ne morate brinuti. Poruka znai da je vaa verzija routea
  malo zastarjela u odnosu na kernel. Poruka e nestati ako nabavite
  novu verziju routea s mjesta odakle ste nabavili izvorni kod kernela
  (pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?'').


  99..1122..  EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: mmoouunnttiinngg uunncchheecckkeedd ffiilleessyysstteemm..


  Pokrenite e2fsck (odnosno fsck -t ext2 ako imate fsck suelje) uz
  opciju -a kako bi maknuo ddiirrttyy oznaku, a zatim isto demontirati
  particiju tokom svakog gaenja sustava.

  Najlaki nain da to napravite je nabaviti najnoviji fsck, umount i
  shutdown iz paketa util-linux Rika Faitha (pitanje ``Gdje da FTP-om
  nabavim Linux materijale?''). Provjerite da li ih vae /etc/rc*/
  skripte tono kioriste.

  Napomena: ne pokuavajte provjeriti datoteni sustav koji je montiran
  za pisanje -- to vrijedi i za root particiju ako niste vidjeli

  VFS: mounted root ... read-only


  pri dizanju sustava. Stvari trebaju biti postavljene tako da se root
  datoteni sustav prvo montira samo za itanje, provjerava ako je
  potrebnno, a zatim ponovno montira za itanje i pisanje. Vie o tome
  proitajte u dokumentaciji util-linuxa.

  Primjetite da mountu trebate dati opciju -n da ne bi pokuao osvjeiti
  /etc/mtab jer se root datoteni sustav jo uvijek moe samo itati --
  inae mount ne bi radio.


  99..1133..  EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: mmaaxxiimmaall ccoouunntt rreeaacchheedd..


  To je poruka kernela kod montiranja datotenog sustava koji je oznaen
  kao ist, ali je ``broj montiranja od zadnje provjere'' dosegao
  odreenu vrijednost. Rjeenje je nabavljanje najnovije verzije ext2fs
  alata (e2fsprogs-0.5b.tar.gz u vrijeme pisanja) s uobiajenih mjesta
  (pitanje ``Gdje da FTP-om nabavim Linux materijale?'').

  Maksimalni broj montiranja moe se pregledati i promijeniti pomou
  programa tune2fs iz tog paketa.


  99..1144..  EEXXTT22--ffss wwaarrnniinngg:: cchheecckkttiimmee rreeaacchheedd..


  Kernel od verzije 1.0 podrava provjeravanje datotenog sustava na
  osnovu proteklog vremena od zadnje provjere kao i broja montiranja.
  Nabavite najnoviju verziju ext2fs alata (pogledajte ``EXT2-fs warning:
  maximal count reached.'').


  99..1155..  ddff kkaaee CCaannnnoott rreeaadd ttaabbllee ooff mmoouunntteedd ffiilleessyysstteemmss..


  Vjerojatno je neto pogreno u vaoj /etc/mtab ili /etc/fstab
  datoteci. Ako imate noviju verziju mounta, /etc/mtab bi se pri dizanju
  trebao isprazniti ili izbrisati (u /etc/rc.local odnosno /etc/rc.d/*)
  s neim poput

  rm -f /etc/mtab*



  Kod nekih verzije SLS-a u /etc/rc* se pomou rdeva o root particiji
  stvara zapis u /etc/mtab. To je nepravilno -- novije verzije mounta
  rade to automatski.

  Neke druge verzije SLS-a imaju red u /etc/fstab koji izgleda ovako:

  /dev/sdb1   /root   ext2   defaults


  To je krivo. /root bi trebao biti jednostavno /.


  99..1166..  ffddiisskk kkaaee PPaarrttiittiioonn XX hhaass ddiiffffeerreenntt pphhyyssiiccaall//llooggiiccaall......


  Ako je broj particije (X) 1, radi se o istom problemu kao u ``fdisk:
  Partition 1 does not start on cylinder boundary''

  .

  Ako particija poinje ili zavrava na cilindru s brojem veim od 1024,
  ovo se dogaa jer se standardni DOS format informacija o geometriji na
  particijskoj tabeli ne moe suoiti s vie od 10 bitova. Pogledajte
  pitanje ``Kako natjerati Linux da radi s mojim diskom?''.


  99..1177..  ffddiisskk:: PPaarrttiittiioonn 11 ddooeess nnoott ssttaarrtt oonn ccyylliinnddeerr bboouunnddaarryy


  Verzija fdiska koja dolazi s mnogim Linux sustavima stvara particije
  koje ne mogu proi na vlastitim testovima. Naalost, ako ste ve
  instalirali svoj sustav ne moete puno poduzeti, osim kopiranja
  podataka s particije, njenog brisanja i ponovnog stvaranja i kopiranja
  podataka natrag.

  Problem moete izbjei nabavljanjem najnovije verzije fdiska iz paketa
  util-linux Rika Faitha (na svim glavnim FTP arhivama). Takoer, ako
  vam treba particija 1 koja poinje na prvom cilindru, ovako moete
  dobiti particiju koja se svia fdisku:


    Normalno stvorite particiju 1. Ispis pomou p dat e poruku o
     greci.

    Napiite u za pretvaranje jedinica u sektore, a zatim ponovo p.
     Zapiite broj iz stupca EEnndd.

    Izbriite particiju 1.

    Dok ste jo u sektorima, ponovno stvorite particiju 1. Prvi sektor
     treba odgovarati broju sektora na traci. To je broj sektora u prvom
     redu ispisa preko p. Neka zadnji sektor odgovara vrijednosti iz 2.
     koraka.

    Napiite u za prelazak u cilindre i nastavite s drugim particijama.

  Poruku o nezauzetim sektorima zanemarite -- odnose se na sektore prve
  trake, izuzevi MBR, koji se ne koriste ako prvu particiju zaponete u
  2. traci.


  99..1188..  ffddiisskk kkaaee:: ppaarrttiittiioonn bb hhaass aann oodddd nnuummbbeerr ooff sseeccttoorrss..


  U particioniranju PC diskova koriste se sektori od 512 bajtova, no
  Linux koristi blokove od 1 KB. Ako imate particiju s neparnim brojem
  sektora zadnji se sektor ne koristi. Poruku zanemarite.


  99..1199..  mmttoooollss kkaauu ccaannnnoott iinniittiiaalliissee ddrriivvee XXYYZZ


  To znai da mtools ne moe pristupiti disku. To moe biti iz nekoliko
  razloga.

  esto se radi o netonim dozvolama ureaja disketnog pogona (/dev/fd0*
  i /dev/fd1*) -- korisnik koji pokree mtools mora imati odgovarajui
  pristup. Za detalje pogledajte man stranicu chmoda.

  Veina verzija mtoolsa koji se distribuiraju s Linux sustavima (ne
  standardna GNU verzija) za pronalaenje ureaja i gustoa koriste
  sadraj datoteke /etc/mtools, a ne informacije ukljuene u izvrnu
  datoteku. Greke u toj datoteci esto uzrokuju probleme. O tome esto
  nema dokumentacije.

  Za najlaki nain pristupanja vaim MS-DOS datotekama (posebno onima
  na particiji tvrdog diska) pogledajte pitanje ``Kako pristupiti
  datotekama na DOS particiji ili disketi?''. Napomena -- nikad nemojte
  koristiti mtools za pristupanje datotekama na ve montiranoj particiji
  ili disketi!


  99..2200..  NNaa ppooeettkkuu ddiizzaannjjaa:: MMeemmoorryy ttiigghhtt


  To znai da imate vrlo velik kernel, pa Linux mora izvoditi neke
  posebne arolije u radu s memorijom kako bi se dignuo preko BIOS-a.
  Nema veze s koliinom vae fizike memorije. Poruku zanemarite ili
  napravite kernel koji sadri samo podrku i mogunosti koje vam
  trebaju (pitanje ``Kako nadograditi/ponovo kompajlirati kernel?'').


  99..2211..  ssyysslloogg mmii kkaaee ````eenndd__rreeqquueesstt:: II//OO eerrrroorr,, ......''''..


  Ova i sline poruke skoro uvijek znae hardversku greku u radu s
  tvrdim diskom.

  To je esto simptom defektnog tvrdog diska. Jedini nain izbjegavanja
  daljnjeg gubitka podataka je potpuno gaenje sustava. Zatim morate
  provjeriti da li podaci na disku imaju rezervne kopije i rezervne
  kopije vratiti ih na ispravan tvrdi disk.

  Ova poruka moe znaiti i lo spoj s diskom, pogotovo na sustavu kojeg
  ste sami sastavili. Ako instalirate IDE disk, _U_V_I_J_E_K koristite nove
  kablove. To je vjerojatno dobro initi i kod SCSI diskova.

  U jednom sluaju ova je greka koincidirala s loim spojem izmeu
  matine ploe i kuita. Prije okrivljavanja samog tvrdog diska
  provjerite da li su sve elektrine veze iste i vrste.

  [Peter Moulder, Theodore T'so]


  99..2222..  YYoouu ddoonn''tt eexxiisstt.. GGoo aawwaayy..


  Ovo nije virusna infekcija :-). Dolazi od programa kao to su write,
  talk i wall ako UID uz koji ih pokreete ne odgovara valjanom
  korisniku (vjerovatno zbog greke u /etc/passwd) ili zbog toga to
  sesija (tonije pseudoterminal) koju koristite nije pravilno zapisana
  u datoteci utmp (vjerojatno zbog toga to ste je udno pokrenuli).


  1100..  XX WWiinnddooww SSyysstteemm..



  1100..11..  PPooddrraavvaa llii LLiinnuuxx XX WWiinnddooww??


  Da. Linux koristi XFree86 (trenutna verzija je 3.3.2, zasnovana na
  X11R6).  Treba vam grafika kartica koju XFree86 podrava. Za vie
  detalja pogledajte LLiinnuuxx XXFFrreeee8866 KKAAKKOO.

  U dananje vrijeme veina distribucija Linuxa dolazi s instalacijom X-
  a.

  Meutim, moete ga i sami instalirati ili nadograditi s
  <ftp://sunsite.unc.edu/pub/Linux/X11/Xfree86-*> i njegovih mirrora.


  1100..22..  GGddjjee nnaabbaavviittii XXFF8866CCoonnffiigg kkoojjii ooddggoovvaarraa mmoomm ssuussttaavvuu??


  Pogledajte LLiinnuuxx XXFFrreeee8866 KKAAKKOO, novije verzije IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg
  SSttaarrtteedd i upute za program XF86Setup.

  Sadraj XF86Config datoteke ovisi o kombinaciji vae grafike kartice
  i monitora. Moe se konfigurirati runo ili pomou alata XF86Setup.
  Proitajte upute koje dolaze uz XFree86, u /usr/X11R6/lib/X11/etc.
  Datoteka koja vam je vjerojatno najpotrebnija je README.Config.


  _N_e_m_o_j_t_e koristiti obinu kopiju datoteke XFree86.eg, primjera koji
  dolazi s novijim verzijama XFree86, jer krivi video taktovi mogu
  otetiti monitor.

  Molim vas, nemojte u comp.os.linux.x slati zahtjeve za XF86Config niti
  odgovarati na njih.


  1100..33..  xxtteerrmm llooggiinnii uuddnnoo ssuu pprriikkaazzaannii uu wwhhoo,, ffiinnggeerr..


  xterm koji dolazi s XFree86 2.1 i starijim ne razumije tono format
  koji Linux koristi za datoteku /var/adm/utmp gdje sustav zapisuje tko
  se logirao. Zato ne postavlja tono sve informacije.

  xtermovi u XFree86 3.1 i novijim nemaju taj problem.


  1100..44..  NNee mmoogguu nnaattjjeerraattii XX WWiinnddooww ddaa rraaddii kkaakkoo ttrreebbaa..


  Proitajte XXFFrreeee8866 KKAAKKOO -- pogledajte dio s pitanjima i odgovorima.

  Pokuajte itati comp.windows.x.i386unix -- proitajte FFAAQQ te grupe.

  Molim vas, nemojte slati pitanja o X Windowu ili XFree86 u
  comp.os.linux.x ako nisu specifina za Linux.


  1111..  PPiittaannjjaa oo vvrrlloo ssttaarroomm ssooffttvveerruu..


  Pitanja u ovom dijelu vana su samo za korisnike koji koriste softver
  stariji od barem tri mjeseca.

  Javite mi ako ovdje naete odgovor na svoj problem jer e nekoritena
  pitanja polako nestajati (pitanje ``Komentari su dobrodoli.'').


  1111..11..  ffddiisskk kkaaee ccaannnnoott uussee bbbbbb sseeccttoorrss ooff tthhiiss ppaarrttiittiioonn..


  Na poetku Linux je podravao samo Minix datoteni sustav koji ne moe
  biti vei od 64 MB po particiji. U sadanjim, naprednijim datotenim
  sustavima tog ogranienja nema, kao to je ext2fs (druga verzija
  Extended (proirenog) datotenog sustava, "standardnog" Linux
  datotenog sustava).

  Ako namjeravate koristiti ext2fs, ovu poruku moete zanemariti.


  1111..22..  ssee..  GGCCCC ppoonneekkaadd kkoorriissttii ooggrroommnnee kkoolliiiinnee vviirrttuuaallnnee mmeemmoorriijjee ii
  ssrruuii


  Starije verzije GCC-a imale su greku zbog koje su koristile puno
  memorije ako ste pokuali kompajlirati program koji sadrava veliku
  tablicu statikih podataka.

  Moete nadograditi svoju verziju GCC ili dodati jo swapa ako je
  potrebno, ili jednostavno ekati da se zavri kompajliranje.





  1122..  KKaakkoo ddoobbiittii ddaalljjnnjjuu ppoommoo..



  1122..11..  JJoo uuvviijjeekk nniissttee ooddggoovvoorriillii nnaa mmoojjee ppiittaannjjee!!


  Molim vas, prije slanja poruke proitajte ovaj odgovor u cjelosti.
  Znam da je malo podui, ali moda upravo namjeravate ispasti budala
  ispred 50 000 ljudi i potroiti stotine sati njihova vremena. Zar ne
  mislite da vrijedi potroiti malo svog vremena i slijediti ove upute?

  Ako mislite da je neki odgovor nepotpun ili netoan, poaljite poruku
  Robertu Kieslingu na kiesling@ix.netcom.com.

  Proitajte odgovarajue knjige LDP-a -- pogledajte pitanje ``Gdje da
  nabavim HOWTO-e i drugu dokumentaciju?''.

  Ako ste novi na Unixu, proitajte ccoommpp..uunniixx..qquueessttiioonnss FFAAQQ i FAQ-ove
  svih ostalih comp.unix grupa koje bi mogle biti vane.

  Linux ima toliko zajednikog s komercijalnim Unixima da e skoro sve
  to tamo proitate vrijediti za Linux. Ti FAQ-ovi se, kao i svi
  ostali, mogu nai na <ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/>
  (ako nemate pristupa FTP-om, mail-server@rtfm.mit.edu vam ih moe
  poslati). rtfm-ove FAQ arhive prenose se na razne posluitelje --
  pogledajte IInnttrroodduuccttiioonn ttoo **..aannsswweerrss ppoossttiinngg na svom news posluitelju
  ili u poddirektoriju news-answers/introduction navedenog direktorija.

  Provjerite KAKO koji govori o toj temi, ako ga ima, ili odgovarajui
  pod-FAQ dokument starog stila. Provjerite FTP arhive.

  Pokuajte eksperimentirati -- to je najbolji nain upoznavanja Unixa i
  Linuxa.

  Proitajte dokumentaciju. Pogledajte man stranice (ako za njih ne
  znate, napiite man man; man -k <tema> esto ispisuje korisne i vane
  man stranice).

  Pogledajte Info dokumentaciju (u Emacsu napiite C-h i, tj.
  <CTRL>-<h>, a zatim <i>). Tu nije rije samo o Emacsu. Na primjer, tu
  je i dokumentacija GCC-a.

  esto e uz paket biti i datoteka README koja daje uputstva za
  instaliranje i/ili koritenje.

  Provjerite da li imate pokvarenu ili zastarjelu kopiju programa u
  kojem je problem. Ako je mogue, skinite ga opet i ponovno
  instalirajte -- vjerojatno ste prvi put pogrijeili.

  Pratite comp.os.linux.announce -- tamo se esto pojavljuju vrlo vane
  informacije za sve korisnike Linuxa.

  Openita pitanja o X Windowu pripadaju u comp.windows.x.i386unix, a ne
  u comp.os.linux.x. No prije slanja poruke malo itajte grupu (kao i
  FFAAQQ).

  Samo ako napravite sve ove stvari i jo uvijek niste rijeili problem,
  poaljite poruku u odgovarajuu comp.os.linux grupu. Prije toga
  proitajte slijedee pitanje, ``to staviti u molbu za pomo.''.


  1122..22..  ttoo ssttaavviittii uu mmoollbbuu zzaa ppoommoo..



  Molim vas, ovaj savjet o pisanju poruke proitajte paljivo. Potpuna
  poruka znatno e poveati anse da strunjak i/ili drugi korisnik ima
  dovoljno informacija i motivacije za odgovor.

  Ovaj savjet vrijedi i za poruke koje trae savjet i osobne poruke
  poslane strunjacima i drugim korisnicima.

  Svakako pruite sve detalje problema, ukljuujui:

    Tono koji je program problematian. Ako ga znate, napiite broj
     verzije, te odakle ste ga nabavili. Mnoge standardne naredbe
     ispisat e svoju verziju ako im date opciju --version.

    Koju distribuciju Linuxa koristite (Red Hat, Slackware, Debian ili
     to ve) i koju verziju te distribucije.

    Toan i potpun tekst bilo kakvih poruka o greci.

    Tono kakvo ste ponaanje oekivali i kakvo ste opazili. Dobar
     nain za pokazivanje ovoga je transkript rada s programom.

    Sadraj bilo kakvih konfiguracijskih datoteka koje program u
     pitanju koristi, kao i svi povezani programi.

    Koju verziju kernela i djeljenih librarya imate instalirane.
     Verziju kernela pokazat e uname -a, a djeljenih librarya ls -l
     /lib/libc.so.4.

    Ako se ini prikladnim, detalje o vaem hardveru.  Ne bojte se
     preduge poruke osim ako ukljuite velike dijelove izvornog koda ili
     uuencode-anih datoteka, tako da nema straha od previe informacija.

  Koristite jasnu, detaljnu temu poruke. Ne stvari kao to je ``ne
  radi'', ``Linux'', ``pomo'' ili ``pitanje'' -- to ve znamo. Taj
  prostor iskoristite za ime programa, dio poruke o greci, saetak
  neobinog ponaanja, itd.

  Ako govorite o unable to handle kernel paging request poruci,
  slijedite upute u README izvornog koda kernela za pretvaranje brojeva
  u neto razumljivije. Ako to ne napravite, nitko tko proita poruku
  nee to moi umjesto vas jer se odnos brojeva i imena funkcija
  razlikuje od jednog do drugog kernela.

  Na poetku poruke u jednom odlomku izloite saetak.

  Na dnu traite odgovore e-mailom i recite da ete poslati saetak. To
  poduprite pomou Followup-To: poiljatelj. Nakon par ili tjedan dana
  stvarno i poaljite saetak. Nemojte samo spojiti odgovore koje ste
  dobili -- samite ih. Takoer je dobra ideja staviti u temu svog
  saetka staviti rije SAETAK. Razmislite o slanju saetka u
  comp.os.linux.announce.

  Provjerite da li vaa poruka ima neprikladno RReeffeerreenncceess zaglavlje. Ono
  va lanak oznaava kao dio niza kojem pripada lanak na kojeg ste se
  referirali to esto uzrokuje brisanje zajedno s ostatkom dosadnog
  niza.

  Takoer moete rei da ste proitali ovaj FFAAQQ i odgovarajue KAKO-e --
  tako je manje vjerojatno da ljudi preskoe vau poruku.

  Nemojte zaboraviti da ne biste trebali slati poruke poslane vama
  osobno bez doputenja poiljatelja.




  1122..33..  eelliimm nneekkoommee ppoossllaattii ppoorruukkuu oo ssvvoomm pprroobblleemmuu..


  Pokuajte nai autora ili odravatelja kojeg god programa ili dijela
  koji uzrokuje vae tekoe. Ako imate kontakt za svoju distribuciju
  Linuxa, koristite njega.

  Molim vas, u poruku stavite sve to biste stavili u posting.

  Na kraju, sjetite se da, unato tome to veina Linux zajednice
  nastoji pomoi i odgovoriti na pitanja, pomo traite od neplaenih
  dragovoljaca pa nemate pravo oekivati odgovor.


  1133..  AAddmmiinniissttrraattiivvnnee iinnffoorrmmaacciijjee ii zzaahhvvaallee..



  1133..11..  KKoommeennttaarrii ssuu ddoobbrrooddoollii..


  Molim vas, poaljite mi svoje komentare o ovom FAQ-u.

  Dodatne informacije za FFAAQQ prihvaam u bilo kojem formatu; svi se
  prilozi, komentari i ispravci zahvalno prihvaaju.

  Poaljite ih na kiesling@ix.netcom.com.

  Ako se referirate na pitanje iz FFAAQQ--aa, meni je zgodnije da to inite
  tekstom pitanja, a ne njegovim brojem poto se brojevi pitanja
  generiraju automatski i u izvornom kodu ih ne vidim.

  Vie volim komentare na engleskom nego zakrpe -- kontekstualni diff mi
  nije materinski jezik.


  1133..22..  FFoorrmmaattii uu kkoojjiimmaa jjee oovvaajj FFAAQQ ddoossttuuppaann..


  Ovaj dokument je dostupan kao ASCII tekstualna datoteka, HTML WWW
  stranica, PostScript i Usenet poruka.

  Svi se ti formati generiraju iz SGML izvornog koda pomou SGMLToolsa i
  LinuxDoc DTD-a.

  HTML verzija ovog FFAAQQ-a dostupna je na  <http://sunsite.unc.edu/LDP/>
  i drugim mjestima.

  Usenet verzija redovito se alje u news.answers, comp.answers,
  comp.os.linux.misc i comp.os.linux.announce. Arhivira se na
  <ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet-by-hierarchy/comp/os/linux/misc/>.

  Najnovija tekstualna, HTML, SGML i PostScript verzija moe se nai u
  Linux arhivi na sunsite.unc.edu te na
  <http://www.terracom.net/~kiesling>.


  1133..33..  AAuuttoorrssttvvoo ii zzaahhvvaallee


  Ovaj FAQ slae i odrava Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com, uz
  pomo i komentare Linux aktivista iz cijelog svijeta.

  Posebno hvala Mattu Welshu koji je moderirao comp.os.linux.announce i
  comp.os.linux.answers, koordinirao HOWTO-e i napisao znaajan dio
  mnogih; Gregu Hankinsu i Timothyu Bynumu, bivem i sadanjem
  koordinatoru LDP-ovih HOWTO-a; Larsu Wirzeniusu i Mikki Rauhali,
  bivem i sadanjem moderatoru comp.os.linux.announce; Marc-Michelu
  Corsiniju koji je napisao prvi LLiinnuuxx FFAAQQ i Ianu Jacksonu, prethodnom
  odravatelju FFAAQQ-a. Takoer hvala Romanu Maureru za njegove mnoge
  dodatke i ispravke, posebno to se tie evropskih WWW stranica,
  prijevoda i drugih, openitih stvari.

  Zadnja, ali ne i najmanja, hvala Linusu Torvaldsu i drugima koji su
  pridonijeli Linuxu to su nam dali temu za prianje!


  1133..44..  OOddrriiccaannjjee ii aauuttoorrsskkaa pprraavvaa..


  Ovaj dokument daje se ``kakav jest''. Za informacije koje sadri _n_e
  _j_a_m__i se tonost. Koristite ga na svoju odgovornost.

  LLiinnuuxx eessttoo ppoossttaavvlljjaannaa ppiittaannjjaa uuzz ooddggoovvoorree je (C) 1997., 1998.
  Robert Kiesling, kiesling@ix.netcom.com, pod licencom Linux
  Documentation Projecta.  Potpuni tekst LDP copyrighta dostupan je
  anonimnim FTP-om sa sunsite.unc.edu, iz direktorija
  /pub/Linux/docs/LDP/, i naveden je ispod.

  Dijelovi su (C) 1994., 1995., 1996. Ian Jackson, koji je proli
  odravatelj LLiinnuuxx FFAAQQ--aa.

  LLiinnuuxx eessttoo ppoossttaavvlljjaannaa ppiittaannjjaa uuzz ooddggoovvoorree mogu se reproducirati i
  distribuirati u potpunosti (ukljuujui dijelove o autoru, autorskim
  pravima, licenci i obavijest o dozvoli) ako se za sam dokument ne
  trai naknada bez pristanka autora. To vrijedi i za ``potene''
  iznimke kao to su recenzije, oglasi te izvedena djela kao to su
  prijevodi.

  Namjera ovom ogranienju nije zabraniti naplaivanje usluge tiskanja
  ili kopiranja dokumenta.

  Za ova pravila mogu se nai iznimke. Rado u odgovoriti na bilo kakva
  pitanja o ovoj licenci. Poaljite mi poruku na kiesling@ix.netcom.com.
  Kao to navedena licenca kae, ova ograniena nastoje zatiti autore,
  a ne ograniiti vas u poduavanju i uenju.

  _L_I_C_E_N_C_A _K_O_P_I_R_A_N_J_A _L_I_N_U_X _D_O_C_U_M_E_N_T_A_T_I_O_N _P_R_O_J_E_C_T_A

  Zadnja promjena 6. sijenja 1997.

  Slijedea licenca vrijedi za sva djela Linux Documentation Projecta.

  Molimo vas da licencu proitate paljivo -- pomalo slii GNU Opoj
  javnoj licenci, ali u nekoliko uvjeta se razlikuje od onoga na to ste
  moda navikli. Ako imate bilo kakvih pitanja, poaljite ih LDP
  koordinatoru, mdw@sunsite.unc.edu.

  Prirunici Linux Documentation Projecta mogu se reproducirati i
  distribuirati, u cjelini ili djelomino, pod slijedeim uvjetima:

  Autorska prava na sve prirunike Linux Documentation Projecta
  posjeduju njihovi autori. ONI NISU U JAVNOM VLASNITVU.

    Navedena obavijest o autorskim pravima i ova obavijest o doputenju
     mora se potpuno sauvati na svim potpunim ili djelominim kopijama.

    Svaki prijevod ili izvedeni rad LLiinnuuxx IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg
     SSttaarrtteedd prije distribucije autor mora napismeno odobriti.

    Ako distribuirate LLiinnuuxx IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd
     djelomino, upute za nabavljanje potpune verzije ovog prirunika
     moraju biti ukljuene, a sredstvo za nabavljanje potpune verzije
     ponueno.

    Mali dijelovi mogu se u drugim djelima reproducirati kao
     ilustracije za kritike ili citati bez ove obavijesti o doputenju
     ako se pravilno navede izvor.

    GNU Opa javna licenca ispod navedena moe se reproducirati pod
     uvjetima koji su u njoj dani.

  Iznimke ovim pravilima mogu se odobriti u akademske svrhe: piite
  autoru i pitajte. Ova ogranienja nastoje zatiti nas kao autore, a ne
  ograniiti vas kao uitelje i uenike. Sav izvorni kod u LLiinnuuxx
  IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd stavljen je pod GNU Opu javnu
  licencu, dostupnu anonimnim FTP-om s GNU arhiva.

  _O_B_J_A_V_L_J_I_V_A_N_J_E _L_D_P_-_o_v_i_h _P_R_I_R_U__N_I_K_A

  Ako ste iz izdavake tvrtke zainteresirane u distribuiranju bilo kojeg
  LDP prirunika, nastavite itati.

  Licencom danom u prethodnom dijelom, svakome je doputeno objavljivati
  i distribuirati tone kopije prirunika iz Linux Documentation
  Projecta. Za to vam nije potrebno nae izriito doputenje. Meutim,
  ako elite distribuirati prijevod ili izvedeni rad zasnovan na nekom
  LDP-ovom priruniku, morate dobiti dozvolu od autora, napismeno, prije
  nego to uinite.

  Svi prijevodi i izvedeni radovi iz LDP-ovih prirunika moraju biti
  stavljeni pod Licencu Linux dokumentacije navedenu u prethodnom
  dijelu. Dakle, ako kanite objaviti prijevod jednog od prirunika, on
  se mora moi slobodno distribuirati pod gornjim uvjetima.

  Naravno, LDP-ove prirunike moete prodavati za zaradu. Ohrabrujemo
  vas u tome. Meutim, nemojte zaboraviti da, poto se LDP-ovi
  prirunici mogu slobodno distribuirati, bilo tko, ako eli, moe
  besplatno fotokopirati ili distribuirati tiskane primjerke.

  Ne zahtijevamo plaanje tantijema od bilo kakve zarade na prodavanju
  LDP-ovih prirunika. Meutim, eljeli bismo predloiti da, ako LDP-ove
  prirunike prodajete za zaradu, autoru ponudite tantijem ili dio svoje
  zarade poklonite autoru, LDP-u u cjelini ili zajednici koja radi na
  razvoju Linuxa. Takoer moete autoru poslati jedan ili vie
  besplatnih primjeraka LDP-ovog prirunika kojeg distribuirate.
  Pokazivanje vae podrke LDP-u i Linux zajednici bit e vrlo cjenjeno.

  eljeli bismo biti obavjeteni o bilo kakvih nakanama izdavanja ili
  distribuiranja LDP-ovih prirunika -- samo kako bi znali kada e
  postati dostupni. Ako izdajete ili namjeravate izdati neki LDP-ov
  prirunik, molim vas, poaljite poruku Mattu Welshu (e-mail
  mdw@sunsite.unc.edu).

  Ohrabrujemo distributere Linux softvera u distribuiranju LDP-ovih
  prirunika (kao to je IInnssttaallllaattiioonn aanndd GGeettttiinngg SSttaarrtteedd GGuuiiddee) zajedno
  s njihovim softverom. Namjera LDP-ovih prirunika je postati
  ``slubena'' Linux dokumentacija, pa bismo voljeli vidjeti tvrtke koje
  potom distribuiraju softver kako zajedno s njime pakiraju LDP-ove
  prirunike.  Nadamo se da e, dok sazrijevaju, LDP-ovi prirunici
  bolje ispuniti taj cilj.

  Matt Welsh, mdw@sunsite.unc.edu





  1144..  HHrrvvaattsskkii pprriijjeevvoodd


  Najnovija verzija ovog prijevoda moe se nai na
  <http://dokumentacija.linux.hr/Linux-FAQ.html>.  Odrava ga Matej
  Vela, mvela@public.srce.hr.  Svi su prilozi, primjedbe i prijedlozi
  dobrodoli.



























































